Verzija na datum 14 oktobar 2012 u 17:42 uredi OC Ripper (razgovor \| doprinos) Birokrati, Administratori interfejsa, Administratori 279.275 izmena m →‎Izvori ← Starija izmjena		Verzija na datum 5 novembar 2012 u 20:45 uredi poništi OC Ripper (razgovor \| doprinos) Birokrati, Administratori interfejsa, Administratori 279.275 izmena mNema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 22: '''Harald Sigurdsson''' ([[staronordijski]]: ''Haraldr Sigurðarson''; cca. 1015 – 25. septembar 1066), u [[saga]]ma poznat po nadimku '''Hardrada''' (''harðráði'', doslovno "strogi savjet" ili "težak vladar") bio je [[Popis norveških monarha\|kralj Norveške]] od 1046{{efn\|name=reign}} do 1066. kao '''Harald III'''. Također je bez uspjeha pokušavao osvojiti [[Monarhija u Danskoj\|dansko prijestolje]] do 1064, te [[Popis engleskih monarha\|englesko prijestolje]] 1066. Prije nego što je postao kraljem, Harald je dugi period života proveo u izgnanstvu kao najamnik i vojni komandant u [[Kijevska Rusija\|Kijevskoj Rusiji]] i [[Bizantsko Carstvo\|Bizantskom Carstvu]]. Godine 1030., kada mu je bilo petnaest godina, Harald se zajedno sa svojim polubratom [[Olaf II od Norveške\|Olafom Haraldssonom]] borio u [[Bitka kod ~~Stiklestad~~Stiklestada\|bitci kod ~~Stiklesada~~Stiklestada]]. U njoj je Olaf pokušao vratiti norveško prijestolje, izgubljeno dvije godine ranije u sukobu s danskim kraljem [[Knut Veliki\|Knutom Velikim]]. Braća su u njoj poražena, a Harald prisiljen na izgnanstvo u Kijevsku Rusiju (''[[Garðaríki]]''). Tamo je neko vrijeme proiveo u vojsci velikog kneza [[Jaroslav Mudri\|Jaroslava Mudrog]] te napredovao do čina kapetana prije nego što se preselio u [[Carigrad]] oko 1034. Tamo je brzo napredovao i postao komandant bizantske [[Varjaška garda\|Varjaške garde]], te sudjelovao u borbama na [[Mediteran]]u, [[Mala Azija\|Maloj Aziji]], [[Sicilija\|Siciliji]], a možda i u [[Sveta Zemlja\|Svetoj Zemlji]], [[Bugarska\|Bugarskoj]], odnosno u Carigradu gdje je sudjelovao u bizantskim dinastijskim sporovima. Za vrijeme službe u Bizantu, Harald je stekao prilično bogatstvo koje je poslao na čuvanje u Kijevsku Rusiju. Konačno je napustio Bizantince 1042. te se vratio u Kijevsku Rusiju kako bi pripremio pohod s ciljem sticanja norveškog prijestolje. Možda i sa Haraldovim znanjem, norveško prijestolje je u njegovom odsutsvu pripalo Olafovom nezakonitom sinu [[Magnus Dobri\|Magnusom Dobrom]]. Godine 1046. se priključio Magnusovom suparniku u Danskoj (gdje je Magnus također preuzeo prijestolje), pretendentu [[Sweyn II od Danske\|Sweynu Estridssonu]], i počeo pljačkaške prepade na dansku obalu. Magnus, ne želeći se boriti sa vlastitim stricem, pristao je podijeliti prijestolje s njim ako on bude podijelio s njim blago. Magnus je sljedeće godine umro, pa je dvovlašće prestalo a Harald postao jedini vladar Norveške.

Harald Hardrada – razlika između verzija