Harry S. Truman – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 1 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q11613 (translate me)
Nema sažetka izmjene
Red 4:
|mjesto rođenja={{flagicon|SAD}} [[Lamar]], [[Missouri]], [[SAD]]
|datum smrti= [[26. prosinca]] [[1972]].
|mjesto smrti={{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri]], [[SAD]]
|malaslika=
|opis male slike=
Red 33:
[[Datoteka:HSTruman.gif|thumb|160px|Truman objavljuje kapitulaciju Trećeg Reicha (8. svibnja 1945.)]]
 
'''Harry S. Truman''' ([[Lamar]], [[Missouri]], [[8. svibnja]] [[1884]]. – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri]], [[26. prosinca]] [[1972]].) je bio američki političar i 33. predsjednik SAD-a (1945. – 1953.) i 34. potpredsjednik SAD-a, nasljednik [[Franklin Delano Roosevelt|Franklina Delana Roosevelta]]. U domaćoj politici, Truman se suočio sa mnogim izazovima: burna pretvorba ekonomije obilježena velikim oskudicama i brojnim štrajkovima, te prolazak [[Taft-Hartley]]a pored njegova veta.<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,869269,00.html članak iz ''Timea'' iz 1959. koji se odnosi na Trumanov veto: TAFT-HARTLEY AKT: KAKO RADI I KAKO JE RADIO</ref> Nakon iznenađujuće pobjede na izborima [[1948]].<ref>Najveće iznenađenje u američkoj političkoj povijesti: Harry Truman i izbori iz 1948., Ken Hechler, George M. Elsey: ''Studije iz Bijele kuće'', zima 2006.</ref>, nije bio uspješan u provođenju svog ''[[Fair Deal]]'' programa.<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,801882,00.html ''Time'' iz 1949.: UMJETNOST MOGUĆEG]</ref> Koristio je izvršne naredbe kako bi započeo [[desegregacija|desegregaciju]] američke vojske<ref>[http://www.ourdocuments.gov/doc.php?flash=true&doc=84 Izvršna naredba 9981: Desegregacija američke vojske (1948.)]</ref> i kako bi započeo niz testova vjernosti kako bi izbacio stotine simpatizera [[komunizam|komunizma]] iz vlade.<ref>[http://coursesa.matrix.msu.edu/~hst203/documents/loyal.html Izvršna naredba 9300 (1947.)]</ref> No, snažno se protivio obaveznim prisegama vjernosti za vladine zaposlenike<ref>Newman, Roger K.: Hugo Black: Biografija',' Fordham University Press, 1997., str. 382.: Trumanova želja da "zaustavi nešto još gore" provodeći svoj program testa odanosti.</ref>, stav koji je njegovu vladu stavio na metu kritika koje su je optuživale da je blaga prema komunizmu. Korupcija u njegovoj vladi došla je do njegova kabineta i zaposlenika Bijele kuće. U jednom od mnogih skandala, 166 radnika je dalo otkaz ili je otpušteno naknadno zbog financijskog nepoštivanja u [[IRS]]-u.<ref>Neovisni sud:pogled iznutra, ''Georgetown Law Journal'', srpanj 1998., Donald C. Smaltz</ref> Republikanci su korupciju stavili na vrh liste problema u svojoj kampanji iz [[1952]].<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867099-3,00.html ''Time'' iz 1956.: KORUPCIJSKI PROBLEM: PANDORINA KUTIJA, referira na predsjedničku kampanju 1952.]</ref>
 
Trumanovo predsjedništvo bilo je prepuno događaja što se tiče vanjskih poslova, kapitulacija [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], [[atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija]], kapitulacija [[Japan]]a, kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], osnivanje [[UN|Ujedinjenih Naroda]], [[Marshallov plan]] o obnovi Europe, [[Trumanova doktrina]] o zaustavljanju širenja komunizma, početak [[Hladni rat|Hladnog rata]], stvaranje [[NATO]]-a i [[Korejski rat]]. Taj rat je postao situacija bez pobjednika u kojoj je poginulo preko 30,000 Amerikanaca.<ref>[http://www.korean-war.com/miakia.html]</ref> Nakon obećanja da „će posjetiti Koreju“<ref>Hurwood, Bernhardt J, i Gosfield, Frank: Koreja: Zemlja 38. paralele ''Parents Magazine Press'', 1969.str.123</ref> i stavljanjem prioriteta na rješavanje tzv. „nereda u Washingtonu“<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,816934-1,00.html ''Time'' 1952.:DALEKI ZAPAD]</ref>, republikanac [[Dwight David Eisenhower]] je prekinuo 20-godišnju vlast demokrata porazivši Trumanovog izbora za kandidata demokrata [[Adlai Stevenson|Adlaia Stevensona]] na predsjedničkim izborima [[1953]]. U mirovini, Truman je napisao svoje ''Memoare''.