Srpskohrvatski jezik – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →Izražavanje jata: pravopis |
→Politička podjela jezika: Citiranje |
||
Red 108:
=== Politička podjela jezika ===
{{main|Jezik i nacionalizam|Raspad SFRJ}}
{{citiranje|Stranci kada dodju u našu zamlju ... ističu kako im u Zagrebu kažu da odlično govore hrvatski, u Beogradu da odlično govore srpski, a u Sarajevu da odlično govore bosanski, a oni uvijek govore isto. No kako će i jednom stanovniku, recimo, s Posavine, recimo, Hrvatu biti prihvatljiva tvrdnja da on i neki Dalmatinac, da ne kažem i Zagorac govore istim hrvatskim jezikom, a da on i njegov komšija Bošnjak ili Srbin s kojim on svakodnevno komunicira ne govore istim, nego različitim jezicima.<ref>Greenberg, Robert D. (2008). ''Language and Identity in the Balkans. Serbo-Croatian and its Disintegration''. Oxford University Press, New York. Str. 153</ref>|[https://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Baotić Josip Baotić, bosanski hrvatski jezikoslovac]}}
Nakon etničkih tenzija 1970-ih godina, a naročito nakon raspada Jugoslavije i rata koji ga je pratio, većina je odlučila da zovu svoj jezik srpski, hrvatski ili bosanski, zavisno od etničke ili regionalne pripadnosti. Raspadom SFRJ [[1991]]. godine srpskohrvatski jezik je prestao biti u službenoj upotrebi. Državotvorljivi jezikoslovci<ref>Ironičan naziv Sinana Gudževića</ref> su na svim stranama pri konstituisanju svojih jezika insistirali na jezičkom čistunstvu i međusobnim različitostima (kao primer se često uzima riječ [[kava|kafa]]-[[kava]]-[[kava|kahva]]).<ref name="vreme"/>
| |||