Jelena Đurović – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
mNema sažetka izmjene
Red 1:
''Jelena Đurović'' ([[13. 7.|13. jul]] [[1973]], [[Beograd]], [[Jugoslavija]]) je jevrejska i crnogorska [[novinar|novinarka]], [[pisac|spisateljica]] i političkipolitička aktivistaaktivistkinja. NjenoJelena angažovanjeje odlikujepotpredsednica zalaganjeJevrejske zazajednice promenu sistema kulturne politike RepublikeCrne Gore<ref>[[Srbija|Srbije]],http://www.jevzajcg.me/index.php?start=3 suočavanjeJelena sa odgovornošću za ratove na teritoriji bivše JugoslavijeĐurović, kaonova ipotpredsjednica afirmacijuJZCG]</ref>. antifašističkogŽivi pokretau iz perioda preBeogradu i za vreme Drugog svetskog rataPodgorici.
 
== Biografija ==
Jelena je rođena u građanskoj porodici, jevrejsko-crnogorskog porekla. Kćerka je Vukašina Đurovića, uspešnog advokata koji je 1983. poginuo u saobraćajnoj nesreći, i Svetlane Davidovac. Njena majka Svetlana i baka Helena Škarda su tokom Jeleninog odrastanja držale jedinu rukavičarsku radnju u Beogradu, zanat koji je baka usavršila posle dolaska porodice u Srbiju, početkom 20. veka. Tetka Jelenine prabake Serafine bila je [[Lotika Cilermajer|Lotika "Loti" Cilermajer]], junakinja romana [["Na Drini ćuprija"]], [[Ivo Andrić|Ive Andrića]], dobitnika Nobelove nagrade za književnost 1961. Lotikina i Serafinina porodica je u 19. veku došla iz Krakova u Višegrad, da bi se po izbijanju ekonomske krize početkom 20. veka, jedan njen deo preselio u Beograd. Očeva familija potiče iz sela Vukovci, u dolini Zete, okolina Titograda (današnja Podgorica). I baba i deda po očevoj strani su bili partizani u NOB-u, što je zainteresovalo Jelenu za istoriju ovog pokreta. Takođe, i majčin deo familije podržavao je predratnu komunističku partiju, ali činjenica da niko nije bio član SK posle Drugog svetskog rata uzrokuje da porodica bude primorana da proda nekoliko radnji i imanje u centru Beograda. Zbog mešovitog porekla, za sebe tvrdi da je "jugoslovenka".
 
== Književnost ==
Red 15:
 
== Novinarstvo ==
Đurovićeva je sredinom devedesetih završila višemesečni novinarski kurs koji je bio finansiran od strane tadašnjeg Soroš Fonda Jugoslavija. Od 1994. do 1995. radi na radiju "Studio B" kao autor i urednik emisije "Time in", a koju je takođe sponzorisao Soroš Fond. Od oktobra 2005. uređuje i piše na popularnom blogu "Agit Pop"<ref>http://agitpopkultura.blogspot.com</ref> čiji je moto citat iz Frojdovog pisma Ajnštajnu, napisanog u Beču, septembra 1932: "DRAGI PROFESORE AJNŠTAJN... ...NO IPAK MOŽEMO DA KAŽEMO JEDNO: SVE ŠTO PODSTIČE RAZVOJ KULTURE, ISTOVREMENO DELUJE PROTIV RATA..."<ref>http://archive.is/20120709140849/findarticles.com/p/articles/mi_m1310/is_1993_March/ai_13886280/pg_7/?tag=content;col1</ref>. U međuvremenu Jelena piše za nekoliko srpskih novina<ref>Spisak tekstova koje je Jelena napisala i/ili uređivala u magazinima CAMP, FAAR i Glas: http://agitpopmagazine.blogspot.com/</ref>, a od septembra 2008. postaje i deo uredničkog tima prve nezavisne internet radio stanice u Srbiji "Novi Radio Beograd"<ref>http://www.noviradiobeograd.com</ref>. Na ovom radiju, do odlaska u London, uređuje dnevni program sredom, poziva na hapšenje Ratka Mladića, kritikuje Srpsku pravoslavnu crkvu, poziva na pomirenje sa Kosovskim Albancima, a u program često pušta američku himnu, čime provocira nacionaliste i evro-skeptike. Od početka 2009. sa dramaturgom Ivanom Velisavljevićem<ref>http://novikadrovi.net/biografije/</ref> vodi emisiju o filmu i pop-kulturi "Specijalno nevaspitanje", kao i emisiju "Slobodna ili smrt", koja se bavi emancipacijom i ulogom žena u politici, umetnosti i društvu. Ovaj program uređuje u saradnji sa srpskom glumicom Lenom Bogdanović<ref>http://www.imdb.com/name/nm0091655/</ref>. Od 19. maja 2009. Jelenin dnevni program dobija novi termin i emituje se utorkom od 21h do 23h pod nazivom "Agitpop". Format emisije se nije promenio. Poznavalac je popularne muzike a kao omiljene grupe navodi britanski indi/pop bend [[Aztec Camera]], francusku grupu [[Phoenix]], [[Paul Simon|Pola Sajmona]] i [[R.E.M.]] Napisala je i nekoliko tekstova o fenomenu Evrovizije, a zalaže se za ukidanje granica između "elitne" i "popularne" kulture<ref>http://agitpopkultura.blogspot.com/2005/10/agit-pop.html</ref>.
 
U januaru 2011. godine Jelena pokreće portal [http://agitpop.me agitpop.me] na kojem nastavlja da obrađuje teme iz kulture, napadai haške begunce, Srpsku pravoslavnu crkvu ikritikuje pojave u društvu koje se protive demokratskim principima. Ciljevi portala mogu se sažeti u sledećih nekoliko rečenica: "Srbijа u EU. Srbija u NATO. Stop kulturnom genocidu državnih medija. Smanjenje uticaja crkve na društvo. Stop kultur-rasizmu. Stop istorijskom revizionizmu. Pomirenje sa susedima. Hapšenje ratnih zločinaca. Sva prava manjinama."<ref>http://agitpop.me/?a=abo</ref>
 
Od marta 2013. godine emisija Agitpop se emituje na nacionalnom radiju B92<ref>[http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2013&mm=02&dd=22&nav_id=689292 Agitpop na radiju B92]</ref>.
 
== Privatni život ==
[[31. 1.|31. januara]] [[2009]]. Jelena se udala se za Tomicu Oreškovića, potomka hrvatskog narodnog heroja [[Marko Orešković|Marka Oreškovića]]. Od februara 2009. Jelena živi između Beograda i [[Ričmond]]a u [[London]]u.
 
== Izvori ==
Linija 29 ⟶ 31:
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srpski Jevreji]]
[[Kategorija:Crnogorski Jevreji]]
[[Kategorija:Jugoslavenski Jevreji]]
[[Kategorija:Srpskohrvatski pisci]]