Wikipedija

Ratovi u bivšoj Jugoslaviji – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
izbacena recenica o novom ustavu: ispada da u njemu nije nista menjano u vezi srpskog naroda, da su bili i ostali manjina - a to je POV (u najmanju ruku na stetu Srba)
Nema sažetka izmjene
Red 49:
| gubici1 = <sup>'''1991.-1995.'''</sup><br />[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px|border]] 18 poginulih
----
[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px|border]] 13.583 poginulih<ref name="Documenta4">[[#Documenta|Documenta 2010.]], str. 4</ref><br />[[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|25px]] 5.719919 poginulih vojnika<br />2.069484 poginulih civila{{Sfn|IDCIngrao|2007Emmert|2012|loc=str. 140}}
----
<sup>'''1998.-1999.'''</sup><br />[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslav Albanian Minority.svg|25px|border]] 10.533 poginulih<br />650 poginulih ostalih{{Sfn|Kosovo Memory Book|2012}}
| gubici2 = <sup>'''1991.-1995.'''</sup><br />[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] 3130.270906 poginulih vojnika<br />3331.071107 poginuo civil<br />478571 poginulih ostalih<ref name="Nettelfield97">[[#Nettelfield|Nettelfield]], str. 97-98</ref>{{Sfn|IDCIngrao|2007Emmert|2012|loc=str. 140}}
| gubici3 = <sup>'''1991.-1995.'''</sup><br />[[Datoteka:Jnagrb.jpg|22px]] 37<ref>[[#Ramet|Ramet 1999.]], str. 65</ref> + 1.279 poginulih vojnika<ref name="Documenta4"/><br />[[Datoteka:Flag of Serbian Krajina (1991).svg|25px]] 6.222 poginulih<ref name="Documenta4"/><br />[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px]] 20.649775 poginulih vojnika<br />4.075178 poginulih civila<ref>[[#Toal{{Sfn|Toal & Dahlman 2011.]], Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 136</ref>140}}<br /><sup>'''1998.-1999.'''</sup><br />[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] 2.238 poginulih (Kosovo){{Sfn|Kosovo Memory Book|2012}}<br />[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] 1.031 poginuo vojnik (izvan Kosova){{Sfn|B92|2011}}<br />[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] 488-527 poginulih civila (izvan Kosova)<ref name="hrw civilian deaths">[[#HRW|Human Rights Watch 2000.]], str. 5</ref>
| napomene = <center>5.100 nerazjašnjenih smrti{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}<br>oko 4.000.000 izbjeglica i raseljenih<center/>
}}
'''Bivši jugoslavenski ratovi''', odnosno '''Jugoslavenski ratovi''' ili '''Ratovi za jugoslavensko nasljeđe''' je zajednički naziv za sve oružane sukobe na teritoriji [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] koji su svoj uzrok imali ili koincidirali s [[Raspad SFRJ|raspadom te države]] 1991. U stranoj literaturi se za njih ponekad koristi izraz ''[[balkanski ratovi]]'', zbog čega je [[Mischa Glenny]] uveo naziv "Treći [[balkan]]ski rat" ne bi li ih razlikovao od balkanskih ratova koji su prethodili [[prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]]. U [[Srbija|Srbiji]] se ponekad za njih zajednički koristi naziv '''građanski rat u bivšoj Jugoslaviji''', dok se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Federacija BiH|Federaciji BiH]] za njih koristi izraz '''velikosrpska agresija'''. Zajednička je poveznica da su tri republike ([[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]]) i pokrajina Kosovo htjele neovisnost od Jugoslavije, dok je Beograd htio ili zadržati ih potpuno pod svojom vlasti ili stvoriti dvije nove srpske države nad velikim dijelom teritorija Hrvatske i Bosne i hercegovineHercegovine koje bi tvorile zajednicu sa Srbijom ili [[Krnja Jugoslavija (SFRJ)|krnju Jugoslaviju]]. ▼
 
Bili su to prvi veći oružani sukobi na tlu [[Europa|Europe]] od Drugog[[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]],{{#tag:ref|Ne računajući [[grčki građanski rat]], [[Istočnonjemački ustanak 1953.|istočnonjemački ustanak 1953.]], [[mađarski ustanak 1956]] i [[sovjetska invazija Čehoslovačke|sovjetsku invaziju Čehoslovačke]].|group=nb}} a termin "[[etničko čišćenje]]", koji označava protjerivanje jednog naroda sa nekog područja, ušao je svjetsku uporabu. Zbog teških stradavanja i materijalnih šteta, sukobi su bili medijski praćeni i dokumentirani, te izazvali zgražanje međunarodne zajednice, zbog čega je osnovan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) kako bi se kaznili počinitelji zločina, dok je [[masakr u Srebrenici]] u presudama tribunala proglašen [[genocid]]om. U ratovima je poginulo između 130.000 i 140.000 ljudi, dok je oko 4.000.000 postalo izbjeglicama ili je raseljeno, od čega 2,2 milijuna u ratu u Bosni i Hercegovini. ▼
▲'''Bivši jugoslavenski ratovi''', odnosno '''Jugoslavenski ratovi''' ili '''Ratovi za jugoslavensko nasljeđe''' je zajednički naziv za sve oružane sukobe na teritoriji [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] koji su svoj uzrok imali ili koincidirali s [[Raspad SFRJ|raspadom te države]]. U stranoj literaturi se za njih ponekad koristi izraz ''[[balkanski ratovi]]'', zbog čega je [[Mischa Glenny]] uveo naziv "Treći [[balkan]]ski rat" ne bi li ih razlikovao od balkanskih ratova koji su prethodili [[prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]]. U [[Srbija|Srbiji]] se ponekad za njih zajednički koristi naziv '''građanski rat u bivšoj Jugoslaviji''', dok se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Federacija BiH|Federaciji BiH]] za njih koristi izraz '''velikosrpska agresija'''. Zajednička je poveznica da su tri republike i pokrajina Kosovo htjele neovisnost od Jugoslavije, dok je Beograd htio ili zadržati ih potpuno pod svojom vlasti ili stvoriti dvije nove srpske države nad velikim dijelom teritorija Hrvatske i Bosne i hercegovine koje bi tvorile zajednicu sa Srbijom ili [[Krnja Jugoslavija (SFRJ)|krnju Jugoslaviju]].
 
Poredani kronološki, ratovi u bivšoj Jugoslaviji su bilibila sljedeća četiri sukoba u 1990-ima:{{sfn|Ashbrook|13.11. 2011}}▼
▲Bili su to prvi sukobi na tlu [[Europa|Europe]] od Drugog svjetskog rata, a termin "[[etničko čišćenje]]", koji označava protjerivanje jednog naroda sa nekog područja, ušao je svjetsku uporabu. Zbog teških stradavanja i materijalnih šteta, sukobi su bili medijski praćeni i dokumentirani, te izazvali zgražanje međunarodne zajednice, zbog čega je osnovan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) kako bi se kaznili počinitelji zločina, dok je [[masakr u Srebrenici]] u presudama tribunala proglašen [[genocid]]om. U ratovima je poginulo između 130.000 i 140.000 ljudi, dok je oko 4.000.000 postalo izbjeglicama ili je raseljeno, od čega 2,2 milijuna u ratu u Bosni i Hercegovini.
 
▲Poredani kronološki, ratovi u bivšoj Jugoslaviji su bili:
 
* [[Rat u Sloveniji]] ([[27.6.]] - [[6.7.]] [[1991]].), ponekad nazivan '''Desetodnevni rat''' ili '''Slovenski rat za nezavisnost''';
Linija 81 ⟶ 80:
Pošto je Srbija bila najveća republika, smatra se da ju je [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1974.)|novim ustavom 1974.]] [[Tito]] namjerno oslabio dajući [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Kosovo|Kosovu]] autonomiju kako ne bi postala dominantna u odnosu na ostale, manje republike u SFRJ.<ref>[[#Thomas|Thomas 1999.]], str. 34</ref> Taj je potez međutim poništen 1988. i 1989., kada je [[Slobodan Milošević]], novi predsjednik Srbije, organizirao masovne demonstracije koje su svrgnule vlade na Kosovu, Vojvodini i Crnoj Gori, a zamijenjene su ljudima vjernima Miloševiću, te su im ukinute autonomije, čime je Srbija preuzela četiri od osam glasova [[predsjedništvo SFRJ|predsjedništva SFRJ]], dok su ostale republike imale samo jedan glas.<ref>[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV 1994.]], #56</ref><ref>[[#Brown & Karim|Brown & Karim 1995.]], str. 116</ref> Iskorištavajući nezadovoljstvo nekih Srba nakon što je 1986. [[Memorandum SANU]] objavio da su Srbi "najveći gubitnici u Titovoj Jugoslaviji",<ref>[[#Ramet|Ramet 1999.]], str. 20</ref> Milošević je došao na vlast u Srbiji 1989. uz pomoć vala srpskog nacionalizma koji je produbio krizu u SFRJ.<ref>[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV 1994.]], #54</ref>
 
Međutim, iako mu je [[srpski nacionalizam]] omogućavao uzimanje sve više moći, istodobno je bio sve više odbojan Slovencima, Hrvatima i drugim manjim narodima.{{Sfn|BBC News|2006}} To je dovelo do razdora 1990.<ref name="UNIV63"/> kada nije postignut dogovor oko sastava federalne vlade: Srbija je htjela centraliziranu federaciju kako bi zadržala dominantnu ulogu u Jugoslaviji, dok su [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina]] htjele labavu [[Konfederacija|konfederaciju]] kako bi mogle uživati u većoj autonomiji.<ref name="UNIV63">[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV]] #64</ref> Raspisani su izbori u kojima su u svakoj republici, izuzev Crne Gore, pobjeđivale nacionalističke stranke koje su zagovarale labavu[[antikomunizam]] konfederacijukako ilibi neovisnostpovećale odsvoju SFRJprivlačnost masama, dok su u Srbiji i Crnoj Gori i same nominalno [[Socijalizam|socijalističke]] stranke dobile nacionalistički predznak.{{sfn|Hayden|1992|loc=str. 654-673}} Stara jugoslavenska parola o [[bratstvo i jedinstvo|bratstvu i jedinstvu]] je polako odbačena od obiju strana.{{sfn|Pavlaković|2011|loc=str. 893-909}} [[Komunizam]] je postao potrošena struktura i republike su zahtijevale [[Demokracija|demokraciju]].{{sfn|Huntington|1991|loc=str. 12-34}} Milošević je htio vladati nad cijelom Jugoslavijom, ali kada je uvidio da to nije bilo moguće, promijenio je izbor i odabrao Veliku Srbiju.{{Sfn|Judah|2011}}
== Rat u Sloveniji ==
{{glavni|Rat u Sloveniji}}
[[Datoteka:Yu MBT M-84 01.jpg|left|mini|225px|Tenk JNA na izložbi]]
Na [[Četrnaesti kongres SKJ|četrnaestom kongersu SKJ]] 1990., slovensko izaslanstvo je tražilo [[pluralizam]], zahtijevali su da se izbaci iz zakonodavstva odredba o verbalnom deliktu, da se zabrani [[mučenje]] političkih zatvorenika, kao i politička suđenja. Nakon 10 mjeseci neuspjelih pregovora sa Beogradom<ref>[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 173</ref> pošto je Miloševićeva delegacija sprječavala kompromis,<ref name="Brown119">[[#Brown & Karim|Brown & Karim 1995.]], str. 119</ref> 25. 6. 1991. Slovenija je proglasila neovisnost, ali je već 48 sati kasnije [[JNA]] krenula u vojni pohod kako bi to spriječila. Još 1990, JNA je pokušala razoružati slovensku [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalnu obranu]] (TO), ali je uspijela pokupiti samo 40 do 60 % oružja.<ref name="conflict in slovenia">[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, A: "The conflict in Slovenia"]]</ref> Slovenske snage napustile su JNA i pridružili se novoj slovenskoj vojsci i mjesnoj policiji.<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj]] #6</ref> Nakon što su hrvatski i slovenski rezervisti masovno bojkotirali rat, JNA je imala problema sa izvođenjem operacija. Od 25.000 vojnika, čak 7.900 je dezertiralo ili odbilo ratovati.<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, "Slovenian forces"]]</ref> Pošto JNA nije ušla u puni napad, nakon 10 dana rat je završen slovenskom pobjedom i povlačenjem JNA.
 
1991. [[Srbi]] i [[Crnogorci]] su činili 38,8 % stanovništva Jugoslavije, ali su činili 70 % udjela u činovnicima JNA.<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj]] #40</ref> U početku, JNA, kojom je zapovjedao [[Veljko Kadijević]], je još uvijek pokušavala održati SFRJ na okupu. No nakon odlaska Slovenije, to je napušteno te je vojni vrh JNA pao pod utjecaj Miloševića. Srbija i Crna Gora se nisu protivili odlasku Slovenije iz Jugoslavije, jer bi to ostavilo kolektivno predsjedništvo sa sedam članova, od kojih bi četiri bili pod srbijansko-crnogorskom kontrolom, čime bi time ''de facto'' imali i kontrolu nad JNA.<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj]] #60-61</ref> [[Latinka Perović]] je ovako opisala stav JNA prema nesrpskim narodima:
Linija 98 ⟶ 97:
{{citat3|Čak i da Franjo Tuđman nije došao na vlast, nego netko drugi umjesto njega, reakcija bi opet bila ista. Armija i Srbija bi bili protiv njega, jer su ''a priori'' protiv bilo kakve neovisnosti za Hrvatsku. To ne znači da hrvatska vlada nije napravila greške. Napravili su, i to je činjenica. Ali to nije alibi za one koji su čekali da proglase bilo kakvu hrvatsku državu ustaškom državom. To je bila strašna greška, kao i kasnije optužiti bilo kojeg Srbina u Hrvatskoj da je četnik.<ref>[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 195</ref>}}
 
[[Datoteka:Balkans War 1991, marine casualty - Flickr - Peter Denton 丕特 . 天登.jpg|left|mini|225px|Uništen brod u okolici Dubrovnika]]U ljeto 1991., kada je Hrvatska najavila proglašenje neovisnosti, JNA je krenula u otvoreni vojni pohod te se borila na strani snaga [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] (RSK), srbijanskih paravojnih formacija -– i nekadašnjih suparnika iz Drugog svjetskog rata, četnika.<ref>[[#UN-ov izvještaj III.A|UN-ov izvještaj III.A, "2. Ties with the Governments of FRY, the self-declared Serbian Republics, and the JNA"]]</ref> [[Bitka za Vukovar]] – najteža bitka cijelog rata u kojoj je oko 3.000 civila i vojnika izgubilo živote{{sfn|Tapon|2011|loc=str. 329}} – i [[opsada Dubrovnika]] dvijepostale su najznačajnijedvije bitkenajviše umedijski ratupraćene bitke, ali je njihova žestina dovela do okretanja mišljenja međunarodne zajednice protiv srpske strane.{{Sfn|BBC News|2001}} Iako manje poznate, i druge borbe su bile značajne, kao što je [[bitka za Osijek]], u kojoj je poginulo oko 800 osoba,{{sfn|Jegen|1996|loc=str. 14}} [[bitka za Gospić]] i [[bitka za Zadar]]. Netrpeljivost je porasla na obje strane, tako da su neki umjereni činovnici, koji su htjeli pronaći kompromisno rješenje, smaknuti od sunarodnjaka: primjerice, Dmitra Obradovića, gradonačelnika [[Vrginmost]]a, su likvidirali militanti RSK,<ref>[[#Nizich|Nizich 1992.]], str. 56</ref> dok je [[Josip Reihl-Kir]], zapovjednik osječke policije, ubijen iz hrvatske zasjede. Primirje početkom 1992. dovelo je do prekida nasilja, dok je RSK zauzela 13.913 km<sup>2</sup> ili 25% površine Hrvatske,{{Sfn|Memorijalno dokumentacijski centar|2009}} ne računajući dodatnih 680 km<sup>2</sup> oko dubrovačkog područja. Iz tog područja je "[[Etničko čišćenje|etnički očišćeno]]" najmanje 80.000–100.000 Hrvata i drugih nesrba.<ref>[[#Stanišić i Simatović|''Tužitelj protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića – Presuda'']], str. 4</ref> Prema izvorima hrvatske vlade, do 1. IX 1993. hrvatska strana imala je 6.651 potvrđenih poginulih, 12.706 nestalih te 24.208 ranjenih.<ref>[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 193</ref>
 
Usprkos Miloševićevoj propagandi da se radi o novoj [[NDH]], Hrvatska je stekla međunarodno priznanje te je 1992. primljena u članstvo UN-a,{{Sfn|Ministarstvo vanjskih i europskih poslova|2012}} dok RSK nije priznao nitko. 1992. odigrao se [[progon Hrvata iz Vojvodine tijekom Jugoslavenskih ratova|progon Hrvata iz nekih dijelova Vojvodine]]<ref>[[#Nizich|Nizich 1992.]], str. 57-58</ref> nakon čega je oko 10.000 Hrvata napustilo tu regiju{{Sfn|Naegele|21.2. 2003}} i naselilo se uglavnom u Hrvatsku.{{sfn|Đurđev|1998|loc=str. 207-213}} MirnaPokušaj reintegracijamirne reintegracije RSK pod hrvatsku vlast tri godine nije dovela do pomaka, a njen predsjednik [[Milan Martić]] čak je odbio i primiti [[plan Z-4]].{{Sfn|Sense Agency|2006}} Dvije vojne akcije 1995., [[operacija Bljesak]] i [[operacija Oluja]], dovele su do vraćanja većeg dijela RSK pod hrvatsku vlast, ali su se dogodili razni ratni zločini. U Oluji je, velikovisno brojo Srbarazličitim napustioizvorima, tapoginulo područja326,{{sfn|Dalje|3.4. te2014}} su677{{sfn|Dalje|3.4. se2014}} dogodiliili razni1.078 ratnicivila,{{sfn|Romac|13.3. zločini2014}} premadok je oko 200.000–250.000 Srba pobjeglo iz civilimaHrvatske. [[SRJ]] nije intervenirala, dijelom stoga jer su je međunarodne sankcije oslabile, a dijelom stoga jer je Hrvatska ovog puta bila međunarodno priznata, te bi time intervencija bila izravan međunarodni sukob. Vlada Hrvatske žestoko se protivila optužbama da se radilo o "etničkom čišćenju". Ipak, [[Human Rights Watch]] (HRW) je naveo da su uvjeti za povratak srpskih izbjeglica postavljeni nemoguće visoko i složeno{{#tag:ref|Srpski povratnici su prvo trebali dobiti [[Viza|vizu]] za ulazak u Hrvatsku, potom dozvolu SRJ da napuste državu i na kraju tranzitnu vizu za [[Mađarska|Mađarsku]] odakle bi dobili hrvatsko dopuštenje za ulazak u Hrvatsku. Međutim, da bi se dobila viza, trebali su dokazati da su hrvatski državljani putem domovnice, a ona je izdana 1992., u vremenu kada su oni bili pod kontrolom RSK koja to nije dozvoljavala.{{sfn|Human Rights Watch|1996|loc=pasus 104-105}}|group=nb}} te zaključila da "iako su korištene metode često bile manje brutalne nego one srpskih vlasti, politika i praksa hrvatske vlade ipak demonstrira namjeru da se stvori "etnički čista" država".{{sfn|Human Rights Watch|1996|loc=pasus 104-105}} Ipak, time je omogućen povratak Hrvatima koji su prognani iz RSK 1991. -– samoveć 1996. oko 85.000 Hrvata vratilo se svojim domovima{{Sfn|U.S. Committee for Refugees and Immigrants}} -– i stvoren dovoljan pritisak da bosanski Srbi prihvate kraj rata u BiH, a [[Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem]] mirnu [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|reintegraciju hrvatskog podunavlja]].
 
== Rat u Bosni i Hercegovini ==
Linija 110 ⟶ 109:
 
[[Datoteka:SrebrenicaStone.jpg|225px|left|mini|Spomen groblje žrtvama Srebrenice u Potočarima]]
1993., druga hrvatska država, [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] (HRHB) i sama se okrenula protiv Bošnjaka i počela se širiti, čime su sve tri strane bile međusobno zaraćene te je rat poprimio osobinu "svakoga protiv svakoga". [[Opsada Mostara]] i [[etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini]] doveli su do osude i hrvatske strane od međunarodne zajednice.{{Sfn|Los Angeles Times|1993}} Mnogi su to interpretirali time da je i sam Zagreb počeo raditi na [[Velika Hrvatska|Velikoj Hrvatskoj]]. Ipak, na pritisak američke delegacije, hrvatska strana je [[Washingtonski sporazum|Washingtonskim sporazumom]] prihvatila cjelovitost BiH te je ukinula HRHB. Pokušaji da se postigne mir i na srpskoj strani nisu urodili plodom, koja je nastavila rat i dalje. Američki diplomat Charles Redman ponudio je vodstvu u [[Pale (Bosna i Hercegovina)|Palu]] [[Konfederacija|konfederaciju]] bosanskih Srba i Srbije dok god bi se zadržao omjer od 51:49 bosanskog teritorija, kako bi se zaustavio rat, ali bez uspjeha.{{sfn|Burg|Shoup|1999|loc=str. 314-315}} 11.7. 1995. pala je enklava [[Srebrenica]] te je VRS započela najveći masakr u svim Jugoslovenskimjugoslovenskim ratovima, u kojem je zarobljeno a potom na desetak različitih lokacija [[Masakr u Srebrenici|strijeljano oko 7.000 Bošnjaka]], koji će kasnije biti priznat kao [[Bosanski genocid]].{{Sfn|Reuters|2013}}{{sfn|Simić|Daly|2011}} Nakon pada dvije sigurnosne enklave, Srebrenice i [[Žepa|Žepe]], izgledalo je da je i treća na redu, ona oko [[Bihać]]a koji je bio u zajedničkom okruženju RSK i RS. Hrvatskoj je odobrena operacija Oluja kojom je prekinuta [[opsada Bihaća]],{{Sfn|Helm|1995}} a zajedničko prodiranje hrvatsko-bošnjačkih snaga izvršilo je dovoljan pritisak na Karadžić napokon prihvati da je RS dio BiH te pristane na mir. [[Daytonski sporazum]], kojeg je potpisao Milošević, je i službeno završio rat. Iako je stupio mir, nekoliko desetaka tisuća Srba je svejedno napustilo područja koja nisu pripala RS-u, poput odlaska 30.000 Srba iz četvrti Sarajeva koja su pripala [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].{{Sfn|UNHCR|1997}} [[Momčilo Krajišnik]] to je ovako sažeo:
{{citat3|Zadatak ove Republike i prvi strateški cilj je da se mi odvojimo od Muslimana i Hrvata i nema niko pravo da zastupa strategiju srpskog Sarajeva za ostanak u zajedničkoj državi. Niko ne može sada novo rešenje praviti da ostanemo skupa.<ref>[[#Biserko|Biserko 2006.]], str. 128</ref>}}
 
== Rat na Kosovu ==
{{glavni|Rat na Kosovu}}
[[Datoteka:AgrCHARLIE KFOR P1010005Kosovo-metohija-koreni-duse055.jpg|desnoright|minithumb|225px|KFORKuće Srba koje ulazije uporušio PrištinuOVK]]
[[Datoteka:Hundreds of tents near Fier, Albania (1999).jpg|desno|mini|225px|Izbjeglički logor u Albaniji]]
Situacija na Kosovu dramatično se pogoršavala još od 1981. kada su tamo [[Nemiri u Socijalističkoj Autonomnoj Pokrajini Kosovo 1981.|izbili nemiri]] jer su Albanci tražili da ta pokrajina stekne status republike u SFRJ. Nakon što je Milošević ukinuo Kosovu i status autonomije, stanje je postajalo još gore, a represija je nastavljena: 1991., oko 20.000 Albanaca je otpušteno sa poslova, osobito sa područja medicine i znanosti, i zamijenjeno Srbima.<ref>[[#HRW1991|Human Rights Watch 1992.]], str. 602</ref> Albanske radio i TV stanice su zabranjene ili smanjene, novine zatvorene a otkazi Albanaca nastavljeni.<ref name="Milutnovic88"/> Albanski studenti koji su htjeli pohađati nastavu na albanskom nisu to mogli, te je stoga organizirana privatna nastava po kućama.<ref name="Milutnovic88">[[#Milutinovic et al|''Tužitelj protiv Milana Milutinovića i drugih – Presuda'', 26. februara 2009.]], str. 88-89</ref>
 
S vremenom, Albanci su započeli pobunu protiv Beograda te je 1996. osnovana [[Oslobodilačka vojska Kosova]] (OVK) koja je tražila neovisno Kosovo. Oružani sukobi su izbili između snaga OVK i [[Vojska Jugoslavije|VJ]]. [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opća skupština UN-a]] još je 3.3. 1998. u rezoluciji 52/139 upozorila na alarmantnu situaciju na Kosovu, poglavito na represiju, diskriminaciju i nezakonito hapšenje stanovništva.{{sfn|Opća skupština Ujedinjenih naroda|3.3. 1998}} PregovoriOdigrali usu [[Rambouillet]]use nisusve doveliveći dookršaji rezultatai jerzločini: su[[masakr Srbina iRadonjićkom Albancijezeru]] imalidoveo suprotneje stavove:do Albancismrti su30-ak htjeliSrba neovisnood KosovoOVK-a, dok su Srbipočinitelji bili[[masakr spremniu vratitikafiću imPanda|terorističkog autonomiju,napada aliu nisukafiću htjeli razmještanje [[NATOPanda]] snaganepoznati, poa Kosovu,neki koječak bisumnjaju smatralida okupacijom.<ref>[[#Milutinovicsu etga al|''Tužiteljpočinili protivsami Milanapripadnici Milutinovićasrbijanske itajne drugihslužbe –kako Presuda'',bi 26. februaradiskreditirali 2009OVK.]],{{sfn|Balkan strInside|22.1. 170-171.</ref>2014}}
 
Sukob je postao otvoreni rat 1998.-1999. a nasilje VJ-a i MUP-a Srbije prouzročio je novi masovni val albanskih izbjeglica sa Kosova.<ref>[[#Milutinovic et al|''Tužitelj protiv Milana Milutinovića i drugih – Presuda'', 26. februara 2009.]], str. 416.</ref> [[Masakr u Račku]] 15.1. 1999. doveo je do međunarodne osude vlade SRJ.{{sfn|Vijeće sigurnosti|19.1. 1999}} Ovo je oslabilo ionako već narušen Miloševićev ugled nakon prethodnih jugoslavenskih ratova. Suprotno širokom vjerovanju, mirovni pregovori su nastavljeni još dva mjeseca nakon Račka kako bi se pokušao postići kompromis. Pregovori u [[Rambouillet]]u nisu doveli do rezultata jer su Srbi i Albanci imali suprotne stavove: Albanci su htjeli neovisno Kosovo, dok su Srbi bili spremni vratiti im autonomiju, ali nisu htjeli razmještanje [[NATO]] snaga po Kosovu, koje bi smatrali okupacijom.<ref>[[#Milutinovic et al|''Tužitelj protiv Milana Milutinovića i drugih – Presuda'', 26. februara 2009.]], str. 170-171.</ref> Delegacija SRJ je nakon toga napustila pregovore. 22.3. 1999., američki veleposlanik [[Richard Holbrooke]] je doletio u Beograd kako bi posljednji put pokušao nagovoriti Miloševića da potpiše mirovni sporazum te se izbjegne [[NATO]]-va intervencija, ali bez uspjeha.{{sfn|BBC News|25.3. 1999}} Rat je završen [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanjem SRJ]], 78-dnevnom vojnom akcijom kojom je zapovjedao [[Wesley Clark]]. Kosovo je stavljeno pod upravu UN-a i vojnu zaštitu [[KFOR]]-a, ali je [[teritorijalni integritet]] Srbije ostao netaknut te je ta provincija i dalje ostala dio njenog teritorija. Nakon povlačenja VJ-a, velik broj Srba iz straha je napustio to područje. Ovaj status je iznenada prekinut kada je Kosovo 2008. [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|proglasilo neovisnost]], što je i dalje predmetom kontroverzi. Usprkos priznanju raznih država, UN ju i dalje ne smatra neovisnom državom.
 
== Broj žrtava ==
U Jugoslavenskim ratovima je prema Međunarodnom centru za tranzicijsku pravdu sveukupno poginulo oko 140.000 ljudi a oko 4.000.000 su postali izbjeglice.{{Sfn|ICTJ|2009}} [[Fond za humanitarno pravo]] navodi da je najmanje 130.000 ljudi izgubilo živote na prostorima bivše Jugoslavije u 1990-ima.{{Sfn|Fond za humanitarno pravo|2010}} [[UNPROFOR]] je imao sveukupno 213 žrtava.<ref name="UN2"/>
 
Tijekom rata u Hrvatskoj, 1991. oko četvrt milijuna Hrvata i drugih nesrba je ili protjerano iz svojih domova od strane JNA i snaga Republike Srpske Krajine ili je pobjeglo od ratne fronte.{{Sfn|Human Rights Watch|30.8. - II|2001}} Najdrastičniji primjer bio je Vukovar, iz čije je okolice protjerano 31.732 osoba.<ref>[[#Turković|Turković, Hovens & Gregurek]], str. 222</ref> Nakon hrvatske pobjede 1995., oko 300.000 Srba je napustilo tu državu i naselilo se u SRJ.{{Sfn|UNHCR|1997}}
 
Najviše izbjeglica i raseljenih imala je Bosna i Hercegovina, oko 2,2 milijuna osoba, od toga preko polovice Bošnjaka.{{Sfn|UNHCR|2003}} Do 2001., još uvijek je bilo 650.000 raseljenih Bošnjaka, dok je 200.000 trajno napustilo državu i odselilo se u inozemstvo.{{Sfn|UNHCR|2003}} Nakon pada Srebrenica, preko 15.000 osoba je raseljeno iz te enklave.{{sfn|Pavlović|Bijedić|1997|loc=str. 21-22}} Nakon rata, dobar dio građana Bosne se vratio svojim domovima, dok je oko 250.000 Srba otišlo u SRJ.{{Sfn|UNHCR|1997}}
Red 141:
| [[Rat u Hrvatskoj]] (1991 - 95) || - || 13.583<br /> || - || - || - || - || - || 1279|| - || 6.222<ref name="Documenta4"/> || - || - || nepoznato|| 16<ref>[[#UN|UN 2013.]], str.2</ref>+11<ref name="UN2">[[#UN|UN 2013.]], str. 2</ref>|| 21.084+27
|-
| [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992 - 95) || - || - || 6462.036013{{Sfn|IDCIngrao|2007Emmert|2012|loc=str. 140}}<br>5.100{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}|| -|| -|| - || - || - || - || -|| 24.905953{{Sfn|IDCIngrao|2007Emmert|2012|loc=str. 140}} || 78.788403{{Sfn|IDCIngrao|2007Emmert|2012|loc=str. 140}} || 478571{{Sfn|IDCIngrao|2007Emmert|2012|loc=str. 140}} || 213<ref name="UN2"/> || 9795.207940-101.040<br>+213
|-
| [[Kosovski rat]] (1998 - 99) || - || - || - || 10.533|| - || - || - || - ||3.769|| -|| -|| -|| 650 || || 14.952
Red 149:
| [[Sukob u Makedoniji 2001.]] || - || - || - || - || - || 71 - 124 || 73 - 98|| - || - || - || - || - || 3 || || 147-225
|-
| UKUPNO: || 18 || 13.583 || 6462.036013-67.113 || 10.533 || 5-40 || 71 - 124 || 73 - 98 || 1.316 || 3.793 || 6.222 || 24.905953 || 7.7888.403 || 1.137 || 240 || 133132.720360-133137.833573
|}
 
Red 193:
== Reference ==
;Knjige
{{refbegin|23}}
* {{Cite book|isbn=9781564321527|ref=Brown & Karim| last1=Brown |first1=Cynthia |last2= Karim |first2= Farhad | year=1995 |title=Playing the "Communal Card": Communal Violence and Human Rights| location= New York City |publisher= Human Rights Watch }}
* {{Cite book| last1=Burg |last2=Shoup|publisher=.M.E. Sharpe| year=1999| location=New York| first1=Steven L. |first2=Paul S. | title=The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention| isbn=9781563243080|ref=harv}}
* {{Cite book| publisher=Svjetska banka|ref=Ding| last=Ding| first=Wei| title=Bosnia and Herzegovina: Toward Economic Recovery| year=1996| location=Washington, D.C.| isbn=9780821336731}}
* {{Cite book|year=2002|ref=Hirsch|last=Hirsch|first=Herbert|title=Anti-genocide: Building an American Movement to Prevent Genocide|isbn=9780275976767|publisher=Greenwood Publishing Group}}
* {{Cite book|isbn=9781564320537|ref=HRW1991|last=|first=|year=1992|title=Human Rights Watch World Report 1992: Events of 1991|publisher=Human Rights Watch}}
* {{cite book|last1=Ingrao| last2=Emmert| year=2012|first1=Charles W.|first2=Thomas A.| title=Confronting the Yugoslav Controversies: A Scholars' Initiative| publisher=Purdue University Press| isbn=9781557536174|ref=harv}}
* {{cite book|last=Jegen|year=1996| title=Sign of hope: the Center for Peace, Nonviolence and Human Rights in Osijek| first=Mary Evelyn|publisher=Life & Peace Institute| location=Uppsala, Švedska|isbn=9789187748349|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Kaldor| title=New and Old Wars: Organised Violence in a Global Era| first=Mary |publisher=John Wiley & Sons|year= 2013|isbn=0745663036, 9780745663036|ref=harv}}
* {{Cite book|isbn= 9780198292005|ref=Lukic|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|location=Stockholm |first=Rénéo|last=Lukic|publisher=Oxford University Press|year=1996}}
Linija 204 ⟶ 207:
* {{Cite book| isbn=9781564320834|ref=Nizich|first=Ivana |last=Nizich| title=War Crimes in Bosnia-Hercegovina: A Helsinki Watch Report, Opseg 1| location=New York City| publisher=Human Rights Watch| year=1992}}
* {{Cite book|isbn=9780813390345|ref=Ramet|last=Ramet|first=Sabrina|title=Balkan babel: the disintegration of Yugoslavia from the death of Tito to the war for Kosovo|publisher=Westview Press|year=1999|location=Michigan}}
* {{cite book|last=Tapon| title=The Hidden Europe: What Eastern Europeans Can Teach Us|first=Francis |publisher=SonicTrek, Inc.|year= 2011|isbn=9780976581222| ref=harv}}
* {{Cite book|isbn=9781850653677|ref=Thomas|title=Serbia Under Milošević: Politics in the 1990s|first=Robert |last=Thomas|publisher=C. Hurst & Co. Publishers, |year=1999}}
* {{Cite book|isbn=9780199730360|ref=Toal|title=Bosnia Remade: Ethnic Cleansing and Its Reversal|first1=Gerard |last1=Toal|first2=Carl T. |last2=Dahlman|publisher=Oxford University Press|year=2011}}
* {{Cite book| location=New York City|ref=Turković|last=Turković | first=Silvana|last2=Hovens | first2=Johannes E|last3=Gregurek | first3=Rudolf | editor1-last=Wilson | editor1-first=John Preston | editor2-last=Drožđek | editor2-first=Boris | title=Broken Spirits: The Treatment of Traumatized Asylum Seekers, Refugees, and War and Torture Victims | chapter=Strengthening Psychological Health in War Victims and Refugees | publisher=Routledge | year=2004 | isbn=978-0-415-94397-0 }}
{{refend}}
 
;Znanstveni / naučni radovi i žurnali
{{refbegin|23}}
* {{citationcite web|last=Bookman|year=1994Ashbrook| first=MilicaJohn ZE.|year=13.11. 2011| title=WarYugoslav andSuccession, Peace:Wars Theof Divergent(1990–1999)| Breakupspublisher=Wiley of Yugoslavia andOnline CzechoslovakiaLibrary| doi=10.11771002/0022343394031002005| publisher=Journal of Peace Research9781444338232.wbeow712| ref=harv}}
* {{citationcite web|last=CasseseBookman|firstyear=Antonio1994|yearfirst=2007Milica Z.| title=The NicaraguaWar and TadićPeace: TestsThe RevisitedDivergent in LightBreakups of theYugoslavia ICJand JudgmentCzechoslovakia| on Genocide in Bosniadoi=10.1177/0022343394031002005| publisher= European Journal of InternationalPeace Law|doi=10.1093/ejil/chm034Research| ref=harv}}
* {{citationcite web|last=ClarkCassese| first=Janine NatalyaAntonio| year=20132007| title=CourtingThe ControversyNicaragua -and TheTadić ICTY’sTests AcquittalRevisited in Light of Croatianthe GeneralsICJ GotovinaJudgment andon MarkačGenocide in Bosnia| publisher= European Journal of International Law|doi=10.1093/jicjejil/mqt009|publisher=Oxford University Presschm034| ref=harv}}
* {{citationcite web|last1last=CocoClark|last2 first=Gal|first1=Antonio|first2=TomJanine Natalya| year=20142013| title=LosingCourting DirectionControversy - The ICTYICTY’s AppealsAcquittal Chamber’sof ControversialCroatian ApproachGenerals to AidingGotovina and Abetting in Perišić| publisher= Oxford University PressMarkač| doi=10.1093/jicj/mqu010mqt009|publisher=[[Oxford University Press]]| ref=harv}}
* {{cite web|last1=Coco|last2=Gal|first1=Antonio|first2=Tom|year=2014| title=Losing Direction - The ICTY Appeals Chamber’s Controversial Approach to Aiding and Abetting in Perišić| publisher= Oxford University Press| doi=10.1093/jicj/mqu010| ref=harv}}
* {{citation|last=Farwell|first=Nancy|year=2004| title=War Rape: New Conceptualizations and Responses| doi=10.1177/0886109904268868| publisher=Women's Studies |ref=harv}}
* {{citationcite web|last=GattiniFarwell|first=AndreaNancy|year=20072004| title=BreachWar ofRape: theNew Obligation to PreventConceptualizations and ReparationResponses| Thereof in the ICJ's Genocide Judgmentdoi=10.1177/0886109904268868| publisher=Women's EuropeanStudies Journal of International Law| doi=10.1093/ejil/chm038|ref=harv}}
* {{citationcite web|last=ĐurđevGattini| first=Branislav S.Andrea|year=19982007| title=RefugeesBreach of the Obligation to Prevent and villageReparation renewalThereof in Yugoslaviathe ICJ's Genocide Judgment| publisher=Kluwer AcademicEuropean PublishersJournal of International Law| doi=10.10231093/A:1006904101161ejil/chm038| ISSN=1572-9893| ref=harv}}
* {{citationcite web|last=HuntingtonĐurđev| first=SamuelBranislav PS.|year=1991|doi=10.1353/jod.1991.00161998| title=Democracy'sRefugees Thirdand Wavevillage renewal in Yugoslavia| publisher=JournalKluwer ofAcademic DemocracyPublishers|doi=10.1023/A:1006904101161| ISSN=1572-9893| ref=harv}}
* {{citationcite web|last=KearnsHayden|firstyear=Ian1992|yearfirst=2008Robert M.| title=CroatianConstitutional politics:Nationalism Authoritarianismin orthe democracy?|Formerly publisher=[[Taylor &Yugoslav Francis]]Republics| doi=10.10802307/135697798084499662500130|publisher=Slavic Review |ref=harv}}
* {{citationcite web|last=LyonHuntington|first=JamesSamuel P.|year=1996|title=Yugoslavia's Hyperinflation, 1993-1994: a Social History1991|doi= 10.11771353/0888325496010002005jod.1991.0016| publishertitle=EastDemocracy's EuropeanThird Wave|publisher=Journal Politicsof &Democracy Societies| ref=harv}}
* {{cite web|last=Kearns|first=Ian|year=2008| title=Croatian politics: Authoritarianism or democracy?| publisher=[[Taylor & Francis]]| doi=10.1080/13569779808449966| ref=harv}}
* {{citation|last1=Melander|last2=Öberg|first1=Erik|first2=Magnus|year=2009|title=Are ‘New Wars’ More Atrocious? Battle Severity, Civilians Killed and Forced Migration Before and After the End of the Cold War| doi=10.1177/1354066109338243| publisher=European Journal of International Relations | ref=harv}}▼
* {{cite web|last=Lyon|first=James|year=1996|title=Yugoslavia's Hyperinflation, 1993-1994: a Social History|doi= 10.1177/0888325496010002005| publisher=East European Politics & Societies|ref=harv}}
* {{citation|last=Palombino| first=Fulvio Maria| year=2005|doi=10.1093/jicj/mqi045| title=Should Genocide Subsume Crimes Against Humanity? Some Remarks in the Light of the Krstić Appeal Judgment| publisher=| ref=harv}}▼
▲* {{citationcite web|last1=Melander|last2=Öberg|first1=Erik|first2=Magnus|year=2009|title=Are ‘New Wars’ More Atrocious? Battle Severity, Civilians Killed and Forced Migration Before and After the End of the Cold War| doi=10.1177/1354066109338243| publisher=European Journal of International Relations | ref=harv}}
* {{citation|last=Pavlaković|year=2011| first=Vjeran| title=Symbols and the culture of memory in Republika Srpska Krajina| publisher=Taylor & Francis| doi=10.1080/00905992.2012.743511| ref=harv}}▼
▲* {{citationcite web|last=Palombino| first=Fulvio Maria| year=2005|doi=10.1093/jicj/mqi045| title=Should Genocide Subsume Crimes Against Humanity? Some Remarks in the Light of the Krstić Appeal Judgment| publisher=| ref=harv}}
▲* {{citationcite web|last=Pavlaković|year=2011| first=Vjeran| title=Symbols and the culture of memory in Republika Srpska Krajina| publisher=Taylor & Francis| doi=10.1080/00905992.2012.743511| ref=harv}}
* {{cite web|last1=Pavlović|last2=Bijedić| first1=D.| first2=S.|year=1997| title=Personal experience in the organization of mass admission of traumatized refugees|PMID=9601774|publisher=Dom zdravlja, Tuzla| ref=harv}}
*{{citationcite web|last=Pocar|first=Fausto|year=2008|title=Completion or Continuation Strategy? Appraising Problems and Possible Developments in Building the Legacy of the ICTY| publisher=[[Oxford University Press]]| doi=10.1093/jicj/mqn043| ref=harv}}
* {{citationcite web|last=Radonić| first=Ljiljana|year=2013| publisher=Austrian History Yearbook| title=Croatia's Politics of the Past during the Tuđman Era (1990–1999)—Old Wine in New Bottles?| doi=10.1017/S0067237813000143| ref=harv}}
*{{citationcite web|last=Saxon| first=Dan|year=2006|title=Exporting Justice: Perceptions of the ICTY Among the Serbian, Croatian, and Muslim Communities in the Former Yugoslavia| doi=10.1080/14754830500332837| publisher=Taylor & Francis| ref=harv}}
* {{citationcite web|last1=Simić|last2=Daly| first1=Olivera| first2=Kathleen| title=‘One Pair of Shoes, One Life’: Steps towards Accountability for Genocide in Srebrenica| year=2011| doi=10.1093/ijtj/ijr020| publisher=Oxford University Press|ref=harv}}
{{refend}}
 
;Novinski izvještaji i vijesti
{{refbegin|23}}
* {{cite web|url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2011&mm=03&dd=24&nav_id=73402|year=2011|month=24. ožujka|title=Serbia marks anniversary of NATO bombing|last=[[B92]]|accessdate = 06. 05. 2012.|ref=harv}}
* {{cite web|last=Balkan Inside|year=22.1. 2014|title=“Panda” case: Serbian crime, Albanians to blame| url=http://www.balkaninside.com/panda-case-serbian-crime-albanians-to-blame/| ref=harv}}
* {{cite web|last=BBC News|year=25.3. 1999| title=Build-up to conflict: Timeline |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/special_report/1998/kosovo/269755.stm|ref=harv}}
* {{cite web| date=22. mart|year= 2000 | last=BBC News|publisher=bbc.co.uk| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/687441.stm | title=Bleak outlook for Serb refugees | accessdate=4. juli 2012|ref=harv}}
* {{cite web|last=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|title=Charges over Dubrovnik bombing|year=2001|month=2. ožujka|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1196879.stm|ref=harv}}
* {{cite web|last=BBC News|publisher=bbc.co.uk|title=Obituary: Slobodan Milosevic|year=2006|month=11. ožujka |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/655616.stm|ref=harv}}
* {{cite web|last=CNN|year=1999|title=U.S. Marines kill gunman in Kosovo firefight|month=25. lipnja|url=http://edition.cnn.com/WORLD/europe/9906/25/kosovo.02/|ref=harv}}
* {{cite web|last=Dalje| year=3.4. 2014| title=Serbian team member deems case before ICJ trial of Tudjman| url=http://dalje.com/en-croatia/serbian-team-member-deems-case-before-icj-trial-of-tudjman/501635| ref=harv}}
* {{cite web|last=E-novine|title=Više verzija o zločinu u Sijekovcu|year=2012|month=15. augusta|url=http://www.e-novine.com/region/region-bosna/69763-Vie-verzija-zloinu-Sijekovcu.html|accessdate=12. aprila 2013|ref=harv}}
* {{cite web|last=[[Guardian]]|year=1992|month=7. augusta|url=http://www.theguardian.com/itn/article/0,,191240,00.html|title=Shame of camp Omarska|accessdate=12. aprila 2013|ref=harv}}
* {{cite web|last=Helm|first=Sarah[[Reuters]]|year=19952013|month=911. augustjul|title=WearyBosnia Bihacreburies criesSrebrenica withdead joy18 asyears siegeafter endsmassacre|author=Maja Žuvela|url=http://www.independentreuters.co.ukcom/article/news2013/world07/weary11/us-bihacbosnia-criessrebrenica-with-joy-as-siege-ends-1595403.htmlidUSBRE96A0HJ20130711|publisheraccessdate=The7. Independent|august 2013|ref=harv}}
* {{cite web|last=Helm|first=Sarah|year=1995|month=9. august|title=Weary Bihac cries with joy as siege ends|url=http://www.independent.co.uk/news/world/weary-bihac-cries-with-joy-as-siege-ends-1595403.html|publisher=[[The Independent]]| ref=harv}}
* {{cite web|last=Judah|first=Tim|year=23.4. 2013| publisher=BBC News| title=How Croatia and Serbia buried the hatchet| url=http://www.bbc.com/news/world-europe-22316083| ref=harv}}
* {{cite web|last=Keay|first=Justin|publisher=[[New York Times]]|year=1996|month=11. ožujka|title=Economic Rebirth Under Way : Croatia Comes Up For Air After War|url=http://www.nytimes.com/1996/03/11/business/worldbusiness/11iht-poldi.t.html| ref=harv}}
* {{cite web|last=[[Los Angeles Times]]|title=Croats Defy Truce, Keep Up Fighting in Mostar|month=12. maj|year= 1993|publisher=Los Angeles Times|url=http://articles.latimes.com/1993-05-12/news/mn-34411_1_bosnian-croat| ref=harv}}
* {{cite web|last=Matthews|title=U.N. approves sanctions on Yugoslavia Security Council attempts to halt bloodshed in Bosnia|first=Mark |publisher=The Baltimore Sun|url=http://articles.baltimoresun.com/1992-05-31/news/1992152005_1_serbia-and-montenegro-yugoslavia-bosnia|year=31.5. 1992|ref=harv}}
* {{cite web|accessdate=7. august 2013|ref=Naegele|last=Naegele|first=Jolyon|title=Serbia: Witnesses Recall Ethnic Cleansing As Seselj Prepares For Hague Surrender|year=21.2. 2003|url=http://www.rferl.org/content/article/1102307.html|publisher=[[Radio slobodna Evropa|Radio Slobodna Evropa]]|ref=harv}}
* {{cite web|last=ReutersRomac|year=201313.3. 2014|month publisher=11.[[Novi jullist]]| title=BosniaSrbija reburiesna SrebrenicaHrvatsku deadu 18Haagu yearspreslikom afterodbačene massacre|author=Majaoptužnice Žuvelaza Oluju| url=http://www.reutersnovilist.comhr/articleVijesti/2013Svijet/07/11/usSrbija-na-Hrvatsku-u-Haagu-preslikom-odbacene-bosniaoptuznice-srebrenicaza-idUSBRE96A0HJ20130711Oluju|accessdate=7. august 2013|ref=harv}}
{{refend}}
 
;Nevladini izvještaji
{{refbegin|23}}
* {{Cite book|date=28. 12. 1994|ref=Bassiouni|last=Bassiouni|first=M. Cherif|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/iii.htm|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992) - The military structure, strategy and tactics of the warring factions|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]}}
* {{Cite book|ref=UN-ov izvještaj III.A|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex III.A – Special forces|last=Bassiouni|first=M. Cherif|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]| date=28. 12. 1994| url=http://web.archive.org/web/20110721010641/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm}}
Linija 259 ⟶ 268:
* {{cite web|ref=Documenta|title=Rat, dokumentiranje i pravni status žrtve| url=http://www.documenta.hr/assets/files/publikacije/dokumentiranje.pdf|publisher=Documenta|year=2010|accessdate=6. 8. 2013|author=Igor Roginek|location=Zagreb}}
* {{cite web|title=About us|url=http://www.hlc-rdc.org/stranice/Linkovi-modula/About-us.en.html|last=[[Fond za humanitarno pravo]]|year=2010 |accessdate=17. novembra 2010|archiveurl=http://web.archive.org/web/20110522141442/http://www.hlc-rdc.org/stranice/Linkovi-modula/About-us.en.html|archivedate = 22. 4. 2012.|ref=harv}}
* {{cite web|last=[[Human Rights Watch]]|year=1996| title=Impunity for Abuses Committed during "Operation Storm" and the Denial of the Right of Refugees to Return to the Krajina| url=http://www.hrw.org/reports/1996/Croatia.htm| ref=harv}}
* {{cite web|ref=HRW|url=http://www.hrw.org/sites/default/files/reports/natbm002.pdf|format=PDF|title=Civilian Deaths in The NATO Air Campaign|publisher=Human Rights Watch|month=veljača |year=2000}}
* {{cite web|ref=HRW2000b| title = Unfinished Business: Return of Displaced Persons and Other Human Rights Issues in Bijeljina| publisher = Human Rights Watch|month =maj|year=2000| volume = 12|issue = 7|url = http://www.hrw.org/reports/2000/bosnia/BOSN005.pdf}}
* {{cite web|ref=harv|url=http://www.hrw.org/reports/2001/kosovo/undword.htm|title=Kosovo: Under Orders|last=Human Rights Watch|month=|year=2001}}
* {{cite web|last=Human Rights Watch - II|year=30.8. 2001|url=http://www.hrw.org/en/news/2001/10/28/milosevic-important-new-charges-croatia|title=Milosevic: Important New Charges on Croatia|date=30. 8.|ref=harv}}
* {{cite web|last=Kosovo Memory Book |url=http://www.kosovomemorybook.org/?page_id=2884&lang=de|title=Public review of data on victims, killed and missing – Presentation in Belgrade|accessdate=21. juni 2012|year=2012| ref=harv}}
* {{cite web |title=Transitional Justice in the Former Yugoslavia |url=http://ictj.org/publication/transitional-justice-former-yugoslavia|title |last=ICTJ |month = 1. januar |year=2009|publisher=International Center for Transitional Justice |ref=harv}}
Linija 269 ⟶ 279:
* {{cite web|ref=UN|url=http://www.un.org/en/peacekeeping/fatalities/documents/stats_3.pdf|year=2013|title=Fatalities by Mission and Appointment Type|month=31. 7.|publisher=Ujedinjeni narodi}}
* {{cite web|last=UNHCR|year=2003|month=novembar|title=Bosnian refugees in Australia: identity, community and labour market integration|author=Val Colic-Peisker|url=http://www.unhcr.org/3fb4f8a64.pdf|ref=harv}}
* {{cite web|last=Vijeće sigurnosti|year=19.1. 1999| title=Security Council Strongly Condemns Massacre of Kosovo Albanians in Southern Kosovo| url=http://www.un.org/press/en/1999/19990119.sc6628.html| ref=harv}}
{{refend}}
 
;Ostalo
{{refbegin|23}}
* {{cite web|ref=IDC|url=http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&view=section&id=35&Itemid=126&lang=bs|title=Rezultati istraživanja "Ljudski gubici '91-'95"|publisher=Istraživačko Dokumentacioni Centar (IDC)|location=Sarajevo|last=IDC|year=2007|accessdate = 6. 12. 2011.}}
* {{cite web|title=Tužitelj protiv Milana Babića - Presuda|year=29.6. 2004|publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]|url=http://www.icty.org/x/cases/babic/tjug/bcs/040629.pdf| ref=harv}}
* {{cite web|title=Tužitelj protiv Slobodana Miloševića - Optužnica|year=2002| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju| url=http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/cis/bcs/cis_slobodan_milosevic_bcs.pdf| ref=harv}}
* {{cite web|ref= Milutinovic et al|url=http://www.icty.org/x/cases/milutinovic/tjug/en/jud090226-e1of4.pdf|title=The Prosecutor vs Milan Milutinovic et al – Judgement|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|date = 26. 2. 2009.}}
* {{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/stanisic_simatovic/cis/en/cis_stanisic_simatovic_en.pdf | ref=Stanišić i Simatović| title=Tužioc protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića - presuda|date=2013| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju}}
* {{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/tjug/bcs/130327_summary.pdf | ref=MKSJ Stanišić| title=Sažetak presude Pretresnog vijeća u predmetu Tužilac protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina|date=27.3. 2013| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju}}
* {{cite web|title=Tužitelj protiv Pavla Strugara - Presuda|year=31.1. 2005|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju| url=http://www.icty.org/x/cases/strugar/tjug/bcs/050131.pdf | ref=harv}}
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Ratovi_u_bivšoj_Jugoslaviji