Jastvo – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
preuzeto s hr.wiki |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 1:
'''Jastvo''' (Sebstvo,Vlastitost, Osobnost) predstavlja cjelovitu suštinu, odnosno jednu idealnu (duhovnu) veličinu koja kao nad-pojam, u smislu potpunosti, obuhvaća i [[svjesno ja]]. Pojam se u množini imena i simbola javlja u područjima [[Filozofija|filozofije]] i [[religija|religije]]. Od prošlog stoljeća, kao dominantnu konstelaciju kolektivno nesvjesnog, pojam [[Hipoteza|hipotetički]] obuhvaća [[Karl Gustav Jung|Carl Gustav Jung]] unutar empirijski utvrđenih psiholoških činjenica [[Analitička psihologija|analitičke psihologije]].
== Jastvo u filozofiji i religiji ==
Red 16:
=== U tibetskom budizmu ===
Tibetski budizam u svojim svetim tekstovima naglašeno iskazuje psihološko shvaćanje pojma Jastva, koji se javlja u liku svesavršenog [[Gautama Buddha|Buddhe]].
Tako lama u obredom govoru mrtvom čovjeku kaže:
{{citat3||O ti plemenita roda, sada ćeš iskusiti zračenje Jasnog svjetla čiste stvarnosti. Prepoznaj ga. O ti plemeniti, tvoj sadašnji um, koji je po svojoj istinskoj prirodi praznina, neoblikovan ni po značajkama ni po boji, prirodno prazan, je istinska stvarnost – Univerzalno dobro. Tvoj vlastiti um, koji je sada praznina, ali ne praznina u smislu ničega, već um po sebi, neuprljan, ushičen, blažen jest sama svijest, Univerzalno dobri Buddha. Tvoja vlastita svijest, prozirna i neodvojiva od Velikog tijela zračenja, ne prepoznaje ni rođenje ni smrt, ona je nepromjenjivo svijetlo – Buddha Amitabha|[[Bhardo Thodol]] prijevod s originala dr. [[W.Y. Evans-Wentz]], na Hrvatski jezik preveo Igor Uranić}}
Red 31:
=== U kršćanstvu ===
[[Isus
{{citat3||Kao što ti mene posla u svijet tako i ja poslah njih u svijet. I za njih posvećujem samog sebe da i oni budu posvećeni u istini. Ne molim samo za ove nego i za one koji će na njihovu riječ vjerovati u mene: da svi budu jedno kao što ti, Oče, u meni i ja u tebi, neka i oni u nama budu da svijet uzvjeruje da si me ti poslao. I slavu koju si ti dao meni ja dadoh njima: da budu jedno kao što smo mi jedno - ja u njima i ti u meni, da tako budu savršeno jedno da svijet upozna da si me ti poslao i ljubio njih kao što si mene ljubio. Oče, hoću da i oni koje si mi dao budu gdje sam ja, da i oni budu sa mnom: da gledaju moju slavu, slavu koju si mi dao jer si me ljubio prije postanka svijeta. Oče pravedni, svijet te nije upoznao, ja te upoznah; a i ovi upoznaše da si me ti poslao. I njima sam očitovao tvoje ime, i još ću očitovati, da ljubav kojom si ti mene ljubio bude u njima - i ja u njima.|[[Evanđelje po Ivanu]] 17, 18-26. [[Novi zavjet]]-[[Biblija]]}}
{{citat3||On je živi mit naše kulture. On je kulturni heroj koji, bez obzira na svoju povijesnu egzistenciju, utjelovljuje mit božanskog Prvobitnog Čovjeka. Mističnog Adama. On je taj koji zauzima središte kršćanske mandale, gospodar Tetramorfa, to jest četiri simbola evanđelista, koji imaju značenje četiri stupa njegova prjestolja. On je u nama, i mi smo u njemu. Njegovo carstvo je dragocjeni biser, u zemlji zakopano blago, malo zrno gorušćice koje postaje veliko drvo, i nebeski grad. Kao što je Krist u nama, tako je u nama i njegovo nebesko carstvo.|[[Aion]], 5, 69, [[Karl Gustav Jung|Carl Gustav Jung]]}}
== U analitičkoj psihologiji ==
Kako proizlazi iz njegove povijesti, pojam Jastva je jedan transcendentni postulat koji se psihološki može opravdati, ali koji se [[
Jung ukazuje na opasnosti u približavanju između ja i Jastva, opasnosti se sastoje s jedne strane od identifikacije ja sa Jastvom, a s druge u pomračenju ja svijesti i identitet ove sa predsvijesnom cjelovitošću. Oba razvitka onemogućuju s jedne strane ostvarenje Jastva, a s druge oštećuju egzistenciju [[Svjesno ja|ja svijesti]], stoga znače patološke efekte. Kao drastičan primjer patologije nesvjesnog identiteta s predsvjesnom cjelovitošću Jung navodi zbivanja u Njemačkoj pred drugi svjetski rat, kad se gotovo jedna cijela nacija identificirala sa "višim čovjekom", što je dovelo do svjetske katastrofe, koju je ipak malo tko sagledao kao zapravo jednu psihičku katastrofu.
| |||