Iako je obožavanje boga neba [[ZeusZevs]]a počelo već u II milenijumu p. n. e., grčka [[religija]] u užem smislu riječi formirala se oko 750. godine p. n. e. i trajala oko hiljadu godina, šireći uticaj po mediteranskom svijetu, a i dalje. Grci su imali mnogo bogova kojima su pripisivali moć nad raznim prirodnim ili društvenim silama (npr. [[Posejdon]] morem, [[Demetra]] žetvom, [[Hera]] brakom). Na različitim mjestima poštovana su različita božanstva, ali su [[Homer]]ovi epovi doprinijeli da se stvori jedinstvena religija, u kojoj se za glavne bogove vjerovalo da žive na planini [[Olimp]] pod vlašću Zeusa. Grci su poštovali i razne bogove iz prirode: [[Pan (bog)|Pana]], [[Nimfe]], [[Najade]], [[Erinije]], [[Nereide]] i [[satir]]e, pored [[Furija]] i Suđaja. Klanjali se i herojima iz prošlosti, kao što su [[Heraklo]] i [[Asklepije]]. Od velike važnosti je bilo žrtvovanje životinja, obično u hramu na oltaru boga. Druge kultne aktivnosti obuhvatale su molitve, povorke, atletska takmičenja i proricanja, posebno kroz proročišta i ptice. Od velikih religijskih festivala izdvajaju se Dionizijske igre u Atini, svetkovina Zeusa na zapadnom Peloponezu koja je obuhvatala i [[Olimpijske igre]].
Smrt je smatrana dostojna prezira. Mrtvi su obitavali u [[Had]]ovom kraljevstvu, a samo su heroji uživali u [[Elizij]]u. Veliki griješnici trpjeli su muke u [[Tartar (pakao)|Tartaru]]. Mistične religije su se pojavile da zadovolje potrebu za ličnim vođstvom, spasenjem i besmrtnošću. Grčka religija postepeno je nestajala s širenjem hrišćanstva.
