Otvori glavni meni

Izmjene

Dodano 146 bajtova, prije 6 godina
m/м
Bot: popravljanje preusmjeravanja
{{Karolinzi}}
 
'''Karlo Veliki''' ([[latinski jezik|latinski]]: ''Carolus Magnus'' ili ''Karolus Magnus'', [[nemački jezik|njemački]]: ''Karl der Große'', [[francuski jezik|francuski]] i [[engleski jezik|engleski]]: ''Charlemagne'' ; [[2. 4.|2.4.]] [[747]]. - [[28. 1.|28.1.]] [[814]].), ''[[Franačka|franački]] sukralj od [[768]]. - [[771]]., jedini vladar od [[771]]. do [[814]]., car od [[800]]. godine.''
 
== Početak ==
Vojni i politički uspjesi znatno su ojačali Karlovu moć i ugled na Zapadu. Stoga su počele pripreme za njegovo uzdizanje na carski položaj. Možda je tu zamisao potakao ili je u najmanju podupirao Karlov prijatelj i savetnik, anglosaski redovnik Alkuin, koji je na Karlov poziv došao u Franačku i od 796. bio opat samostana sv. Martina u Toursu. On je već nekoliko godina pre Karlove krunidbe za cara isticao Karlovu dominantnu ulogu u Hršćanskom svijetu, njegovo božansko poslanje kao zaštitnika vjere i papinstva. Pri tome je izraz "Hršćansko carstvo" što ga on upotrebljava postao sinonim za cijeli Hršćanski Zapad, u opreci prema Bizantskom Carstvu.
 
Ovakvo izričito izdizanje Karla na vrhunski položaj na Zapadu, iznad kraljevstava, papinstva i svih ljudi, bilo je u skladu s Karlovim težnjama. On je već od početka svoje vladavine prisvajao pravo da daje svoj pristanak na izbor pape, kao što je i bizantski car potvrđivao izbor carigradskog patrijarha, a i pape sve do sredine 8. veka. Nakon što je u Carigradu svrgnut [[Konstantin VI., bizantski car|Konstantin VI.]] u korist svoje majke [[Irena, bizantska carica|Irene]] godine 797., na Zapadu je isticano da na Istoku više uopće nema cara, nego da je vlast uzurpirala jedna žena. U isto vrijeme papinstvo je zapalo u duboku dekadenciju pa je ovisilo o milosti franačkoga kralja. Sve te okolnosti kao i činjenica da je Karlo zavladao cijelom Zapadnom Europom od Saske i Panonije pa sve do Španjolske (s granicom na rijeci Ebru), stvorile su povoljne uvjete da se zamisao o obnovi carstva na Zapadu ostvari. Zato je papa [[Leon III.]] okrunio na Božić [[800]]. godine za cara s obrazloženjem da tada više nije bilo rimskih careva pošto je u [[CarigradIstanbul|Carigradu]]u vladala carica Irena. S tom njegom krunidbom nastaje [[Sveto Rimsko Carstvo]]. Tijekom ovog zanimljivog razdoblja Karlu dolazi jedna delegacija iz Jerusalima (koji je tada bio u arapskim rukama) i u ime jerusalemskog patrijarha predaje mu zastavu i ključeve Svetoga groba, Kalvarije i samoga grada Jerusalima. Povodom tog događaja vekovima
poslije francuski kraljevi će se smatrati zaštitnicima Svetog groba.
 
Karlova krunidba za cara izazvala je prosvjed [[BizantBizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizanta]]a u kojemu je u međuvremenu Irena svrgnuta, a carem postao [[Nikefor I.]] Izbio je i rat, koji je završio mirom u Aachenu 812. godine. Bizant je međutim tim mirom odlučio priznati Karlu carski naslov.‚‘
 
== Doba Karla Velikog ==
 
Karlo Veliki nadživio je svu svoju djecu osim '''[[LudovikLuj I. Pobožni|Ludovika I. 'Pobožnog']]''' koji ga je i naslijedio. Karlov život i djela opisao je opat [[Einhard]].
 
== Karlo Veliki i Hrvatska ==
[[Hrvatska]] se ovog vladara ticala samo tijekom njegovih ratova s [[Avari]]ma i [[BizantBizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizantom]]om. Njegovo uništenje Avara rezultira kratkoročnim nastankom slavenske države imena [[Blatonski Koštel]] između [[Drava|Drave]], Mure i [[Dunav]]a. Ova kratkoročna državna tvorevina će biti uništena krajem devetog stoljeća [[Mađarska|mađarskim]] osvajanjem. U tom kratkom vremenskom razdoblju veliki dio tamošnje populacije čine Hrvati.
 
[[Istra]] s druge strane zbog ratova s Bizantom postaje povijesna zanimljivost. Kao dotadašnji rimski (bizantski) teritorij prelazi direktno u ruke Svetog Rimskog Carstva.
|prethodnik = Titulu dodjelio Papa [[Lav III.]]
|gl_članak_funkcija = [[Sveto Rimsko Carstvo|car Svetog Rimskog Carstva]]
|nasljednik=[[Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva|Lotar I.]]
}}{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Pipin Mali|Pipin Mali]]
|gl_članak_funkcija = [[Popis franačkih kraljeva|Kralj Franačke]]
|nasljednik=[[LudovikLuj I. Pobožni|Ludovik I. 'Pobožni']]
}}
 
64.473

izmjene