Kuba – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 178:
== Historija ==
{{main|Historija Kube}}
===Španjolska kolonizacija===
Kubu i njeno indijansko stanovništvo ([[Taíno]], [[Ciboney]] i [[Guanahatabey]]) okupirali su [[Španjolska|Španjolci]] u prvoj polovini [[16. vijek|XVI. vijeka]]. U narednih par desetljeća, domorodačko stanovništvo je praktički istrebljeno ropskim radom i bolestima koje su na otok došle iz [[Europa|Europe]]. Da bi se održala radno intenzivna privreda na plantažama šećerne trske, na Kubu je dovedeno na desetke tisuća afričkih robova kroz [[17. vijek|XVII.]] i [[18. vijek|XVIII. vijek]]. Tokom [[18. vijek|XVIII.]] i [[19. vijek|XIX. vijeka]] bilo je više ustanaka protiv španjolske vlasti i borbi za ravnopravnost crnačkog stanovništva. Ropstvo je službeno ukinuto [[1886.]] godine, a nakon [[Kubanski rat za nezavisnost|novog ustanka]] [[1895.]] godine i američke intervencije te [[Špansko-američki rat|španjolskog poraza u ratu sa Sjedinjenim Državama]] ([[1898.]]), Španjolska se odrekla Kube.
===Borba za nezavisnost===
Borba za nezavisnost kolonije počela je još [[1868.]] godine. Borbe od [[1868.]] do [[1878.]] poznate su kao [[Desetogodišnji rat|Desetogodišnji ili Veliki rat]] (''Guerra Larga''), a od [[1878.]] do [[1879.]] kao [[Mali rat (Kuba)|Mali rat]] (''Guerra Chiquita''). Godine [[1895.]], kubanski nacionalni heroji [[José Martí]], [[Máximo Gómez]] i [[Antonio Maceo]] su predvodili 200,000 Kubanaca u borbi protiv španjolskih kolonijalnih vlasti. Međutim, Španjolce je sa Kube konačno protjerala tek intervencija Sjedinjenih Država u [[Špansko-američki rat|Španjolsko-američkom ratu]] [[1898.]] godine.
[[SAD|Sjedinjene Države]] su okupirale otok i držale ga do formalnog proglašenja nezavisnosti [[1902.]] godine, nakon čega su i dalje zadržale svoju dominaciju na otoku. Takozvanim [[Plattov amandman|Plattovim amandmanom]], koji je važio do [[1932.]], Sjedinjene Države su zadržale pravo da interveniraju na otoku u cilju zaštite svojih nacionalnih interesa. Ostatak ovih posebnih vojnih prava Sjedinjene Države na Kubi je vojna baza u [[Zaljev Guantánamo|zaljevu Guantánamo]], koja od [[2000.]] služi kao [[Zarobljenički kamp u Guantánamu|zatvor]] za zarobljenike iz rata u [[Afganistan]]u i [[Irak]]u.
===Kubanska revolucija iz 1959. godine===
[[File:CheyFidel.jpg|220px|left|thumb|[[Che Guevara]] i [[Fidel Castro]] na fotografiji [[Alberto Korda|Alberta Korde]] iz [[1961.]] godine.]]
Iako je [[1902.]] godine formirana republika, demokracija nikada nije realizirana kao stabilan sustav. To je [[1952.]] godine dovelo do toga da bivši predsjednik [[Fulgencio Batista]] izvede [[državni udar]] i proglasi sebe [[diktator]]om. U jeku diktature, [[Fidel Castro]] je organizirao pobunjeničku vojsku, kojom se pokušao suprotstaviti Batisti. Njegovi najbliži suradnici bili su [[Raúl Castro]], [[Camilo Cienfuegos]] i [[Ernesto Che Guevara]]. Castrov ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' je preuzeo vlast na Kubi [[1959.]] godine, nakon pobjede nad Batistinim oružanim snagama. U vrijeme trijumfa [[Kubanska revolucija|revolucije]], 75% kubanske zemlje je bilo u vlasništvu stranaca (najviše državljana Sjedinjenih Američkih Država). Godine [[1961.]], Kuba je proglašena socijalističkom državom.
Nova revolucionarna vlada je izvršila zemljišne reforme i nacionalizirala većinu vlasništva stranih kompanija, kao i domaćih bogataša. Rezultat toga je bio pogoršanje odnosa sa Sjedinjenim Državama. Castro se isprva nije deklarirao kao [[komunizam|komunist]], ali su ga snažne veze sa [[SSSR|Sovjetskim Savezom]] kasnije privoljele da na taj način organizira vlast, po ugledu na Sovjetski Savez. Nova vlada je započela reforme kakve je Castro i obećao. Zdravstvo i školstvo su postali besplatni za sve građane Kube.
Nekoliko narednih desetljeća, Kuba je dobijala značajnu pomoć Sovjetskog Saveza, najviše preko razmjene [[šećer]]a za [[nafta|naftu]], koju je Kuba dalje plasirala na svjetsko tržište. U to vrijeme, Kuba je podržavala komunističke pokrete u Latinskoj Americi ([[Nikaragva]], [[Salvador]], [[Gvatemala]] i [[Čile]]) i Africi ([[Angola]], [[Mozambik]], [[Etiopija]]). Ova je podrška išla do tih razmjera da je Kuba samo u [[Angola|Angoli]] imala 50.,000 raspoređenih vojnika, koji su sudjelovali u ondašnjem [[Angolski građanski rat|građanskom ratu]].
===Kuba nakon Hladnog rata===
Raspadom [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] [[1991.]] godine, Kuba je doživela težak ekonomski udarac i proglašen je "specijalni period" oporavka. Iako su [[MMF]] i [[Svjetska banka]] odbile pružiti pomoć Kubi, kubanska privreda se nije urušila i, iako su ekonomski pokazatelji i dalje bili niži nego [[1989.]] godine, postepeno se osjetio se spor, ali stabilan ekonomski napredak.
Amerikanci su proglasili trgovinski [[embargo]] protiv Kube, koji se odnosi na izvoz sve robe (osim lijekova i hrane) na Kubu. Najveći broj putovanja Amerikanaca na Kubu je zabranjen (turistička putovanja su zabranjena zakonom). Amerikanci koji putuju na Kubu to čine krišom, putujući preko [[Meksiko|Meksika]], [[Kanada|Kanade]] ili [[Bahami|Bahama]]. Krajem [[2014.]] godine, došlo je do postepenog obnavljanja odnosa između Kube i Sjedinjenih Država, a diplomatske veze su ponovo uspostavljenje u srpnju [[2015.]] godine, kada su ponovo otvorena veleposlanstva. Tadašnji američki predsjednik [[Barack Obama]] je pozvao na ukidanje embarga, koji je u tom periodu već postepeno olabavljen.
== Politika ==
| |||