Mračno doba (Evropa) – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 10:
Širenju humanističkog stava o "mračnom" srednjem vijeku je u 16. i 17. vijeku značajno pridonijela [[Reformacija]], te uz nju vezane podjele u Evropi. Među [[protestantizam|protestantima]] se iskristalizirao negativan stav prema srednjem vijeku na temelju činjenice da je tadašnjim [[kršćanski svijet|kršćanskim svijetom]] dominiralo [[papinstvo]], često povezivano s [[Antikrist]]om; u tome se posebno istakala knjiga ''[[Magdeburške centurije]]'' (1559 - 1574), odnosno [[historija kršćanstva]] u prvih 13 vijekova. [[Katolička crkva]] je na to reagirala sa svojom službenom historijom ''[[Annales Ecclesiastici]]'' (1588 - 1607) [[Caesar Baronius|Cezara Baronijusa]] koja je srednji vijek, odnosno barem njegov period koji se naziva [[razvijeni srednji vijek]] (11 - 12. vijek) opisivala kao [[zlatno doba]]; isti je tekst, međutim, zbog nedostatka izvora i prilično eksplicitnih opisa papinstva u dva vijeka neposredno pred [[gregorijanska reforma|gregorijansku reformu]] koristio izraz [[saeculum obscurum]] od koga potiče izraz opći izraz ''[[mračno doba]]''; time je implicitno i sama Crkva priznala da je srednji vijek imao vlastitu "mračnu" komponentu.
Stav o "mračnom" srednjom vijeku je svoju najveću popularnost stekao u 18. vijeku, odnosno u vrijeme kada je [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljski]] pokret počeo na organiziranu religiju, odnosno [[kršćanstvo]] i njegovu dominaciju nad sveukupnim kulturnim životom Evrope gledati kao izvor zadrtosti, nasilja, primitivizma, sujeverja i općenito prepreku svakom ozbiljnijem društvenom [[progres]]u. Kod prosvjetitelja se razvio stav da je upravo dominacija Crkve kao zamjena za svjetovnu rimsku vlast, odnosno njeno neprijateljstvo prema "[[paganstvo|poganskoj]]" nauci i kulturi, razlog zbog čega je došlo do nazadovanja Evrope u srednjem vijeku. U tome je najuticajniji bio engleski historičar [[Edward Gibbon]] i njegovo kapitalno djelo ''[[The History of the Decline and Fall of the Roman Empire]]''.
==V. također==
| |||