Karlo Veliki – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 3:
{{Karolinzi}}
'''Karlo Veliki''' ([[latinski jezik|latinski]]: ''Carolus Magnus'' ili ''Karolus Magnus'', [[nemački jezik|njemački]]: ''Karl der Große'', [[francuski jezik|francuski]] i [[engleski jezik|engleski]]: ''Charlemagne'' ; [[2. 4.|2.4.]] [[747]]. - [[28. 1.|28.1.]] [[814]].), ''[[Franačka|franački]] sukralj od [[768]]. - [[771]]., jedini vladar od [[771]]. do [[814]]., car od [[800]]. godine.''
== Početak ==
Red 21:
Vojni i politički uspjesi znatno su ojačali Karlovu moć i ugled na Zapadu. Stoga su počele pripreme za njegovo uzdizanje na carski položaj. Možda je tu zamisao potakao ili je u najmanju podupirao Karlov prijatelj i savetnik, anglosaski redovnik Alkuin, koji je na Karlov poziv došao u Franačku i od 796. bio opat samostana sv. Martina u Toursu. On je već nekoliko godina pre Karlove krunidbe za cara isticao Karlovu dominantnu ulogu u Hršćanskom svijetu, njegovo božansko poslanje kao zaštitnika vjere i papinstva. Pri tome je izraz "Hršćansko carstvo" što ga on upotrebljava postao sinonim za cijeli Hršćanski Zapad, u opreci prema Bizantskom Carstvu.
Ovakvo izričito izdizanje Karla na vrhunski položaj na Zapadu, iznad kraljevstava, papinstva i svih ljudi, bilo je u skladu s Karlovim težnjama. On je već od početka svoje vladavine prisvajao pravo da daje svoj pristanak na izbor pape, kao što je i bizantski car potvrđivao izbor carigradskog patrijarha, a i pape sve do sredine 8. veka. Nakon što je u Carigradu svrgnut [[Konstantin VI., bizantski car|Konstantin VI.]] u korist svoje majke [[Irena, bizantska carica|Irene]] godine 797., na Zapadu je isticano da na Istoku više uopće nema cara, nego da je vlast uzurpirala jedna žena. U isto vrijeme papinstvo je zapalo u duboku dekadenciju pa je ovisilo o milosti franačkoga kralja. Sve te okolnosti kao i činjenica da je Karlo zavladao cijelom Zapadnom Europom od Saske i Panonije pa sve do Španjolske (s granicom na rijeci Ebru), stvorile su povoljne uvjete da se zamisao o obnovi carstva na Zapadu ostvari. Zato je papa [[Leon III.]] okrunio na Božić [[800]]. godine za cara s obrazloženjem da tada više nije bilo rimskih careva pošto je u [[
poslije francuski kraljevi će se smatrati zaštitnicima Svetog groba.
Karlova krunidba za cara izazvala je prosvjed [[
== Doba Karla Velikog ==
Red 31:
Karlo Veliki nadživio je svu svoju djecu osim '''[[
== Karlo Veliki i Hrvatska ==
[[Hrvatska]] se ovog vladara ticala samo tijekom njegovih ratova s [[Avari]]ma i [[
[[Istra]] s druge strane zbog ratova s Bizantom postaje povijesna zanimljivost. Kao dotadašnji rimski (bizantski) teritorij prelazi direktno u ruke Svetog Rimskog Carstva.
Red 51:
|prethodnik = Titulu dodjelio Papa [[Lav III.]]
|gl_članak_funkcija = [[Sveto Rimsko Carstvo|car Svetog Rimskog Carstva]]
|nasljednik=[[Lotar I
}}{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Pipin Mali|Pipin Mali]]
|gl_članak_funkcija = [[Popis franačkih kraljeva|Kralj Franačke]]
|nasljednik=[[
}}
| |||