Produkcijski kodeks MPAA – razlika između verzija

 

== Počeci primjene Kodeksa (1930 - 1934) ==

[[Datoteka:DeMille - Sign of the Cross - Sacrifice in the Colosseum.png|thumb|Gola djevojka u sceni filma [[The Sign of the Cross (film)|''The Sign of the Cross'']] iz 1932. godine, hollywoodskog spektakla koji je "paprenim" sadržajem otvoreno prkosio odredbama nedavno usvojenog Kodeksa.]]

 

mjena odredbi o nužnosti "poštovanja zakona" u filmovima dovela do toga da se [[Bostonska čajanka]], koju su Amerikanci tada slavili kao patriotsko djelo, mora prikazivati "kao zločin". Sumnje da će Kodeks ostati "mrtvo slovo na papiru" je iznio i uticajni njujorški tjednik [[Outlook (New York)|''Outlook'']]. Takve je stavove dijelio i veliki broj tadašnjih hollywoodskih glumaca, sineasta, pa i samih hollywoodskih producenata. Dijelom je to bila posljedica još uvijek dominanantog [[Hedonizam|hedonizma]] i slobodarskih stavova koji je obilježio Burne dvadesete, odnosno stava o prevladanosti strogog viktorijanskog morala, a dijelom su u pitanju bile poslovne računice izazvane posljedicama Velike depresije. Nagli rast nezaposlenosti i siromaštva je doveo do toga da publika ima sve manje novaca za odlazak u kino-dvorane, te ih se tamo moglo privlačiti jedino preko njihovih "masnih" sadržaja vezanih uz seks i nasilje. U praksi je to značilo da su se od početka 1930-ih u hollywoodskim filmovima počeli prikazivati scene i sadržaji sa eksplicitnim prikazom prostitucije, preljuba, vanbračnih veza, pa čak i implicitnim referencama na homoseksualnost; u nekim filmovima se čak eksplicitno koristila [[Filmska golotinja|ženska golotinja]].