Josip Runjanin – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m + delete |
preuzeto s hr.wiki |
||
Red 1:
{{Skladatelj
|ime = Josip Runjanin
|opis_slike =
|puno_ime = Josip Runjanin
|slika = Josip_Runjanin.jpg
|datum_rođenja = [[8. prosinca]] [[1821]].
|mjesto_rođenja = [[Vinkovci]]
|datum_smrti = [[2. veljače]] [[1878]].
|mjesto_smrti = [[Novi Sad]]
|djela = ''[[Lijepa naša domovino]]''
|period = [[Hrvatski narodni preporod|Ilirizam]]
|utjecaj =
|suradnici =
|nagrade =
}}
'''Josip Runjanin''' ([[Vinkovci]], [[8. prosinca]] [[1821.]] - [[Novi Sad]], [[2. veljače]] [[1878.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[skladatelj]] i [[časnik]] u [[Austro-Ugarska|austrougarskoj]] vojsci, uglazbio pjesmu [[Antun Mihanović|Antuna Mihanovića]] ''[[Horvatska domovina]]'', koja je [[1891.]] godine proglašena [[Hrvatska himna|hrvatskom himnom]] pod naslovom ''[[Lijepa naša domovino]]''.<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=34785 enciklopedija.lzmk.hr: Runjanin, Josip], preuzeto 17. studenoga 2013.</ref>
== Časnička služba ==
Rođen je u [[Vinkovci]]ma, gdje je i kršten, u [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavnoj crkvi]] Silaska Svetog Duha.<ref name="moljac">[http://www.moljac.hr/biografije/runjanin.htm Moljac.hr: Životopis Josipa Runjanina], preuzeto 17. studenoga 2013.</ref> Školu je pohađao u Vinkovcima i [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], a nakon toga odlučio se za vojničko zvanje.
Godine 1847 služio je kao kadet u 10. "Banskoj" graničarskoj pješačkoj pukovniji pod zapovjedništvom pukovnika Josipa Jelačića. U siječnju [[1848.]] godine postao je poručnikom druge, a u svibnju poručnikom prve klase, te u rujnu iste godine natporučnikom. U rujnu [[1849.]] godine unaprijeđen je u čin kapetana druge klase, a kapetan prve klase postao je u travnju [[1857.]] godine. Deset godina nakon toga dobiva čin [[major]]a, a [[1871.]] godine unaprijeđen je u čin [[potpukovnik]]a i umirovljen. Poznato je kako je između [[1848.]] i [[1866.]] godine sudjelovao u četiri ratna pohoda u [[Italija|Italiji]], te da se u svojoj 43-oj godini oženio kćerkom umirovljenog kapetana Tome Perakovića. Kao predstavnik Prve banske pukovnije ušao je [[1865.]] godine u [[Hrvatski sabor]]. Nakon umirovljenja povukao se iz javnoga života i nakon toga živio je u [[Novi Sad|Novome Sadu]] do smrti. Sahranjen je u Novome Sadu na pravoslavnom tzv. Uspenskom groblju.
== Skladanje hrvatske himne ==
Runjanin je glazbenu izobrazbu stekao kod vojnoga kapelnika u [[Glina (grad)|Glini]], a svirao je i [[glasovir]]. Kao carski kadet služio je u Glini gdje je često zalazio u društvo [[Ilirski pokret|ilirskih]] rodoljuba koji su održavali književne skupove i čitali radove ilirskih pisaca. Ondje je Runjanin prvi put čuo [[Antun Mihanović|Mihanovićevu]] pjesmu "[[Horvatska domovina]]". Nije sasvim sigurno je li Runjanin skladao njenu melodiju,<ref>[[Ivica Golec|Golec, Ivica]]. ''Banska krajina u djelima svećenika Josipa Marića (1807.-1883.) i Pavla Lebera (1844.-1919.)'' // ''[[Croatica Christiana Periodica]]'', br. 57., (2006.), str. 155.-176., {{Hrčak|id=14655}}, fusnota 22 na str. 159.:{{citat2|Najvjerojatnije ju je uglazbio Josip Runjanin (1821.–1878.), onodobni kadet Prve banske pukovnije u Glini, na tekst pjesme ''Horvatska domovina'' Antuna Mihanovića. Neki misle da je ''Lijepu našu'' skladao onodobni kapelnik pukovnijske glazbe u Glini [[Josip Wendl]]. Nesporno je da su je časnici i poznatiji građani pjevali u Glini već tijekom 1846. dakle gotovo 50 godina prije njezina proglašenja hrvatskom himnom (1891.). (Usp. o tome, ''Pjevački vjesnik'', 6 (1910.), 10, 108-109; Milan BABIĆ, »U Glini je prvi put 1846. g. odjeknula hrvatska himna«, ''Jutarnji list'', 29 (1939.), 10029, 12.}}</ref> ali takvo mišljenje se uvriježilo u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Točna godina nastanka nije poznata, ali se obično uzima [[1848.]] godina.
U knjizi ''[[Znameniti i zaslužni Hrvati]]'' koja je izdana 1925. godine u Zagrebu na str. 232. stoji: ''"...God 1840. bivši kadetom u Glini ishitrio je poznatu himnu "Lijepa naša domovina" prema melodiji Donizettieve arije "O sole piu ratto" iz 3. čina opere "[[Lucia di Lammermoor]]"..."''
Godine [[1861.]] ukajdio je učitelj pjevanja i organist prvostolne crkve u Zagrebu [[Vatroslav Lichtenegger]] napjev pjesme. Čim ju je Lichtenegger ukajdio i obradio za muški zbor a glazbeno društvo duhovne mladeži u Zagrebu izdalo u svojim "Sbirkama", pjesma je postala popularnom.
Pjesma je pod nazivom ''Hrvatska himna'' prvi puta izvedena prigodom otvorenja Hrvatsko-slavonske izložbe u [[Zagreb]]u [[1891.]], kada nijedan od autora više nije bio živ.
== Ostali radovi ==
Osim hrvatske himne, Runjanin je skladao glazbu za još dvije pjesme:
* "''Ljubimo te Naša Diko (Hrvati svome banu)''"<ref>[http://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/154205025 ZAMP Baza autora: Ljubimo te naša diko (Hrvati svome banu)], preuzeto 17. studenoga 2013.</ref><ref name="republika">[http://www.dhk.hr/Republika/Republika_03_2010.pdf Republika. str. 41., fusnota 2]:{{citat2|Najpoznatije su među njima domoljubne: Ljubimo te, naša diko!, spjevana u čast [[Ivan Trnski|Trnskovu]] pukovniku u Glini, poslije hrvatskome banu Josipu Jelačiću, koju je uglazbio kompozitor hrvatske himne, graničarski pukovnik Josip Runjanin; (...)}}, preuzeto 17. studenoga 2013.</ref> - pjesma spjevana u čast [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]].<ref name="republika"/><ref>[http://povijest.net/v5/zivotpis/hr-zivotopisi/2008/josip-runjanin/ Josip Šarčević, ''Josip Runjanin (Josif)'']:{{citat2|Uz zapovjednika Jelačića oduševio se za ilirski narodni preporod. Godine 1844. njemu u čast komponira napjev na tekst Ivana Trnskog “Ljubimo te, naša diko”.}}, povijest.net, preuzeto 17. studenoga 2013.</ref><ref>Golec, Ivica. ''Banska krajina u djelima svećenika Josipa Marića (1807.-1883.) i Pavla Lebera (1844.-1919.)'' // ''Croatica Christiana Periodica'', br. 57., (2006.), str. 155.-176., {{Hrčak|id=14655}}, str. 167.:{{citat2|Marić i Trnski složno djeluju i prigodom predstavljanja nekih pjesama Trnskoga 1843. posvećenih pukovniku Jelačiću, a tu ponajprije mislimo na pjesmu ''Ljubimo te naša diko'', koju je uglazbio Josip Runjanin, (...)}}</ref>
* "''Rado ide Srbin u vojnike''".<ref name="moljac" /><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/130075/Default.aspx Boris Dežulović, ''Boris Dežulović: Mala nam je Mare došla iz Šumadije''], preuzeto 17. studenoga 2013.</ref><ref>[http://www.novossti.com/2010/05/prilog-izgradnji-novih-srpsko-hrvatskih-odnosa/ Milan Trbojević, ''Prilog izgradnji novih srpsko-hrvatskih odnosa''], preuzeto 17. studenoga 2013.</ref>
== Izvori ==
*''Znameniti i zaslužni Hrvati'' - Hrvatski štamparski zavod d.d., Zagrebu, 1925., str. 232.
{{Izvori}}
{{Lifetime|1821|1878|Runjanin, Josip}}
[[Kategorija:Biografije, Vinkovci]]
[[Kategorija:Hrvatski skladatelji]]
<!-- interwiki -->
| |||