Verzija na datum 13 mart 2008 u 11:10 uredi OC Ripper (razgovor \| doprinos) Birokrati, Administratori interfejsa, Administratori 279.275 izmena m Članku Sabor u Baselu-Ferrari-Firenci je promenjeno ime u Firentinski koncil ← Starija izmjena		Verzija na datum 13 mart 2008 u 11:32 uredi poništi OC Ripper (razgovor \| doprinos) Birokrati, Administratori interfejsa, Administratori 279.275 izmena Nema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 1: {{Ekumenski koncill\|ime_koncila/sabora=Koncil/sabor u Baselu-Ferrari-Firenzi U to vreme su turci osvajali Balkan. Vizantija i ostale pravoslavne zemlje nisu same bile u stanju da im se odupru. Vatikan ih je ucenjivao da ce dobiti pomoc od Evrope pod uslovom da potpisu uniju sa katolickom crkvom a da pravoslavna crkva prizna vrhovnu vlast Vatikana. Vaseljenski patrijarh iz Carigrada je podlegao ovom pritisku. Zakazan je sabor u Firenci 1439.godine. Na sabor su dosli svi pravoslavni patrijarsi , cak i ruski, OSIM SRPSKOG. Vladar Srbije, despot Djuradj Brankovic iako mu je turska sablja visila nad glavom zabranio je srpskom patrijrhu da ode na taj sabor. Tako su te godine uniju sa Vatikanom potpisali svi pravoslavni patrijarsi sem srpskog. Saznavsi da se Srbija suprotstavila mocnom Vatikanu,ruski veliki knez, zbog sramote koju je naneo Rusiji, pogubio je svog patrijarha. Kad se u Carigradu saznalo da Srbi nisu potpisali uniju , izbili su neredi. Na zahtev naroda , vaseljenski patrijarh je morao da se povuce. Vatikan Srbima to nikad nije oprostio... Vekovima je katolicima usadjivao mrznju prema Srbima... \|datum_koncila/sabora=[[1431]]-[[1445]] \|prihvatio/la/la=[[Rimokatolička crkva\|katoličanstvo]] \|prethodi=[[Koncil u Constanzi]] \|slijedi=[[Peti lateranski koncil]] \|sazvao=[[Papa Martin V]] \|predsjedao=Kardinal [[Julian Cesarini]], kasnije [[Papa Eugen IV]] \|sudionici=vrlo malo u ranim sjednicima, kasnije 117 Latina i 31 Grk \|teme=[[husiti]], [[Istočno-zapadna šizma]] \|dokumenti=nekoliko [[papska bula\|papskih bula]], kratkotrajno pomirenje s [[Istočno pravoslavlje\|pravoslavnim]] crkavam, pomirenje s delegacijom [[Armenska crkva\|Armenaca]] }} [[Image:Martin_V.jpg\|right\|thumb\|200px\|right\|Papa Martin V sazvao je Koncil u Baselu 1431. Godine 1438. postao je Koncil u Ferrari, a 1439. koncil u Firenzi]] '''Firentinski koncil''' (originalno '''Bazelski koncil''') bio je [[ekumenski koncil]] [[biskup]]a i ostalih velikodostojnika [[Rimokatolička crkva\|Rimokatoličke crkve]]. Počeo je godine 1431. u [[Basel]]u, a kasnije postao poznat kao '''Koncil u Ferrari''' nakon što je [[papa Eugen IV]] ukazom odredio da se nastavi u [[Ferrara\|Ferrari]] . Koncil se godine 1439. preselio u [[Firenza\|Firenzu]] zbog prijetnje [[bubonska kuga\|kuge]] i financijske podrške dinastije [[Medici]]. Prvotna lokacija u Baselu odražavala je želju reformski nastrojenih sudionika da se sretnu van [[Papska država\|teritorija Papske države]], [[Sveto rimsko carstvo\|Svetog rimskog carstva]] ili [[monah\|kraljeva]] [[Aragon]]a i [[Francuska\|Francuske]], čiji se utjecaj nastojao izbjeći. [[Ambrogio Traversari]] je prisustvovao Bazelskom koncilu kao [[papski legat\|legat]] [[Papa Eugen IV\|Papa Eugena IV]]. Koncil se sazvao u periodu kada je [[koncilijaristički pokret]] bio jak, a papski autoritet slab. Pod pritiskom zahtjeva za crkvenu refrmu [[papa Martin V]] odobrio je ukaz [[Koncila u Constanzeu]] ([[9.10.]] [[1417]].) kojim se [[papstvo]] obavezalo da periodički saziva koncile. Na isteku prvog roka određenog tim ukazom, [[papa Martin V]] je postupio u skladu s njim i sazvao koncil u [[Pavia\|Paviji]]. Zbog epidemije na tom području koncil se gotovo odmah preselio u [[Siena\|Sienu]] (v. [[Koncil u Sienu]]) i raspustio—zbog još uvijek potpuno nerazjašnjenih okolnosti—upravo u trenutku kada je počeo raspravljati o reformama([[1424]]). Sljedeći je koncil sazvan tek nakon sedam godina - [[1431]]; Martin V ga je sazvao u [[Basel]]u, i kao predsjedatelja odredio [[Julian Cesarini\|Juliana Cesarinija]], vrlo štovanog [[prelat]]a. Sam je Martin, međutim, umro prije otvaranja sindoa. Koncil se raspadao i selio nekoliko puta. Reformatori su smanjivali ovlasti pape i seb proglašavali višim autoritetom. Jedna je frakcija izabrala protu-papui koji je sebe deset godina predstavljao kao pravog papu. Koncil je uspješno izglasao sjedinjenje s Istočnim crkvama. Usuglašeni su stavovi o papskom primatu, čistilistu, i [[Filioque\|i spornoj riječi Nicejskog creda]]. Ukaz je, međutim, odbacio narod u Bizantu i drugim pravoslavnim zemljama, pa tamo nije zaživio. ==Eksterni linkovi== [http://www.newadvent.org/cathen/02334b.htm Catholic Encyclopedia: Council of Basle] [http://www.newadvent.org/cathen/06046a.htm Catholic Encyclopedia: Ferrara] *[http://www.newadvent.org/cathen/06111a.htm Catholic Encyclopedia: Council of Florence] {{Ekumenski koncili}} [[Category:Istočno-zapadna šizma]] [[Category:Koncili]] [[be:Фларэнтыйская унія]] [[be-x-old:Фларэнтыйская унія]] [[de:Konzil von Basel]] [[en:Council of Florence]] [[es:Concilio de Basilea]] [[fr:Concile de Bâle]] [[it:Concilio di Basilea, Ferrara e Firenze]] [[hu:Bázel–ferrara–firenzei zsinat]] [[la:Concilium Basilense]] [[nl:Concilie van Bazel]] [[ja:バーゼル公会議]] [[pl:Sobór Florencki]] [[pt:Concílio de Basileia-Ferrara-Florença]] [[ro:Conciliul de la Basel]] [[ru:Базельский собор]] [[fi:Firenzen kirkolliskokous]]

Firentinski koncil – razlika između verzija