Srpskohrvatski jezik – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m definicija jednostavno; glotonimijska problematika prebačena pod Nazivi
m sitno
Red 26:
'''Srpskohrvatski jezik''', najbrojniji [[južnoslavenski jezik]] koji kao [[materinski jezik|materinski]] govori oko 19 mil. ljudi na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Kosovo|Kosova]] i [[Srbija|Srbije]], u kojima, pod [[#Nazivi|različitim nazivima]], ima status [[službeni jezik|službenog jezika]]. To je [[pluricentrični jezik]] s četirima [[uzajamna razumljivost|uzajamno razumljivim]] standardnim [[varijetet (lingvistika)|varijetetima]].<ref>{{cite book|last=Mørk |first=Henning |year=2002 |language=danski|title=Serbokroatisk grammatik: substantivets morfologi |trans_title=Srpskohrvatska gramatika: morfologija imenica |series=Arbejdspapirer ; vol. 1 |location=Århus |publisher=Slavisk Institut, Århus Universitet |page=nepaginirano (Predgovor) |oclc=471591123}}</ref>
 
Srpskohrvatski jezik koristi dva ravnopravnastandardna pisma, [[Вукова ћирилица|Vukovu ćirilicu]] i [[Gajeva latinica|Gajevu latinicu]]. PripadaUz [[slovenski jezik]], pripada zapadnoj grupi [[južnoslovenski jezici|južnoslavenskih jezika]].
 
Srpskohrvatski jezik je standardizovan sredinom [[19. vijek|19. veka]], [[Bečki književni dogovor|Bečkim književnim dogovorom]], kojim je kao osnova za zajednički književni jezik [[Južni Slaveni|Južnih Slovena]] uzet narodni govor [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Dubrovnik]]a, karakterističan po [[štokavština|štokavskom narečju]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskom izgovoru]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 320), NOLIT, Beograd, 1987.</ref>
 
Srpskohrvatski jezik je od [[1907]]. do [[1918]]. godine bio službeni jezik u prosvjeti Bosne i Hercegovine. U novoosnovanoj [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]] (od [[1929]]. poznatoj kao [[Kraljevina Jugoslavija]]) službeni jezik je bio srpsko-hrvatsko-slovenački. Takođe, srpskohrvatski je bio jedan od službenih jezika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].<ref>[http[:s://sr.wikisource.org/sr/%D0%A3%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2_%D0%A1%D0%BE%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B5_%D0%A4%D0%B5%D0%B4%D0%B5%D1%80%D0%B0%D1%82%D0%B8%D0%B2%D0%BD%D0%B5_%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5_%281963%29:Устав Социјалистичке Федеративне Републике Југославије (1963)|Устав Социјалистичке Федеративне Републике Југославије (1963)]], Члан 42: ''Равноправни су језици народа Југославије и њихова писма. Изузетно, у Југословенској народној армији командовање, војна обука и администрација врше се на српскохрватском језику''.</ref><ref>[http[:s://sr.wikisource.org/wiki/%D0%A3%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2_%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5_%281990%29:Устав Републике Србије (1990)|Устав Републике Србије (1990)]], Члан 8: ''У Републици Србији у службеној је употреби српскохрватски језик и ћириличко писмо, а латиничко писмо је у службеној употреби на начин утврђен законом''.</ref>
 
U Jugoslaviji je srpskohrvatski bio materinski jezik 73% stanovništva, i funkcionirao je kao ''[[lingua franca]]'', kao jezik na kojem se odvijala komunikacija između govornika različitih jezika.<ref>[http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf Snježana Kordić, Jezik i nacionalizam]</ref>
Red 417:
 
== Vanjske veze ==
 
{{Commonscat|Serbo-Croatian language}}
* [[:s:sr:Правопис српскохрватског језика|Правопис српскохрватског језика]]
* [http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BE%D0%BF%D0%B8%D1%81_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%85%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA%D0%B0 Pravopis srpskohrvatskog jezika]
* [http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf Snježana Kordić, Jezik i nacionalizam]
* [http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 Pričaj srpskohrvatski da te ceo svet razume]