Afgansko-sovjetski rat – razlika između verzija

 

===Političke posljedice===

Izvještaji o zločinima i okrutnostima u ratu naštetile su sovjetskom ugledu. Sovjetski mediji su isprva odbacivali izvještaje i nijekali ih kao "antisovjetsku propagandu" i "dezinformacije". Neke vlade država unutar [[Sovjetski blok|sovjetskog bloka]] usvojile su svojevremeno slično ponašanje: 1982., kada je preuzela predsjedništvo Opće skupštine UN-a (OS UN), [[Mađarska]] je održala govor u kojem je tvrdila da su "ubojstva u Afganistanu uvelike preuveličana" i naglasila "da se mora više davati pozornosti istrebljenju [[Palestinci|Palestinaca]] od [[Izrael]]a".{{sfn|Bellamy|2012|loc=str. 283}} U rijetkim prilikama kada je priznao zločine, SSSR je tvrdio da se radilo o "vojnicima koji su izmakli kontroli". Usprkos tome, međunarodna zajednica je brzo i odlučno osudila SSSR, a samo je sovjetski blok branio njezino ponašanje.{{sfn|Bellamy|2012|loc=str. 283}} Prilikom glasovanja o rezoluciji o povlačenju sovjetskih vojnika iz Afganistana pri UN-u 1987., 123 države su glasovale za, 11 je bilo neutralno a samo 19 je bilo protiv. Skupina pravnika za ljudska prava iz SAD-a, UK-a, [[Švedska|Švedske]] i [[Malta|Malte]] okupljene u Neovisno vijeće za međunarodna ljudska prava, su iste godine naveli da "postoji značajana količina dokaza da je izvršen genocid protiv afganistanskog naroda od udruženih snaga DRA i SSSR-a."{{sfn|Lewis|11.11. 1987}} Takozvani 'afganistanski sindrom' manifestirao se oktobra 1989., kada je [[Vrhovni Sovjet]] u deklaraciji naveo da je intervencija bila moralna i politička pogreška.{{sfn|Dowling|2014|loc=str. 7}} Do kraja 1989., pritvoreno je 3.000 sovjetskih veterana zbog raznih kriminalnih prekršaja, a dobar dio ih je trebao profesionalnu psihološku pomoć. {{sfn|Dowling|2014|loc=str. 7}}

 

Neki smatraju da je rat čak masovno doprinjeo ili ubrzao proces [[raspad SSSR-a|raspada SSSR-a]].{{sfn|Roberts|2009|loc=str. 29-60}} Time je Afganistan samo pojačao svoj reputaciju zemlje "groblja [[Imperija|imperija]]".{{sfn|Neild|7.12. 2009}} Naime, Afganistan se sastojao od Paštuna, [[Tadžici|Tadžika]] i [[Uzbeci|Uzbeka]]. Pošto su Tadžici i Uzbeci živjeli i u SSSR-u, postojao je značajan otpor azijskih republika protiv ljudi istih narodnosti. Štoviše, [[Tadžička Sovjetska Socijalistička Republika|Tadžička SSR]] i [[Uzbekistanska SSR|Uzbečka SSR]] su percipirali taj sukob kao ruski rat u kojem se bore centralni Azijci protiv drugih centralnih Azijaca.{{sfn|Reuveny|Prakash|1999|loc=str. 704}} Od tude je stigla i parola: "naši ginu za stranu stvar". U Tadžikistanu, [[Mula (islam)|mule]] su se javno protivile ratu i smatrali da Rusi žele pretvoriti Afganistance u ''[[kafir]]e''.{{sfn|Reuveny|Prakash|1999|loc=str. 704}} Izbile su antiratne demonstracije u Tadžikistanu 1982., a u [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armeniji]] i [[Astrahan]]u 1985. Nakon toga, razni prosvjednici su uhapšeni.{{sfn|Reuveny|Prakash|1999|loc=str. 704}} ''Ausra'', časopis litvanske oporbe, je izvještavao o antiruskim prosvjedima tijekom sprovoda baltičkih vojnika: "I sami potlačeni, [[Ukrajinci]], [[Estonci]], Latvijci i Litvanci su prisiljeni slušati brutalne naredbe ruskih oficira, i prolijevati svoju i tuđu krv u Afganistanu."{{sfn|Reuveny|Prakash|1999|loc=str. 705}}