Operacija Istra – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 1:
Operaciju Istra ({{jez-nem|Istrien}}) preduzeo je nemački [[2. SS oklopni korpus]] počev od [[25. septembra]] [[1943]]. u sklopu [[Operacija Ahze|Operacije Ahze]], po naređenju štaba [[Armijska grupa B|Armijske grupe B]], sa ciljem likvidacije partizanskih snaga u neposrednom tršćanskom zaleđu i [[Istra|Istri]].

{{citiranje|Hitler izdao zapovest da se pod svaku cenu uništi slovenački komunistički ustanički pokret u Istri. Svaki ustanik, bez obzira koje nacionalnosti, ima da se na licu mesta strelja.<ref name="Živković">[http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta]</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 22. septembra 1943.}}

Obezbeđenje ovog područja Nemci su smatrali neophopnim preduslovom za odbranu granica Rajha. Protiv sebe imao je snage Operativnog štaba za Istru (dve brigade i dva partizanska odreda). Nemačke snage posedovale nesrazmernu brojčanu i tehničku nadmoć (raspolagale su sa 30.000 ljudi i 95 tenkova, 41 jurišnih topova, 26 [http://en.wikipedia.org/wiki/Panzerj%C3%A4ger oklopnih lovaca] ({{jez-nem|panzerjäger}}), i 6 teških samohodnih topova. Budući da se radilo o novoformiranim jedinicama bez borbenog iskustva, Nemci su u roku od dva dana uspeli da razbiju glavne istarske partizanske jedinice. Do [[1. oktobra]] trajale su nemačke akcije čišćenja terena, a zatim je tižište dejstava preneto na [[Gorski kotar]], gde se na udaru našla [[Trinaesta primorsko-goranska divizija NOVJ|13. primorsko-goranska divizija]]. Prema nemačkim izveštajima, paritzanske snage imale su 4.096 i 6.850 zarobljenih. Prema procenama jugoslovenskih autora, snage Operativnog štaba za Istru pretrpele su veoma teške gubitke od oko 2.000 poginulih. Pored toga, Nemci su ubili i oko 2.000 civila.
 
Nakon ove operacije, [[2. SS oklopni korpus]] počev od [[21. oktobra]] izveo je operaciju protiv jedinica [[Sedmi slovenački korpus NOVJ|Sedmog korpusa NOVJ]] i u zahvatu komunikacija [[Trst]] - [[Ljubljana]]. Počev od [[13. novembra]], korpus je delom snaga otpočeo [[Operacija Traufe|operaciju Traufe]] u zahvatu doline [[Soča|Soče]] protiv jedinica [[Deveti slovenački korpus NOVJ|Devetog slovenačkog korpusa NOVJ]]. Ove operacije poznate su pod zajedničkim nazivom „Romelova ofanziva“, budući da je [[Ervin Romel]] u tom periodu bio komandant [[Armijska grupa B|Armijske grupe B]].