|
Samokritično istraživanje same enciklopedije ili konkretnih aspekata enciklopedije se označava kao enciklopedijska kritika. Pojam enciklopedija nastaje početkom 16. veka od francuske reči encyclopédie koja od latinske reči encyclopaedia a ta opet od starogrčkih riječi εγκύκλιος i παιδεία, koje su pogrešno od reči egkios (okruglo, zaokruženo) i reči peía (nauka, obrazovanje) spojene u egkyklopaideia (osnovno znanje svih nauka i [[umetnost]]i).
Sta je Enciklopedija:Kada netko u knjižarskom izlogu primijeti ovelik, lijepo uvezan enciklopedijski svezak i kada ga poprilično teška donese kući, siguran je da je dobro utrošio novac, da je kupio dobru knjigu.
Takva je fama i zajamčena vrijednost enciklopedije. Čitatelj je siguran da je dobio knjigu u kojoj će naći sažeto, znanstveno i suvremeno napisan tekst o predmetu koji ga zanima. Ako uščita, polako i razmišljajući, mnogobrojne one strane, morat će se diviti opsežnosti ljudskoga znanja, raznolikosti i moći ljudskoga umijeća, moći će se krijepiti veličinom i plemenitošću ljudske baštine i obodriti svoje pouzdanje u budućnost. Ako pak samo lista enciklopediju, opazit će kako je to bogato ilustrirano i umno djelo plod rada mnogih pisaca - znanstvenika, umjetnika, publicista. I vjerojatno će se time zadovoljiti. Zadovoljit će se onim što se u enciklopediji vidi, a toga ima dosta.
Međutim, u enciklopediji ima i onoga što se ne vidi. Unutar sjajna uveza, iza umnih stranica, nakon čitava golema posla, na prvi se mah ne vidi trud brojne i raznorodne ekipe suradnika, gotovo nepoznatih, natiskanih u guste skupine uzastopnih i nerazlučenih imena u tzv. »nultom arku«. Njihov se rad za javnoga nastupa neke enciklopedije ne vidi, a bez njega ne bi bilo ni njezina pobjedonosna hoda između reflektora, među pljeskom. Ni fame ni zajamčene vrijednosti.
Dakle, kako zapravo nastaje enciklopedijski svezak, enciklopedija?
Prvi korak u nastanku enciklopedije jest sastavljanje abecedarija, golema popisa jednostavnih i složenih natuknica koje će biti obrađene i uvrštene u enciklopediju. Taj posao obavljaju stručnjaci u enciklopedijskom uredništvu na temelju cjelokupnoga leksikografskog iskustva i najrazličitijih predložaka (starih enciklopedija, suvremenih biografskih pregleda, različitih spomenica i mjestopisa, pregleda povijesti pojedinih znanosti ili umjetnosti, najraznovrsnijih stručnih djela i bibliografija, anketa mnogih ustanova, društava ili pojedinaca, novinstva i svih drugih mogućih i pristupačnih izvora i građe), a uz neophodno savjetovanje s vrhunskim stručnjacima u pojedinim granama znanosti, umjetnosti i svim drugim oblicima ljudske djelatnosti. Nakon toga uredništvo - unutrašnji i vanjski urednici - traže najbolje poznavaoce pojedinih predmeta i nastoje osigurati njihovu suradnju. No i najbolji poznavaoci svoje struke moraju se prilagoditi enciklopedijskom načinu pisanja, zapravo stanovitom idealnu obrascu koji uvijek nije lako poštovati i kojemu se svi pisci i ne mogu dovinuti.
Tekst je prenesen iz Dnevnog listića Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža povodom održavanja Interlibera 2003. godine,
Od davnina, ljudi su postavljali najbitnija pitanja počevši od nastanka svemira i razumevanje prirode do upoznavanja sa razvojem tehniologije. Koje je čovekovo mesto u kosmosu? Šta je poreklo života? Odakle dolazimo i kuda nas vode razna tehnička i tehnološka otkrića? U tom smislu, edicija Velika enciklopedija, nudi ogroman broj odgovora na razna naučna pitanja.
Edicija Velika enciklopedija sadrži 12 tomova koji pružaju uvid u sve naučne oblasti najbitnije za naše postojanje i život na Zemlji. Naučni serijal s naslovima: Svemir, Evolucija i genetika, Biljni svet, Beskičmenjaci, Ribe i vodizemci, Gmizavci i dinosaurusi, Ptice, Sisari, Ljudsko telo, Energija i kretanje, Tehnologija , Klima i vremenske prilike je namenjen svim radoznalima i spremnim da pronađu odgovore u ovoj bogatoj riznici znanja.
Prva knjiga je posvećena istraživanju Sunca i svake planete koja čini naš solarni sistem. Vrhunske fotografije, 3D ilustracije i grafike podrobno prikazuju stvaranje i prirodu brojnih blistavih tačaka koje krase noćno nebo i daju odgovor šta se nalazi iza njih. Takođe, knjiga sadrži i beleške o onima koji su istraživali istinu o postanku života na Zemlji, od starogrčkih astronoma, preko Kopernika, Galilea, do Njutna i Haleja.
Ovu knjigu, kao i ostale iz edicije Velika enciklopedija, možete sami naručiti klikom na dugme Stavi u korpu ili pozivom na broj telefona 011/33-34-773 radnim danima u periodu od 09-19h, kao i vikendom od 10-16 (za naručivanje vam nije neophodna e-mail adresa) i knjiga će vam biti dostavljena kurirskom službom na adresu koju nam ostavite. Plaćanje vršite prilikom preuzimanje knjige. Troškovi dostave se dodatno naplaćuju i iznose 165.00 dinara za bilo koje mesto u Srbiji.
Ima samo nekoliko leksikografskih kuća koje su poznate u celom svetu, a među njima posebno mesto zauzima Larus koji je pojam savremene enciklopedistike. Larus nastavlja moćnu francusku tradiciju u kojoj se i pojavila savremena enciklopedija – to je ona koju su Didro i D’Alamber objavili u XVIII veku i koja je vrhunac epohe prosvećenosti. Ponekad se čitavo jedno razdoblje po njoj naziva doba enciklopedije. Vizionar Pjer Larus obnovio je ovaj projekat u XIX veku i od tada pa do naših dana Larus je univerzalno i u celom svetu prepoznatljivo ime za najbolje enciklopedije. Larus je sinonim za pouzdanu i neophodnu enciklopediju. Svetski ugled stečen zbog kvaliteta Larusovih izdanja razlog je što se ona redovno prevode na mnoge jezike. Kod nas je stigao početkom XX veka zajedno s velikim brojem srpskih intelektualaca koji su oblikovali srpsku nauku i kulturu u XX veku. Oni su se za vreme Prvog svetskog rata školovali u Francuskoj zahvaljujući savezničkoj pomoći francuske vlade. Prvo izdanje Larusa doslo je, međutim, tek drugom polovine XX veka. Od tada je Larus prisutan na jugoslovenskom i srpskom tržištu i to je od izuzetnog značaja za naše čitaoce jer je to najbolji put za upoznavanje francuske kulture i pogleda na svet. Larusova širina i pouzdanost učinili su da ova izdanja predstavljaju glavnu referentnu literaturu i da se ime Larus u srpkoj kulturi shvata kao sinonim za enciklopediju.
Larusova izdanja koja je Mono i Manjana do sada objavila imala su puno uspeha na
srpskom tržištu. To je dovelo do izbora velike enciklopedije i vođena tradicijom i uspešnom saradnjom Mono i Manjana se odlučila za Veliku enciklopediju Larus.
Rad na novom izdanju započeo je 2006. godine. Prvo je oformljeno jezgro uredničkog tima koji je onda proučio Larusovo izdanje i odredio nivo lokalizacije – onoga što u eneciklopediju treba uneti da bi ona odgovarala svim potrebama ovdašnjeg čitaoca. Zatim je za svaku oblast Larusa oformljen tim urednika, prevodilaca, redaktora i lektora.Oko trideset urednika su mahom profesori Beogradskog univerziteta za oblasti koje su im poverene ili renomirani urednici posebnih oblasti referentne literature. Pored urednika svaka oblast ima i redaktore prevoda i recenzente.Za svaku oblast izabrani su prevodioci stručnjaci, lektori i saradnici koji se staraju o jeziku i tehničkim detaljima izdanja.
Ovo izdanje Larusa u pet tomova, najobuhvatnije i najpotpunije do sada, sadrži
odgovore na skoro sva pitanja koje sebi možete postaviti. Uostalom, prva moderna enciklopedija i nastala je u XVIII veku u Francuskoj. Sve što ikada poželite da znate, već je u ovoj enciklopediji jedinstvenog francuskog „ukusa“. Rad na enciklopediji je bio izuzetno zahtevan jer je pored prevoda trebalo uneti sve ono što je od značaja za srpsku kulturu i kulturu zemalja bivše Jugoslavije ili okruženja. Uz pomoć naših eminentnih stručnjaka i prevodioca za nauku, istoriju, medicinu, umetnosti, sport, srpsko izdanje dopunjeno je, po Larusovom modelu, odrednicama iz svih oblasti koje su vezane za našu zemlju, kulturu, istoriju, jezike, ljude i gradove. Ovaj poduhvat je jedan od načina da su susretnu kulture: da se razlika između svog i drugog izbriše.
Zato smatramo da ovo izdanje nije samo izdavački poduhvat već i pravi trujumf
dodira dve kulture koji je čitavog prošlog veka bio izuzetno značajan za srpske čitaoce.
Do sada su objavljena četiri toma a poslednji, peti, tom izaćiće 01. aprila ove godine.
== Tipovi enciklopedija ==
|
