Afgansko-sovjetski rat – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Dodana natuknica o tunelima, prema preporuci na PZIČ |
Dodana natuknica o medijima i propagandi, prema preporuci na PZIČ |
||
Red 17:
* {{flag|Zapadna Njemačka}}
* {{flag|Katar}}
'''[[Teheranska osmorka|Šijitski mudžahedini]]'''<br>'''potpora'''<br>
* {{flag|Iran}}
| strana3 =
Red 162:
Posljednji sovjetski vojnik koji se povukao 15.2. 1989. bio je upravo zapovjednik [[Boris Gromov]] osobno. Time je završena sovjetska vojna intervencija u Afganistanu. Ipak, još neko vrijeme ostali su brojni konzultanti i [[KGB]]-ovo osoblje, dok je Moskva nastavila slati 250 milijuna $ mjesečno DRA režimu.{{sfn|Joes|2015|loc=str. 315}} Sporadično mu je i dalje dostavljana sovjetska pomoć, poput konvoja sa hranom i oružjem koji je stigao u Kabul aprila 1989.{{sfn|New York Times|19.4. 1989}} Ipak, nakon konačnog pada DRA režima 1992., i ta pomoć je obustavljena, čime je stavljena točka na i toj fazi sukoba.
==Medijska praćenosti i propaganda==
Tijekom rata, komunikacijski sustavi u Afganistanu bili su odsutni, a to je zauzvrat utjecalo na izvještavanje [[Mediji|medija]] o događajima u toj zemlji. Najlakši način vanjskog svijeta da nešto sazna o tom ratu bili su mudžahedini, ali su ovi često bili u iskušenju preuveličavati neke događaje.{{sfn|Sheikh|1990|loc=str. 74}} Tijekom 1980-ih, samo je nekolicina vijesti uspostavila sjedište u [[Pešavar]]u, paskistanskom pograničnom gradu koji je djelovao kao gerilska utvrda i središte raspodjele opskrbe pobunjenicima, te razvila ugled pouzdanog i nepristranog izvještavanja sa terena.{{sfn|Sheikh|1990|loc=str. 74}} Mudžahedini su tako tvrdili da kontroliraju preko 90% krajolika, i da su dezerteri DRA vojsku smanjila sa 90.000 na manje od 40.000 vojnika. Sovjetski gubici su isto tako preuveličani, te je ispalo da su u samo jednog godini izgubili više vojnika nego tijekom cijelog rata. Mudžahedinski zapovjednici su naime htjeli dignuti moral borcima, ali i dokazati da zaslužuju više sredstava od drugih pobunjeničkih skupina.{{sfn|Sheikh|1990|loc=str. 74}} Associated Press je tako između jula 1983. i marta 1988. sastavilo 443 priče iz [[Islamabad]]a, a samo 19 iz Kabula.{{sfn|Sheikh|1990|loc=str. 74}}
Za razliku od dnevnih TV izvještaja o ratu u Vijetnamu i [[Libanon]]u, nije bilo javljanja dopisnika uživo iz Afganistana, a malo je njihovih vijesti završilo na naslovnicama novina. To je zato jer je stići blizu događajima na terenu bilo iznimno mukotrpno i opasno.{{sfn|Sheikh|1990|loc=str. 74}} 1980. sovjetske-DRA vlasti su istjerale sve zapadne [[novinar]]e iz države, te im odbijali davati vize za izvještavanje iz Kabula. 1984., taj rizik je samo povećan kada je sovjetski veleposlanik u Pakistanu, Vitalij Smirnov, upozorio da će "svaki novinar koji se nađe ilegalno u Afganistanu bili eliminiran".{{sfn|Sheikh|1990|loc=str. 75}} Zbog takvih teških i skupih okolnosti da bi se stiglo do relevantnih vijesti, [[BBC]] je, usporedbe radi, poslao samo jednog čovjeka da pokriva i Afganistan i Pakistan.{{sfn|Sheikh|1990|loc=str. 75}} Kako bi ušli u Afganistan, pojedini novinari su morali putovati uz pomoć mudžahedina, te ih prikazati u pozitivnom svjetlu, inače bi im se zamjerili i više ne bi mogli putovati s njima.{{sfn|Sheikh|1990|loc=str. 75, 76}} Velik dio vijesti stigao je i iz [[Washington]]a, te je povremeno znao prikazivati situaciju na crno-bijeli način, opisujući mudžahedine kao borce za slobodu koji vole islam, imaju hrabrost, dugačku tradiciju te mrze sovjetski komunizam. [[Senzacionalizam]] i [[Romantizam|romantiziranje]] mudžahedina je nastalo iz popularnih tema u sklopu antikomunističkog konteksta suparništva zapada i istoka. Ipak, za razliku od sovjetskih medija, zapadni mediji su davali šarolike i bogate vijesti, iako im je kvaliteta znala biti nejednaka.{{sfn|Sheikh|1990|loc=str. 77}}
Sovjetske tvrdnje o razlozima intervencije bile su raznolike i često kontradiktorne. Sezale su od tvrdnje da su se "odazvali pozivu da pomognu zdravim snagama", spriječe "[[kontrarevolucija|kontrarevoluciju]]" ili spriječe prelazak Afganistana u "imperijalistički tabor".{{sfn|Valenta|1980|loc=str. 114-141}} Karmal je stranim novinarima u Kabulu 3.1. 1980. rekao kako su sovjetski vojnici došli "obraniti zemlju od vanjskih prijetnji".{{sfn|BBC News|3.1. 1980}} Sovjetski mediji tijekom Brežnjeva su iskazivali službenu politiku [[Kremlj]]a te ga pokrivali u širokim [[Ideologija|ideološkim]] formulacijama. Nisu isprva govorili niti o sovjetskim gubicima niti o problemima dezertiranja. Riječ "rat" nije dozvoljena od [[Cenzor|cenzora]], te se umjesto toga govorilo o "problemu u Afganistanu". Sovjetska kontrola medija je bila toliko rigidna da je jedan radio spiker dobio otkaz kada je izgovorio riječ "invazija".{{sfn|Sheikh|1990|loc=str. 78}} Isprva, [[sovjetska propaganda]] je ignorirala rat te djelovala poput agenata vojne politike umjesto agenata mjesnog informiranja.{{sfn|Downing|1988|loc=str. 5–32}} Kasnije, sovjetski vojnici su prikazani da samo izvode neborbene, humanitarne zadaće na zahtjev DRA vlade. Tek su od 1984. mediji počeli govoriti da sovjetski vojnici umiru po Afganistanu.{{sfn|Sheikh|1990|loc=str. 78}} Prije 1986., vijesti su gotovo isključivo hvalili hrabrost vojnika i "međunarodnu nesebičnost", dok su detalji bitaka bili vrlo šturi. Zbog ideoloških razloga, fotografije su prikazivali sovjetske vojnike tek kako sade drveća, popravljaju džamije ili grade bolnice i škole.{{sfn|Sheikh|1990|loc=str. 78}} Boris Ponomarev je tako izjavio da su "Afganistanci prijateljski prema sovjetskom dužnosniku" i da "nema okršaja između Afganistanaca i naših vojnika", dok su istodobno preuveličavali mržnju prema neprijateljima, osobito pakistanskoj vojsci, "američkom imperijalizmu" i mudžahedinima.{{sfn|Sheikh|1990|loc=str. 79}}
Sovjetski mediji su upozoravali Pakistan da "nije prekasno da odustane petljati se u afganistanske poslove" i da "ne bi trebao postati dio Washingtonova plana iz kojeg izniču mnoge opasnosti, pogotovo za Pakistan". Povremeno su i pokušavali narušiti američko-pakistanske odnose, te navodili da će "zalihe CIA-e u Pakistanu biti iskorištene protiv [[Indija|Indije]]" ili da "Kina pokušava ugurati Pakistan u rat sa Indijom".{{sfn|Sheikh|1990|loc=str. 79}} Nadalje, sovjetski mediji su tvrdili da se afganistanske izbjeglice žele vratiti u Afganistan, ali da ih u tome "zaustavljaju mudžahedini i pakistanski dužnosnici". U sovjetskim centralnazijskim novinama mudžahedini su prikazani isključivo negativno, uz opširne detalje o njihovim brutalnostima.{{sfn|Sheikh|1990|loc=str. 80}} Tek je dolaskom Gorbačova i ''[[glasnost|glasnosti]]'' 1985. došlo do samokritičnijeg i ciničnijeg prikaza rata, čime su omogućene i javne rasprave u sovjetskom društvu.{{sfn|Sheikh|1990|loc=str. 81}} Izvještaj ''Literaturnaje gazete'' je tako jednom prilikom tvrdio da su "djeca pisaca, kulturnih ličnosti i visokih službenika" ispodprosječno zastupljeni u sovjetskoj vojsci u Afganistanu. Jedan moskovski radnik je u pismu ''Pravdi'' na to odgovorio da bi "rat u Afganistanu odavno završio da su djeca radnika, kolektivnih farmera i inteligencije, kao i djeca vođa također poslani tamo.{{sfn|Sheikh|1990|loc=str. 84}}
== Posljedice rata ==
Linija 194 ⟶ 203:
DRA snage su imale između 26.000{{sfn|Dowling|2014|loc=str. 7}} i 58.951 poginulih od 1980. do 1989.{{sfn|Giustozzi|2000|loc=str. 271}}
Sovjetske snage su prema službenim navodima imale 14.453 poginulih: 13.833 poginulih vojnika, 572 poginulih [[KGB]]-ovca, 28 poginulih članova [[MUP]]-a i 20 poginulih ostalih.{{sfn|Grau|Jorgenson|1998|loc=str. 1}} I dok su 1979. zabilježile samo 86 poginulih (od čega 10 oficira), godišnji broj poginulih 1984. već je narastao na 2.343 (od čega 305 oficira).{{sfn| Bradsher|1999|loc=str. 259}} Međutim, istraživanje koje je proveo profesor Valentin Runov navodi da taj podatak nije uzeo u obzir i broj preminulih vojnika u bolnicama u samoj [[Ruska Sovjetska Federalna Socijalistička Republika|Rusiji]]. Prema njemu, ukupan broj poginulih sovjetskih vojnika od tog rata, bilo od ranjavanja ili bolesti, bio je 26.000 osoba.{{sfn|Mikhailov|15.2. 2011}} Preko 35.000 vojnika je ostalo trajnim [[invalid]]ima.{{sfn|Sheikh|1990|loc=str. 83}} 1998., Radio Rusija je naveo da se još uvijek tragalo za 280 nestalih sovjetskih vojnika, od čega su 137 bili Rusi.{{sfn|BBC News|15.2. 1998}}
Afganistanski projekt za pravdu (APP) navodi sljedeće:
Linija 232 ⟶ 241:
[[Vijeće sigurnosti]] je januara 1980. raspravljalo o nacrtu rezolucije koja osuđuje sovjetsku invaziju, ali, očekivano, nije prošla zbog veta samog SSSR-a. Ipak, 14.1. 1980. [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opća skupština UN-a]] je usvojila rezoluciju ES-6/2 u kojoj osuđuje vojnu intervenciju, poziva na povlačenje stranih vojnika i apelira na države da pruže [[Humanitarna pomoć|humanitarnu pomoć]] Afganistanu.{{sfn|UN|2005}}
Neke vlade država unutar [[Sovjetski blok|sovjetskog bloka]] usvojile su svojevremeno slično ponašanje: 1982., kada je preuzela predsjedništvo [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opće skupštine UN-a]] (OS UN), [[Mađarska]] je održala govor u kojem je tvrdila da su "ubojstva u Afganistanu uvelike preuveličana" i naglasila "da se mora više davati pozornosti istrebljenju [[Palestinci|Palestinaca]] od [[Izrael]]a".{{sfn|Bellamy|2012|loc=str. 283}} Pojedine države, poput [[Indija|Indije]], su zauzele neutralan stav te se suzdržale od javnih osuda SSSR-a, te službeno priznale prosovjetsku vladu u Kabulu.{{sfn|New York Times|13.5. 1984}} Usprkos tome, međunarodna zajednica je uvelike brzo i odlučno osudila SSSR, a samo je sovjetski blok branio njezino ponašanje.{{sfn|Bellamy|2012|loc=str. 283}} Kada je 1983. [[Varšavski pakt]] ponudio [[NATO]] savezu povelju o nenapadanju, zapadnonjemački kancelar [[Helmut Kohl]] je izjavio da takve formalnosti imaju "malo značenje u usporedbi sa stvarnostima poput sovjetske invazije Afganistana 1979."{{sfn|Vincour|10.1. 1983}}
Linija 310 ⟶ 319:
*{{cite journal|last=Bennigsen|year=1982|first=Alexandre| title=Soviet Islam since the invasion of Afghanistan|doi=10.1080/02634938208400385| publisher=Central Asian Survey|volume=1|url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02634938208400385?journalCode=ccas20#.VfgSs9KvHIU|ref=harv}}
*{{cite journal|last1=Bhutta|last2=Dewraj|first1=Zulfiqar Ahmed| first2=Husein Lalji| year=2002| title=Children of war: the real casualties of the Afghan conflict| PMC=1122273| publisher=British Medical Journal| ref=harv}}
*{{cite journal|last=Busch|year=1997|first=Andrew E.| title=Ronald Reagan and the Defeat of the Soviet Empire| publisher=Presidential Studies Quarterly| volume=27| url=http://www.jstor.org/stable/27551762?seq=1#page_scan_tab_contents| ref=harv}}
*{{cite journal|title=Trouble in the Backyard: Soviet Media Reporting on the Afghanistan Conflict|first=John D. H.|last= Downing|year=1988|doi=10.1111/j.1460-2466.1988.tb02044.x|journal=Journal of Communication| volume=38| ref=harv}}
*{{cite journal|last=Dupree|year=1982|first=Louis| title=Afghanistan in 1982: Still no Solution| publisher=University of California Press| url=http://www.jstor.org/stable/2644344?seq=1#page_scan_tab_contents| volume=23| ref=harv}}
*{{cite journal| last=Formoli|year=1995| first=Tareq A.| title=Impacts of the Afghan–Soviet War on Afghanistan's Environment| doi=10.1017/S0376892900034093 | volume=22|publisher=Foundation for Environmental Conservation|url=http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=5935816| ref=harv}}
Linija 327 ⟶ 337:
*{{cite journal|last=Saidajan|year=2012|first=Abdiani|title=Effects of War on Biodiversity and Sustainable Agricultural Development in Afghanistan|doi=10.11178/jdsa.7.9|volume=7|publisher= Journal of Developments in Sustainable Agriculture|url=https://www.jstage.jst.go.jp/article/jdsa/7/1/7_1_9/_article |ref=harv}}
*{{cite journal|last1=Sergeiev|last2=Baranova|last3=Orlov |last4=Mihajlov|year=1993|first1=V.P.| first2=A.M.| first3=V.S.| first4=L.G.| title=Importation of malaria into the USSR from Afghanistan, 1981-89| pmc=2393500| publisher=Bulletin World Health Organization| ref=harv}}
*{{cite journal|last=Sheikh|year=1990|first=Ali T.|title=Not the Whole Truth: Soviet and Western Media Coverage of the Afghan Conflict| volume=10| issn=1715-5673 |url=https://journals.lib.unb.ca/index.php/JCS/article/viewFile/14919/15988| journal=Journal of Conflict Quarterly| ref=harv}}
*{{cite journal|last=Sinopalnikov|year=2000| title=Medical losses of Soviet troops during the war in Afghanistan (3: the medical losses from infectious diseases)| publisher=Vojno medicinski žurnal| pmid=11077523| ref=harv}}
*{{cite journal|last=Valenta|year=1980|title=From Prague to Kabul: The Soviet Style of Invasion|first=Jiri| publisher=International Security| doi=10.2307/2538447|ref=harv}}
| |||