1875 – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
dop. iz istorije s.n.
Red 10:
* [[5. 1.]] - Posle 13 godina gradnje otvorena pariska zgrada opere ''[[Palais Garnier]]''.
* [[12. 1.]] - Četvorogodišnji [[Guangxu]] ("Slavno Nasledstvo") postaje [[Dinastija Qing|qing]]ovski car Kine (do [[1908]]), umesto njega vlada njegova tetka [[Cixi]].
* [[14. 1.]] - Zakonom u [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Hrvatskoj]] zajamčena sloboda sastajanja, sloboda tiska i druge demokratske slobode.
* [[ 14. 1.]] - [[Datoteka:Flag of Spain (1785-1873 and 1875-1931).svg|25px]] [[Burbonska restauracija u Španiji]]: [[Alfonso XII (Španija)|Alfonso XII]] stiže u Španiju, čime je monarhija obnovljena (Alfonso vlada do [[1885]], predsednik vlade je uglavnom [[Antonio Cánovas del Castillo]]). U zemlji traje [[Treći karlistički rat]], pobuna pristalica "[[Carlos María de Borbón|Carlosa VII]]".
* [[17. 1.]] - U Istambulu otvoren ''[[Tünel]]'', podzemna žičara dužine 573 m, prva podzemna železnica u kontinentalnoj Evropi.
* 29. 1. - Sednica austrijskog visokog generaliteta pod carevim predsedavanjem - dobiti Bosnu i Hercegovinu posrednim putem, podsticanjem lokalnog nezadovoljstva<ref name="vcpnbk">Ćorović, Vladimir. [http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/7_15_l.html Istorija srpskog naroda, Put na Berlinski kongres]. rastko.rs</ref>.
* januar, krajem - U Srbiji nastavljena skupštinska zasedanja, odmah dolazi do sukoba sa predsednikom vlade [[Aćim Čumić|Čumićem]], koji ubrzo podnosi ostavku; pred skupštinom su bila dva predloga za promenu ustava, Garašaninov konzervativni i liberalni grupe poslanika<ref>''Istorija s. n.'' V-1, 342-3</ref>.
 
=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] (22. 1. po [[julijanski kalendar|j.k.]]) - Srpski predsednik vlade [[Aćim Čumić]] daje ostavku nakon povlačenja [[Ljubomir Kaljević|Kaljevića]] i [[Milan Piroćanac|Piroćanca]] iz vlade, nasleđuje ga [[Danilo Stefanović]] ("čiča-Danilo") na čelu činovničke vlade.
* 3. 2. - Karlistički rat: karlisti iznenadili vladine snage kod Lácara u Baskiji, zamalo zarobljen novoustoličeni kralj Alfonso XII.
* [[5. 2.]] - Papska enciklika ''Quod nunquam'' protiv anticrkvenih zakona u Pruskoj.
* [[6. 2.]] - ''[[Kulturkampf]]'': novi zakon propisuje građanski brak i omogućava razvod u celom Nemačkom rajhu.
* [[8. 2.]] - Iz [[Pula|Pule]] otkriven [[asteroid]] [[183 Istria]] (astronom [[Johann Palisa]]).
* [[14. 2.]] - U Hrvatskom saboru izglasan novi izborni zakon - precizniji izborni kotari i birališta, ostaju visok cenzus, izbornici i birači, kao i virilni članovi<ref>''Istorija s. n.'' V-2, 261-2</ref>.
* [[24. 2.]] - Britanski parobrod ''[[SS Gothenburg]]'' potonuo u ciklonu na [[Veliki koraljni greben|Velikom koraljnom grebenu]], između 98 doi 112 mrtvih.
* [[24. 2.|24]] - [[25. 2.]] - Zakoni o Senatu i o javnim vlastima čine, sa Zakonom o odnosima javnih vlasti iz sledećeg jula, [[Francuski ustavni zakoni (1875)|Francuske ustavne zakone]] kojima je [[Treća Francuska Republika]] konačno dobila svoj oblik, pet godina nakon proglašenja.
* [[25. 2.]] - [[Kriza Prednje palate]] u [[Tajland|Sijamu]] okončana pobedom reformističkog kralja [[Chulalongkorn]]a i porazom konzervativnog vicekralja [[Wichaichan]]a.
Linija 34 ⟶ 37:
* [[15. 3.]] - Njujorški nadbiskup [[John McCloskey]] proizveden u kardinala - prvi neevropljanin.
* mart - Ofanziva španske vlade u Kataloniji, zauzimaju [[Olot]], sedište karlističke vlade.
* mart - Knez Milan raspustio skupštinu, izbori raspisani za 15. avgust - politička kriza<ref name="isnV1343">''Istorija s. n.'' V-1, 343</ref>.
 
=== April/Travanj ===
Linija 41 ⟶ 45:
* [[8. 4.]] - [[Kriza Krieg-in-Sicht]]: novine bliske nemačkoj vladi počinju objavljivanje članaka u kojima se Francuskoj preti preventivnim ratom ako nastavi naoružavanje.
* [[10. 4.]] - Car i kralj [[Franjo Josip I od Austro-Ugarske|Franjo Josip]] stigao u [[Zadar]], glavni grad Dalmacije.
* [[13. 4.]] - [[Svetozar Miletić|Miletić]] i [[Mihailo Polit-Desančić|Polit]] se protive povećanju sredstava za mađarsko Narodno pozorište u Budimpešti, s obzirom na ograničavanje i ukidanje nemađarskih institucija - m.u.p. Kalman Tisa odgovara da "mađarska država ima... dovoljno snage da smrvi svoje neprijatelje"<ref name="isnV2183">''Istorija s. n.'' V-2, 183</ref>.
* [[15. 4.]] - [[Joseph Crocé-Spinelli]] i [[Théodore Sivel]] se ugušili prilikom uspona balonom na 7.300 m, [[Gaston Tissandier]] preživeo ali izgubio sluh.
* [[19. 4.]] - Britansko-portugalski spor o [[Maputo (zaliv)|zalivu Maputo]] u južnom Mozambiku: francuski predsednik [[Patrice de Mac Mahon|Mac Mahon]] arbitrira u korist Portugala.
Linija 49 ⟶ 54:
=== Maj/Svibanj ===
* maj - Franja Josif posetio i Boku Kotorsku.
* [[4. 5.]] - [[Mađarizacija]]: narodnosna udruženja mogu biti osnovana samo kao literarna i prosvetiteljsko-kulturna, bez oznake nacionalne pripadnosti u nazivu<ref name="isnV2183"></ref>.
* 3 - [[5. 5.]] - Predsednički izbori u [[Ekvador]]u, [[Gabriel García Moreno]] dobija treći mandat sa 99,1% glasova, inauguracija zakazana za 30. avgust.
* [[7. 5.]] - Potpisan [[Sanktpeterburški ugovor (1875)|Sanktpeterburški ugovor]]: Japan se odriče [[Sahalin]]a u zamenu za sve [[Kurilski otoci|Kurile]].
Linija 58 ⟶ 64:
* [[20. 5.]] - U Parizu potpisana [[Metarska konvencija]], osnovane tri organizacije za mere i tegove ([[Generalna konferencija težina i mera]], [[Međunarodni komitet za težine i mere]] i [[Međunarodni biro za težine i mere]]), danas Međunarodni dan metrologije.
* [[27. 5.]] - [[Gothski program]]. Opšte nemačko radničko udruženje i Socijaldemokratska radnička partija se ujedinili u Socijalističku radničku partiju Nemačke (od [[1890]]. [[Socijaldemokratska partija Njemačke]]).
* [[31. 5.]] - U Pruskoj donesen tzv. KloštarskiKlaustarski zakon - ukinuti svi verski redovi koji se ne bave lečenjem.
 
=== Jun/Juni/Lipanj ===
* jun - U Negotinskoj krajini izbila manja seljačka pobuna - prva buna [[Narodna radikalna stranka|radikala]], zbog nezakonitog hapšenja narodnog vođe [[Adam Bogosavljević|Adama Bogosavljevića]]<ref name="isnV1343"></ref>.
* jun - Sastanak srpskih prvaka Narodne stranke u Iloku - zaključeno da Srbi formiraju posebnu stranku levog centra (odustalo se pod Miletićevim uticajem), insistira se na srpskom imenu jezika i službenoj upotrebi ćirilice (reakcija na prošlogodišnji zakon o školama u Hrvatskoj)<ref>''Istorija s. n.'' V-2, 253</ref>.
* [[16. 6.]] - Postavljen kamen-temeljac [[Bazilika Sacré-Cœur de Montmartre|Bazilike Sacré-Cœur de Montmartre]] u Parizu (gradnja do 1914, posvećena 1919.).
* [[19. 6.]] - "Gabelski ustanak" na čelu sa don [[Ivan Musić|Ivanom Musićem]], okršaj između katolika i muslimana kod [[Dračevo (Čapljina)|Dračeva]], tri dana kasnije fra Stipan Naletelić se obraća za pomoć austrijskom namesniku u Zadru<ref name="vcpnbk"></ref>.
* sredina godine - [[Visoka Porta|Porta]] konačno dala pristanak da Srbija i Rumunija mogu zaključivati samostalne trgovinske ugovore sa inostranstvom, nakon pritiska velikih sila<ref>''Istorija s. n.'' V-1, 368</ref>.
 
=== Jul/Juli/Srpanj ===
Linija 70 ⟶ 79:
* [[7. 7.]] (25. 6. po j.k.) - U [[Kifino Selo|Kifinom selu]] odlučeno da se ustanak proširi na ostatak Hercegovine<ref name="vcpnbk"></ref>.
* 7. 7. - Ofanziva španske vlade u Baskiji, karlističke snage ubedljivo poražene kod [[Treviño|Treviña]], nakon čega pada [[Vitoria-Gasteiz|Vitoria]]; karlisti odgovaraju taktikom spržene zemlje.
* [[9. 7.]] (27. 6. po j.k.) - [[Nevesinjska puška]]: kod [[Krekovi|Krekova]] je došlo do prve prave borbe<ref name="vcpnbk"></ref>. Ustanak izbija na brdu Grebenac, selo Krekovi kod Nevesinja, u približno isto vreme sukob hajduka sa turskim karavanom na obližnjoj Ćetnoj poljani<ref name="istV1511">''Istorija s. n.'' V-1, 511</ref>.
* jul? - Ustanici razorili tursku tvrđavu [[Sutorina]].
* jul - U Beogradu osnovan Glavni odbor za pomaganje ustanka na čelu sa [[Đoka Vlajković|Đokom Vlajkovićem]] (slični odbori su i na Cetinju i u Austrougarskoj, blizu granice)<ref name="istV1511"></ref>, srpska vlada pomaže dobrovoljcima kako bi ih što pre udaljila iz prestonice (knez Milan je u Beču do polovine avgusta)<ref>''Istorija s. n.'' V-1, 370</ref>.
* jul - Ustanak izbija mestimično u [[Vasojevići]]ma<ref name="istV1511"></ref>, takođe je zahvatio [[Potarje (Crna Gora)|Potarje]] i [[Zatarje]] (u Zatarju slomljen krajem godine)<ref>''Istorija s. n.'' V-1, 444</ref>.
* [[20. 7.]] - U Žiroviću kod Livna ubijen franjevac [[Lovro Karaula]].
* [[27. 7.]] - Štrajk na gradilištu železničkog [[tunel Gotthard|tunela Gotthard]], švajcarska vojska puca, ginu četvorica.
 
* leto? - Turci zapalili [[Manastir Tavna]] u istočnoj Bosni nakon što su razbili ustaničku četu.
 
=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[3. 8.]] - Osnovan [[Crveni krst]] Crne Gore.
* 3. 8. - U [[Kraljevina Bavarska|Bavarskoj]] osnovana centralna banka (''Bayerische Notenbank'', do 1934.).
* 3 - 4. 8. - Izbori za hrvatski sabor: pobeda vladajuće Narodne stranke (15 srpskih poslanika, osam narodnjaka)<ref>''Istorija s. n.'' V-2, 243</ref>.
* [[6. 8.]] (25. 7. po j.k.) - Knez Milan Obrenović se verio sa Natalijom Petrovom Keško.
* 6. 8. - Ubijen [[ekvador]]ski predsednik [[Gabriel García Moreno]].
* [[7. 8.]] (26. 7. po j.k.) - Tajni sastanak knjaza Nikole sa hercegovačkim vođama na Cetinju: izjavljuje da će Crna Gora ući u rat ako ustanak ne bi imao uspeha (ranije je pokušavao da zadrži ustanak)<ref name="vcpnbk"></ref>.
* [[13. 8.]] (1. 8. po j.k.) - Ustanak u Pivi: presretnuti Turci u Dolinama u Seljkovcu, zapaljen čardak u Boričju i kula Lješovića u Pišču<ref>Tomić, Svetozar (1946). [http://www.rastko.rs/rastko-cg/povijest/stomic-pivljani.html Piva i Pivljani]. rastko.rs</ref>.
* [[15. 8.]] (3. 8. po j.k.) - Skupštinski izbori u Srbiji,: [[liberalna stranka (Srbija)|liberalna]] većina (uprkos pritisku na glasače).
* avgust - Ustanici [[Peko Pavlović|Peka Pavlovića]] i [[Bogdan Zimonjić|Bogdana Zimonjića]] razorili utvrdu [[Krstac (Nikšić)|Krstac]], čime je ugrožena turska komunikacija kroz klanac Dugu prema [[Nikšić]]u<ref name="istV1513">''Istorija s. n.'' V-1, 513</ref>.
* avgust - Treći karlistički rat: španska vlada zauzima [[Seo de Urgel]] nakon opsade, borbe u Kataloniji traju do novembra.
* avgust - [[Hristo Botev]] dolazi na čelo [[Bugarski revolucionarni centralni komitet|Bugarskog revolucionarnog centralnog komiteta]] umesto [[Ljuben Karavelov|Ljubena Karavelova]]; odlučeno da se što pre podigne ustanak.
Linija 90 ⟶ 101:
* [[16. 8.]] (4. 8. po j.k.) - Ustanak i u [[Vasojevići]]ma, prva borba na Seocima, u isto vreme se digli i [[Kuči]]<ref name="vcpnbk"></ref>.
* 16. 8. - Nakon 37 godina gradnje, u [[Teutoburška šuma|Teutoburškoj šumi]] otkriven ''[[Hermannsdenkmal]]'', spomenik [[Arminije|Arminiju]].
* 1. 7. - [[18. 8.]] - Izbori za ugarski sabor - ubedljiva pobeda vladajućih [[Liberalna partija (Ugarska)|liberala]]; poraz srpskih liberala, Svetozar Miletić izgubio mesto u Bašaidu u korist vladinog kandidata, ali Laza Kostić mu prepustio mandat iz Titela<ref>''Istorija s. n.'' V-2, 222-3</ref>.
* [[18. 8.]] (Preobraženje) - Izbija ustanak u Bosanskoj krajini - [[Knešpolje]] u Kozari<ref name="istV1511"></ref>.
* [[21. 8.]] - Milutin Garašanin i Ante Orešković kod biskupa Štrosmajera: nude Hrvatskoj "tursku Hrvatsku" ako se uključe u borbu - Mađari su protiv, car kaže banu da mora ostati neutralan<ref name="vcppubih"></ref>.
* [[25. 8.]] - [[Matthew Webb]] je prvi čovjek koji je bez tehničke podrške preplivao [[La Manche]].
* [[31. 8.]] (19. 8. po j.k.) - Svetoandrejski liberal [[Stevča Mihailović]] (liberal)je novi predsednik ministarskog saveta u Srbiji ("akciono ministarstvo";, [[Jovan Ristić]] dobio inostrane poslove) - vlada je prozvana "akciono ministarstvo"; nastavlja se organizovanje i slanje dobrovoljaca u Bosnu ali diskretnije<ref>''Istorija s. n.'' V-1, 372</ref>.
* avgust-septembar? - Dve formacije dobrovoljaca ulaze u istočnu Bosnu: jedna je (Žarko Lješević) spalila [[Kratovo (Priboj)|Kratovo]] i napala [[Priboj]], u septembru razbijeni kod [[Nova Varoš|Nove Varoši]]; druga (Jovan Panić, Risto Jeić) razbijena kod [[Manastir Tavna|manastira Tavne]] (koji su Turci zapalili) pa se sklonila na Majevicu.<ref>''Istorija s. n.'' V-1, 514</ref>
 
=== Septembar/Rujan ===
* [[7. 9.]] - [[Etiopsko-egipatski rat]]: egipatska invazija, Bitka kod Agurdata je etiopska pobeda.
* [[9. 9.]] - U Kragujevcu se sastala srpska skupština - usvojene "tajne odluke": pomaganje ustanka i ratne pripreme na osnovu inostranog zajma - strana diplomatija uznemirena<ref>''Istorija s. n.'' V-1, 372-3</ref>.
* [[10. 9.]] (29. 9. po j.k.) - [[Bitka kod Gašnice]] na Savi, Turci razbili bosanske ustanike, poginuli Pecija i Kormanoš<ref name="vcpnbk"></ref>; ustanici su pokušali da sa lađa prenesu 1.500 pušaka dobijenih od srpske vlade<ref name="istV1513"></ref>.
* septembar? - U [[prijepolje|prijepoljskom]] kraju izbila Babinska buna.
* [[20. 9.]] - [[Incident Ganghwa]]: razmenjena paljba između korejskog ostrva [[Ganghwado]] i japanskog broda, Japanci se nakratko iskrcali.
* [[28. 9.]] - Pokušaj [[Starozagorski ustanak|Starozagorskog ustanka]] u osmanskoj Bugarskoj, odmah suzbijenosuzbijen.
 
* jesen - [[Petar I Karađorđević|Petar Karađorđević]] ratuje pod imenom Petar Mrkonjić u Bosni, ometaju ga srpska i austrijska vlada, zbog čega su i ostale ustaničke vođe na distanci<ref name="vcpnbk"></ref>.
Linija 106 ⟶ 121:
=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Milan Ier, Roi de Serbie.jpg|mini|260px|[[Kralj Milan Obrenović|Milan]] i [[Natalija Obrenović|Natalija]]]]
* [[4. 10.]] (22. 9. po j.k.) - Knez Milan se obratio direktno skupštini i poslanicima, odvraćajući ih od rata sa Turskom, oborio je vladu, podržan od strane diplomatije.
* [[6. 10.]] - [[Osmansko Carstvo]] proglasilo delimično bankrotstvo (isplata 50% obaveza), finansije će doći pod međunarodnu kontrolu; sindikat posednika obveznica preuzima prihode od carina, poreza na duvan, so, stoku, i tribut od Egipta<ref>''Istorija s. n.'' V-1, 459</ref>.
* 6. 10. - Premijera Šekspirovog "[[Kralj Lir|Kralja Lira]]" u Beogradu.
* [[8. 10.]] (26. 9. po j.k.) - Liberal [[Ljubomir Kaljević]] (liberal)je novi predsednik srpske vlade (koja okuplja mlade liberale i [[Konzervativci (Srbija)|konzervativce]]) - glavna pažnja na unutrašnju politiku, relaksirana policijska stega<ref>''Istorija s. n.'' V-1, 373</ref>.
* [[11. 10.]] - Egipćani zauzimaju Emirat [[Harar]], istočno od Etiopije, istog meseca su zauzeli region [[Hamasien]] u današnjoj Eritreji.
[[Datoteka:Tisza Kálmán Ellinger c. 1880.jpg|mini|120px|[[Kálmán Tisza]]]]
* [[17. 10.]] (5. 10. po j.k.) - U Beogradu se venčali srpski knez [[Kralj Milan Obrenović|Milan]] i [[Natalija Obrenović|Natalija Keško]], iz [[moldavija|moldavske]] bojarske porodice.
* [[20. 10.]] (8. 10. po j.k.) - Izmenjen srpski Zakon o opštinama - dobijajuznačajna većusamouprava samostalnosti autonomija<ref>''Istorija s. n.'' V-1, 374</ref>.
* 20. 10. - [[Kálmán Tisza]] je novi predsednik [[Translajtanija|ugarske]] vlade (do [[1890]])
* [[25. 10.]] - U Bostonu prvi put izveden [[Koncert za klavir i orkestar br. 1 (Čajkovski)|Koncert za klavir i orkestar br. 1]] Čajkovskog.
Linija 125 ⟶ 140:
* 11 - [[12. 11.]] (30 - 31. 10. po. j.k) - Bitka na Muratovici kod Plužina je najveća ustanička pobeda, poginuo [[Vule Adžić]].
* [[11. 11.]] - U [[Buenos Aires]]u otvoren ''[[Parque Tres de Febrero]]'', park od oko 400 hektara.
* novembar - [[Filip Hristić]] iz Srbije na Cetinju, knjaz Nikola ne želi da se obavezuje prema Srbiji<ref>''Istorija s. n.'' V-1, 376</ref>.
* novembar - Vlada SAD naređuje bandama [[Sijuksi|Sijuksa]] da se vrate u [[Veliki rezervat Sijuksa|rezervat]] u južnoj Dakoti (progon neposlušnih će naredne godine dovesti do [[Bitka kod Little Bighorna|Bitke kod Little Bighorna]]). U [[Black Hills|Crnim Brdima]] je zlatna groznica.
* [[16. 11.]] - Bitka kod Gundata: u Etiopiji uništena egipatska invaziona armija.
Linija 134 ⟶ 150:
* 16 - [[17. 12.]] (4 - 5. 12. po j.k.) - Skupština u Jamnici, za vođu bosanskog ustanka izabran Slovenac [[Miroslav Hubmajer]]<ref name="vcpnbk"></ref>.
* [[18. 12.]] - [[Blackburn Rovers F.C.]] odigrao prvu utakmicu.
* [[27. 12.]] (15. 12. po j.k.) - Izmenjen srpski Zakon o štampi - slobodnijaukinut čl. 6 koji je omogućavao preventivnu policijsku cenzuru.
* [[30. 12.]] - [[Gyula Andrássy|Andrássyjeva]] nota: kako bi se sprečio opšti požar u Turskoj, potrebno je da sile zajednički pritisnu Portu kako bi ispunila obećanja, dat nacrt potrebnih reformi.
 
Linija 264 ⟶ 280:
 
; Literatura
* ''Istorija srpskog naroda'', Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa 1804-1878, Beograd 1981
** Peta knjiga prvi tom (V-1)
** Peta knjiga drugi tom (V-2)
 
== V. također ==