Otvori glavni meni

Izmjene

Obrisano 156 bajtova ,  prije 6 godina
m/м
zamjena šablona using AWB
{{Infokutija vojni sukob
{{Rat
|ratsukob= Invazija Iraka 2003.
|dio=
|dio=
|slika=[[Datoteka:101st Airborne Division helos during Operation Iraqi Freedom.jpg|300px]]
|o sliciopis_slike=<small>''Bombardovanje [[Bagdad]]a] 3. 2003. uživo na svetskim TV-stanicama''</small>
|datum= [[20.3.]] &ndash; [[31.12.]] [[2011]].
|mjesto= [[Irak]]
|teritorij=
|ishod= [[Američka okupacija Iraka]]
|sukobljeni1strana1= <center>[[Datoteka:Flag of the United States.svg|50px]]<br>[[SAD]] + [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Australija]]
|sukobljeni2strana2= <center>[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|42px]]<br>[[Irak]]
|komandant1= General [[Tomi Frenks]]
|komandnat2= [[Sadam Husein]]
|jačina1snaga1=145.000 vojnika
|jačina2snaga2=između 250.000 i 350.000 vojnika
|posljedice1gubici1=140 američkih i 33 britanska vojnika
|posljedice2gubici2=između 6.119 i 15.925 poginulih vojnika, oko milion poginulih civila i 4.5 miliona izbjeglica [http://english.aljazeera.net/indepth/opinion/2011/06/201161145151506146.html]
}}
'''Rat u Iraku''' (od [[2003.]] do [[2010]].), znan i kao '''Irački rat''' i '''Drugi Zaljevski rat'''<ref>[http://www.airpower.maxwell.af.mil/airchronicles/apj/apj05/spr05/whitcomb.html Rescue Operations in the Second Gulf War]</ref>, je serija vojnih intervencija u svrhu okupacije [[Irak]]a od koalicije od 48 zemalja koju je predvodila [[SAD]].
 
===Državna propaganda===
U sklopu priprema za invaziju Iraka još tijekom 2002 godine vlada i mediji [[SAD]]a su pokrenuli državnu [[propaganda|propagandu]] s ciljem dobivanja podrške vlastitog stanovništva za ovu invaziju i [[okupacija|okupaciju]]. Osnovni dio ove podrške su činile optužbe o saradnji [[Irak]]a i Al Qaide kao i postojanje iračkog oružja za masovnog uništenje. Rezultat ove državne propagadne okrenute prema vlastitom stanovništvu je bila javna podrška tamošnjeg stavništva ovoj vojnoj agresiji. Istraživanje koje je provelo [[University of Maryland]] 2003 godine je gledajući razno istraživanja javnog mišljenja je otkrilo da je u january 2003 godine (dva meseca pre invazije) 68 % stanovnika SAD verovalo da je [[Irak]] igrao veliku ulogu u [[Napadi 11. septembra 2001.|Napadima 11. septembra 2001]],a još njih 13 % je verovalo da su nađeni čvrsti dokazi te vladine tvrdnje. U istraživanju vođenom mesec dana kasnije kada su ispitanici imali veći broj mogućih odgovora njih 20 % je verovalo da je Irak direktno uključen u [[Napadi 11. septembra 2001.|teroristički napad]], njih 36 % je verovalo da je Irak dao pomoć Al Qaidi, 29 % je verovalo da je bilo službenih kontakata između [[Al Kaida|Al Qaide]] i Iraka dok ih je samo 7 % izjavilo da nema nikakve veze između Al Qaide i Iraka što je bila za razliku od ostalih opcije jedina istina. Samom invazijom i okupacijom propaganda usmjerena prema vlastitom stanovništvu nije prestala tako da je ona nastavljane i nakon okupacije Iraka samo što je sada bila usmjerena prema vladinim propagandnim tvrdnjama da su u Iraku nađeni dokazi tih veza. Ovaj put [[propaganda]] je bila samo djelomično uspješna pošto je u te vladine tvrdnje verovalo u junu 2003 samo oko 50 % stanovnika SADa.
 
Po pitanju Američke državne propagande o navodnom Iračkom oružju za masovno uništenje pred invaziju nikakva istraživanja nisu rađena zbog uspješnosti ove propagande koja je uverila praktički svo stanovništvo u postojanje tog oružja. Nekoliko meseci nakon početka invazija nakon propagandnog spina koji je tvrdio da je nađen dokaz ovog oružja iako u stvarnosti nije vodilo se istraživanje mišljenja stanovništva koje je završilo s zaključkom da oko 25 % ispitanika veruje u nalazak tog oružja kojeg u stvarnosti nije bilo. Poslednji dio državne propagande usmeren na vlastito stanovništvo je bila navodna opća svetske podrška ovoj invaziji i ratu protiv terorizma što je na kraju krajeva bila potpuna laž<ref>[http://www.worldpublicopinion.org/pipa/pdf/oct03/IraqMedia_Oct03_rpt.pdf Misperceptions, the media and the Iraq War]</ref>
 
===Downing Street Memo===
Istinitost ovog osjetljivog dokumenta su potvrdile Američka i britanska vlada, pa su jedini službeni odgovori bili samo o nijansama tako da je tadašnji britanski Blair izjavio kako dokument ne pokazuje da je njegova vlada radilo išta nelegalno <ref>{{cite web| url=http://www.pbs.org/newshour/bb/international/jan-june05/blair_6-07.html |work=Online NewsHour: | title=Tony Blair Discusses US Aid to Africa, the EU Constitution and the Downing Street Memo |date=7 June 2005| accessdate=11 March 2006}}</ref>, dok je američki predsjednik [[George W. Bush|Bush]] se javno pitao zašto ovaj dokument izlazi u javnost tijekom britanskih izbora <ref>{{cite web|url=http://www.state.gov/p/eur/rls/rm/47330.htm|title=President Welcomes British Prime Minister Blair to the White House|date=7 May 2005|accessdate=19 March 2007|work=U.S. Department of State |archiveurl = http://web.archive.org/web/20070315012654/http://www.state.gov/p/eur/rls/rm/47330.htm <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate = 15 March 2007}}</ref>.
 
Također nakon ovog dokumenta u javnost su došli još neki britanski dokumenti kao onaj također tajni od [[14.3.]][[2002]]. godine u kojemu savjetnik britanskog premijera [[Tony Blair|Tonija Blaira]] obavještava svog šefa o sastanku s američkom ministricom vanjskih poslova i savjetu za Blaira da mora kontrolirati medije, parlament i javni mišljenje u cilju promjene režima u Iraku pošto je britanska politika različita od američke <ref name="latimes.com">[http://www.latimes.com/news/nationworld/world/la-fg-britmemos15jun15,0,7241602,full.story New Memos Detail Early Plans for Invading Iraq]</ref>, a osam dana kasnije u također tajnom dokumentu britanski ministar vanjskih poslova [[Jack Straw]] obavještava svog šefa da su razlozi za invaziju Iraka praktički nepostojeći jer se [[Saddam Hussein]] ne naoružava i jer nema veze s teroristima <ref>[http://www. name="latimes.com"/news/nationworld/world/la-fg-britmemos15jun15,0,7241602,full.story New Memos Detail Early Plans for Invading Iraq]</ref>.
 
== Tijek rata 2003. ==
[[Datoteka:Saddamcapture.jpg|thumb|150px|thumb|Zarobljeni bivši diktator Sadam Husein]]
Koalicija od 48 država koju je predvodila [[SAD]], a uključivala je i države kao što su [[Japan]], [[Australija]], [[Poljska]], [[Danska]], [[Južna Koreja]], [[Filipini]], [[Afganistan]] (pod kontrolom SAD-a), [[Italija]] i [[Španjolska]], brojala je oko 315.000 vojnika, dok je [[Irak]] imao snagu od 375.000, ali je bio oslabljen zbog dugogodišnjih sankcija. Pošto koalicija nije dobila dozvolu napasti [[Irak]] sa [[Turska|Turske]], invazija je krenula [[ 20. ožujka]] [[2003.]] sa teritorija [[Kuvajt]]a, nazvana "'''Operacija sloboda Iraku'''". Tog datuma su se čule eksplozije u Bagdadu, nedugo nakon isteka ultimatuma, a prva meta je bio sam Saddam Hussein i njegovi visoki dužnosnici u njegovom bunkeru kojega su gađale rakete sa vojnih brodova u Perzijskom zaljevu<ref>[http://edition.cnn.com/2003/WORLD/meast/03/19/sprj.irq.main/index.html CNN: US launches cruise missiles at Saddam]</ref>. Idućeg jutra Hussein se pojavio na televiziji živ te je održao govor svojem narodu, makar su neki britanski stručnjaci zaključili da se radi o njegovom dvojniku. Irak je prvih dana vodio popriličan otpor na jugu zemlje te je zapalio izvore nafte uz granicu s Kuvajtom kako bi izveo kaos, dok su na sjeveru [[Kurdi]] već odavno izmakli autoritetu zemlje pa je Turska poslala dodatne vojnike kako bi čuvali granicu.
 
No s vremenom je Koalicija postizala sve veće uspjehe, a vojnici Iraka počeli su masovno dezertirati. Osvojeni su gradovi Basra, Umm Kasr i Nassiriya, dok je istodobno [[Arapska liga]] [[24. ožujka]] izglasala jednoglasnu rezoluciju kojom se poziva na prestanak invazije - izuzev Kuvajta koji je htio da se rat nastavi. Ubrzo je Koalicija stigla i do grada i [[Nadžaf]]a a SAD je optužio [[Sirija|Siriju]] da je sakrila iračko oružje za masovno uništenje, što je ta država snažno osporila. [[4. travnja]] osvojen je aerodrom u Bagdadu, a sam grad je opkoljen. [[9. travnja]] [[2003.]] pao je [[Bagdad]] uz simbolično emitiranje rušenja Huseinovog kipa na središtu trga koje je popraćeno ovacijama iračana koji su kip udarali svojim cipelama<ref>[http://articles.latimes.com/2004/jul/03/nation/na-statue3 Army Stage-Managed Fall of Hussein Statue] Los Angeles Times</ref> a [[10. travnja]] su Kurdi osvojili '''Kirkuk''' na sjeveru. Time je završena 24-godišnja vladavina Huseina.
[[Datoteka:George W Bush on the deck of the USS Abraham Lincoln.jpg|thumb|250px|thumb|George W.
Bush [[1.5.]] [[2003]]. je održao govor na vojnom brodu USS Abraham Lincoln]]
Bush je [[1.5.]] održao govor na vojnom brodu '''USS Abraham Lincoln''' te proglasio kraj vojnih operacija, uz transparent "''Misija izvršena''!". Koalicija je objavila da je do svibnja 2003. poginulo tek 139 američkih vojnika<ref>Reuters. [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2005/10/25/AR2005102501190.html "Getting amputees back on their feet"].''[[Washington Post]].'' Oct. 25, 2005.</ref> te 33 britanska<ref>[http://www.icasualties.org/oif/SumDetails.aspx?hndRef=1 "Iraq Coalition Casualty Count"] March 19, 2003 through through May 1, 2003 (end of major combat) ''iCasualties.org''</ref>. Sama invazija trajala je tek nešto više od mjesec dana, a suočeni sa nestankom Huseinovog režima, Iračani su isprva spontano s oduševljenjem dočekali Amerikance<ref>[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2003/04/09/MN249161.DTL Baghdad closer to collapse] San Francisco Chronicle</ref>. Međutim, tako je nastao i vakuum u moći koji je prouzročio kaos i pljačku, te razaranja vrijednih povijesnih spomenika usred općeg nereda diljem države. Isto tako, ubrzo su počeli gerilski napadi pobunjenika na vojnike Koalicije koji su postali puno smrtonosniji nego izravne bitke.
 
Bivši irački diktator [[Sadam Husein]], koji je pobjegao nakon pada Bagdada, uhićen je [[13. prosinca]] [[2003.]]<ref>[http://www.nacional.hr/articles/view/10822/3/ Saddama je ulovila prva Internet divizija]</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3317429.stm Saddam Hussein arrested in Iraq]</ref>, no napadi pobunjenika i militanata protiv američkih vojnika i civila nisu prestali, a nasilje u Iraku je narednih godina gotovo postala rutina, a kasnije su se pojavili i sukobi Šijita i Sunita, što je mnoge navelo da bi mogao izbiti građanski rat. Iako su sankcije skinute sa Iraka, životni standard se nije značajno poboljšao, a radovi na obnovi infrastrukture su se odužili. SAD je odbio predati Irak snagama [[UN]]-a usprkos napadima. [[2. srpnja]] [[2003]]. Bush je na upit o tome kako bi se američki vojnici trebali povući iz Iraka zbog otpora odgovorio da se to neće dogoditi. Čak ni nakon uspostavljene nove vlade i prvih slobodnih izbora u Iraku situacija je ostala problematična.
Nade za skoro povlačenje vojnika iz Iraka su nestale kada je u svibnju nastala prava poplava terorističkih napada pobunjenih Sirijaca, Saudijaca i Sunita. Njihove glavne mete bila su okupljališta civila Šijita, poput tržnica ili škola. Tog mjeseca SAD je pokrenuo '''Operaciju Matador''' na zapadnom Iraku kako bi zaustavio protok pobunjenika i oružja iz [[Sirija|Sirije]]<ref>[http://www.voanews.com/croatian/archive/2005-05/2005-05-11-voa1.cfm 'Operacija Matador' na sjeveru Iraka]</ref>. Irački predsjednik [[Jalal Talabani]] je [[13. studenog]] za britansku televiziju izjavio da bi iračke snage mogle zamijeniti britanske vojnike do kraja iduće godine. [[15. listopada]] [[2005]]., nakon ratifikacije ustava Iraka, održani su izbori za stalno iračko vijeće [[15. prosinca]]. Pobijedila je „''Ujedinjena iračka alijansa''“ sa 128 od 275 sjedala, a drugo mjesto je iznenađujuće zauzela „''Demokratska patriotska alijansa Kurdistana''“ sa 53 sjedala<ref>[http://historiae.org/UIA.asp Historia.org-UIA]</ref>.
 
Napadi pobunjenika povećali su se u 2005., skočivši na 34,131 zabilježen incident, što je povećanje za 30 % od 26,496 incidenata prošle godine<ref>Thomas Ricks (2006) ''Fiasco'': 414</ref>.
 
== 2006: Sukob Sunita i Šijita ==
Istodobno, trajalo je suđenje Sadamu Huseinu u skrivenoj bazi u Iraku. Bio je optužen za [[genocid]] i ubijanje Kurda na sjeveru [[1988]]. kada je pokrenuta [[Al-Anfal kampanja]]. Husein je često osporavao smisao suda, zakonitost sudskog postupka, štrajkao glađu i protestirao, pozivajući na pobunu protiv Koalicije, a mnogi njegovi odvjetnici su ubijeni i prije nego što je suđenje završilo. Proglašen je krivim i, na iznenađenje svijeta koji je očekivao da će samo dobiti doživotnu kaznu u zatvoru, osuđen na smrt vješanjem. [[30. prosinca]] [[2006]]. Sadam Husein je obješen, a video njegovog pogubljenja emitiran je diljem svijeta<ref>[http://www.msnbc.msn.com/id/16389128/ NBC.com - Saddam Hussein executed]</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/6218485.stm BBC.com - Hussein executed]</ref>. Mnogi su bili zadovoljni takvim ishodom, a među njima i [[Iran]] zbog dugog [[Iračko-iranski rat|Iračko-Iranskog rata]], ali je bilo i protivnika u samom Iraku, a i pojavila se kontroverza zbog video snimke njegova pogubljenja koje je ocijenjeno nedostojanstveno i neprimjereno, tako da su se razmirice između Sunita i Šijita produbile.
 
[[UN]] je objavio da se bilo 34,452 nasilnih smrti u Iraku u [[2006]]., zasnovano na podatcima po mrtvačnicama, bolnicama i mjesnim autoritetima.<ref name=nytimes> [http://www.nytimes.com/2007/01/17/world/middleeast/17iraq.html "Iraqi Death Toll Exceeded 34,000 in '06, U.N. Says"]. By Sabrina Tavernise. ''[[New York Times]].'' Jan. 17, 2007.</ref>
 
== 2007: Povećanje američkih trupa i vojna intervencija Turske ==
[[10. siječnja]] [[2007]]., u televizijskom prijenosu naciji, Bush je predložio dodatnih 21.500 vojnika u Iraku, plan razvoja poslova za Iračane, više prijedloga za rekonstrukciju te 1.2 milijarde $ za te programe<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2007/01/20070110-7.html President's Adress to the Nation]</ref>. [[15. siječnja]] [[Awad Hamed al-Bandar]], bivši vođa Iračkog revolucionarnog suda, i [[Barzan Ibrahim]], Huseinov polubrat, su smaknuti vješanjem u Bagdadu. U istom mjesecu, pobunjenici su po prvi put upotrijebili [[klor]] u terorističkom napadu. 16 ljudi je poginulo<ref>[http://www.thesop.org/index.php?id=6014 Terrorists using Chlorine Car bombs to intimidate Iraqis]</ref>. U konvencionalnom terorističkom napadu, dvije auto bombe su eksplodirale u tržnici u Bagdadu te ubila 88 ljudi a ranila 160.
 
[[3. veljače]] snažna kamionska eksplozija odjeknula je u tržnici u Bagdadu te ubila 135 ljudi a ranila 339. Bomba je srušila 10 zgrada i kafića. Par tjedana nakon toga, koalicija je započela operaciju "''Law and Order''" kako bi stabilizirala glavni grad Iraka. Još nekoliko auto bombi sa kanistrima sa klorom je detoniralo i ubilo nekolicinu civila. [[7. ožujka]] [[BBC]] i još tri organizacije za vijesti su izveli anketu nad 2.000 Iračana. 51 % ispitanika izjavilo je da smatra "prihvatljivim" da se vrše napadi nad koalcijskom vojskom, što je veliko povećanje u usporedbi sa [[2004]]. kada je to smatralo samo 17 % ljudi. Uz to, 64 % ispitanika je izjavilo da smatra ekonomsku situaciju svoje obitelji "vrlo lošom"<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/shared/bsp/hi/pdfs/19_03_07_iraqpollnew.pdf Iraq Poll]</ref>. [[22. ožujka]] [[Ban Ki-moon]], [[Glavni tajnik UN-a]], posjetio je Bagdad te se zatresao od eksplozije uzrokovane od napada raketom od militanata u zelenoj zoni, koja je pala u blizini<ref>[http://news.xinhuanet.com/english/2007-03/23/content_5884102.htm Rocket blast shakes UN chief in Baghdad]</ref>. [[12. travnja]] kamion bomba uništila je '''al-Sarafiya''' most iznad rijeke [[Tigris]], koji je bio star preko 75 godina. [[8. svibnja]] je više od polovice članova u iračkom parlamentu odbacilo nastavak okupacije od koalicije po prvi put, a zatražen je i plan povlačenja.
[[Datoteka:Combined Task Force-150.jpg|thumb|thumb|250px|Američki brodovi u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]]]]
U [[2006]]. u izborima za kongres su pobijedili [[Demokratska stranka (SAD)|Demokrati]] i zamijenili [[Republikanska stranka (SAD)|Republikance]], te su zatražili od Busha da odredi rok za povlačenje američkih trupa iz Iraka. U travnju [[2007]]. kongres je izglasao zakon o trošenju u Iraku koji postavlja rok za povlačenje trupa, ali predsjednik Bush je odmah stavio veto<ref>[http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/04/26/congress.iraq/index.html Senate passes Iraq withdrawal Bill]</ref> te je izjavio da bi rok bio znak slabosti jer bi samo "omogućio teroristima da označe datum odlaska trupa"<ref>[http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/05/01/congress.iraq/index.html Bush vetoes war-funding bill]</ref>. Ipak, [[14. rujna]] Bush je promijenio izjavu i najavio da će ipak biti djelomično povlačenje trupa, tako da će 5.700 ljudi stići na [[Božić]] [[2007]]<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/6993211.stm Iraqi insurgents kill key US ally]</ref>.
Početkom siječnja, Maliki vlada je počela sa raspravama o novom zakonu koji bi rehabilitirao bivše članove partije [[Baath]]<ref>[http://www.csmonitor.com/2008/0115/p99s01-duts.html In Baghdad, Rice praises law reintegrating former Baathists]</ref>. [[8. siječnja]] je pokrenuta '''Operacija Phantom Pheonix''' čiji je cilj bio uhvatiti preostalih 200 ekstremista Al Kaide u provinciji Diyala. Operacije je također obuhvatila napade na pobunjenike u '''Salah ad-Din''' provinciji<ref>[http://www.nytimes.com/2008/01/09/world/middleeast/09diyala.html?ex=1357534800&en=99eca6d59d9d1192&ei=5090&partner=rssuserland&emc=rss&pagewanted=all U.S. Attack in Iraq Is No Surprise to Many Insurgents]</ref>. Samo 29 američkih vojnika poginulo je u veljači 2008., što je bio treći najniži rezultat u proteklih 5 godina. Istodobno, [[Međunarodni odbor Crvenog križa]] objavio je da je Irak na rubu humanitarne krize pošto milijuni građana još uvijek nemaju pristup pitkoj vodi, sanitaciji ili zdravstvenoj zaštiti<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7299914.stm Bleak picture of Iraq conditions]</ref>.
 
Sukob Turske i PKK ponovno se rasplamsao kada je Ankara pokrenula kopneni napad na sjever Iraka [[21. veljače]]. Operacija, koja je trajala 9 dana, obuhvaćala je 10.000 turskih vojnika koji su prodrli 25 &nbsp;km duboko u Irak<ref>[http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=aAwz3G7kM9rE&refer=home Turkish Army Begins Ground Assault on PKK in Iraq]</ref>.
 
[[8. ožujka]] pronađena je masovna grobnica sa stotinjak leševa u blizini Diyala guvernata, sjeverno od Bakube<ref>[http://edition.cnn.com/2008/WORLD/meast/03/08/iraq.main/index.html Senators: Where is Iraq's oil money going?]</ref>.
 
== 2009: Obamina izlazna strategija ==
[[27. veljače]] [[2009]]. novi američki predsjednik Barack Obama održao je govor u vojnoj bazi '''Camp Lejeune''' u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] te objavio da će američka borbena misija u Iraku završiti do [[31. kolovoza]] [[2010]]. "Prijelazna vojska" od oko 50.000 vojnika će ostati trenirati iračke sigurnosne snage te obavljati pojedine anti-terorističke operacije do [[2011]]. Obama je time najavio završetak rata čije je trajanje prešlo 6 godina, obećao iračanima "potpuni prijenos ovlasti" te im čestitao na njihovoj suradnji i pomoći<ref>[http://www.nytimes.com/2009/02/27/us/politics/27obama-text.html?_r=1&pagewanted=1 Obama's Speech at Camp Lejeune, N.C.] The New York Times</ref>.
 
[[30. travnja]] [[2009]]. Velika Britanija je službeno objavila da završava rat u Iraku te je počela sa povlačenjem vojnika uz napomenu da je ostvarena misija nove prijelazne vlade u Bagdadu<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/8026136.stm UK combat operation end in Iraq]; [[BBC]] News</ref>. [[4. lipnja]] i [[Rumunjska]] je službeno povukla svoje vojne snage iz zemlje<ref>[http://www.mnf-iraq.com/index.php?option=com_content&task=view&id=26878&Itemid=128 MNF-I Press release, June 10, 2009]</ref> a [[28. srpnja]] isto je učinila i [[Australija]]<ref>[http://www.express.co.uk/posts/view/117463/Australia-ends-Iraq-troop-presence Australia ends Iraq troop presence]</ref>.
 
U 2009. nastavljen je trend smirivanja i stabilizacije Iraka. Ipak, bombaški napadi i nasilje sporadično su se ipak i dalje javljali. U [[siječanj|siječnju]] je poginuo 191 Iračanin, a u [[veljača|veljači]] broj žrtava se popeo na 258, što je povećanje od 35 % od prethodnog mjeseca<ref>[http://www.almanar.com.lb/NewsSite/NewsDetails.aspx?id=75954&language=en Iraq Death Toll Rises to 258 in February: Ministries]; Al Malnar TV</ref>, ponajviše zbog bombaškog samoubilačkog napada u Iskandiriyahi [[13. veljače]] kada je poginulo 35 Šijita na putu za hodočašće u [[Karbala|Karbalu]]. U ožujku je poginulo oko 250 ljudi, a [[travanj]] je bio treći najsmrtonosniji mjesec te godine: poginulo je 355 ljudi, od toga skoro 160 u zadnjem tjednu u mjesecu kada je zabilježen val automobila-bombi, ponajviše u Bagdadu, što je oko 40 % mrtvih više nego prethodnog mjeseca<ref>[http://www.upi.com/Top_News/2009/05/01/April-deadliest-month-of-2009-in-Iraq/UPI-76321241180264/ April deadliest month of 2009 in Iraq] Top News</ref><ref>[http://www.abc.net.au/news/stories/2009/05/01/2558861.htm Iraq death toll hits seven-months high] ABC</ref>. U svibnju je smrtnost ponovno spala kada je poginulo 124 osoba (ne uključujući 24 poginula vojnika Koalicije)<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8076457.stm US deaths in Iraq rise sharply]; [[BBC]]</ref>, [[lipanj]] je postao drugi najsmrtonosniji mjesec sa 373 poginulih<ref>[http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L1881736.htm Number of civilians killed in Iraq jumps in June][[Reuters]]</ref> a u [[srpanj|srpnju]] je bilo 275 žrtava<ref>[http://news.smh.com.au/breaking-news-world/iraq-death-toll-down-in-july-ministries-20090801-e5ao.html Iraq death toll down in July: ministries] News.smh</ref>. U [[kolovoz]]u je bilo zabilježeno 456 žrtava<ref name="Daily News">{{cite news|url=http://www.hurriyetdailynews.com/n.php?n=iraq-death-toll-in-august-highest-in-13-months-2009-09-02 |title=Iraq death toll in August highest in 13 months |last=|first=|date = 02. 09. 2009.|work=[[Daily News]] |accessdate = 12. 09. 2009.}}</ref>, dok je s druge strane u [[rujan|rujnu]] broj mrtvih spao na najnižu razinu od početka rata, pošto je poginulo 125 ljudi.<ref name="">{{cite news|url=http://www.canada.com/news/Civilian+death+toll+Iraq+lowest+ever/2055270/story.html| title=Civilian death toll in Iraq lowest ever|last=Abbas|first=Mohammed|date = 30. 09. 2009.|work=[[Reuters]], cited by Canada.com |accessdate = 09. 10. 2009.}}</ref>
 
Listopad je označio ponovan trend rasta nasilja: u tom mjesecu poginulo je 410 osoba diljem Iraka. Smrtnost je bila veća zbog dvije eksplozije bombaša samoubojica [[25. listopada]] zbog kojih je poginulo više od 150 ljudi, označavajući najsmrtnonosniji dan nasilja u Iraku u prethodne dvije godine. Također, 1,275 civila, 135 policajaca i 90 vojnika je ranjeno tog mjeseca, dok je 38 pobunjenika ubijeno a 585 uhapšeno<ref>{{cite news|url=http://news.smh.com.au/breaking-news-world/iraq-death-toll-doubles-in-october-20091102-htb4.html |title=Iraq death toll doubles in October |last=|first=|date = 02. 11. 2009.|work=[[The Sydney Morning Herald]] |accessdate = 03. 11. 2009.}}</ref> U studenom je poginulo 122 ljudi,<ref>[http://www.spacewar.com/reports/Iraq_November_death_toll_lowest_since_US_invasion_999.html Iraq November death toll lowest since US invasion]; [[1. prosinca]] [[2009]]., preuzeto [[22. siječnja]] [[2010]].</ref> a u prosincu je, prema iračkom Ministarstvu unutrašnjih poslova, poginulo 319 osoba (306 civila i 13 policajaca), a najznakovitije je što je to bio prvi mjesec u kojem nije poginuo nijedan američki vojnik od početka rata.<ref>[http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/01/01/iraq.us.deaths/index.html No U.S. combat-related deaths in Iraq in December]; [[CNN]], [[1. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[22. siječnja]] [[2010]].</ref> Iako je 2009. bila najmirnija i najstabilnija godina od početka rata, ipak je u njoj zabilježeno oko 3,300 žrtava.
[[10. svibnja]] dogodio se još jedan val koordiniranih bombaških napada protiv policijskih i vojnih kontrolnih točaka, tržnice, ureda gradonačelnika Bagdada te jedne tvornice tekstila. U napadima je ubijeno preko 100 osoba, vjerojatno u znak odmazde zbog teških gubitaka Al Kaide u Iraku tijekom 2010.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2010/05/11/world/middleeast/11iraq.html |title=Coordinated Attacks in Iraqi Cities Kill More Than 100 |last=Meyers|first=Steven Lee|date = 10. 05. 2010.|work=[[New York Times]] |accessdate = 09. 06. 2010.}}</ref> [[18. kolovoza]], bombaški napad ubio je 50-ak ljudi u Bagdadu koji su čekali u redu kako bi pronašli posao u iračkoj vojsci.<ref>{{cite news|url=http://articles.latimes.com/2010/aug/18/world/la-fg-iraq-bombing-recruits-20100818 |title=Blast targeting Baghdad job-seekers kills dozens |last=Salman|first=Raheem|date = 18. 08. 2010.|work=Los Angeles Times |accessdate = 01. 09. 2010.}}</ref>
 
19. kolovoza započeto je masovno povlačenje američkih vojnika iz Iraka.<ref name="pull out"/> 31. kolovoza, Barack Obama proglasio je kraj rata.<ref name="war over">{{cite web|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/08/31/AR2010083105193.html |title=As Obama declares Iraq war over, Iraqis brace for uncertainty|publisher=Washington Post|author=Leila Fadel|date = 31. 08. 2010.|accessdate = 31. 08. 2010.}}</ref> U obraćanju naciji, Obama je objavio kraj borbenih misija u toj zemlji te da će "Amerika nastaviti podupirati iračku vladu, dok će usmjeriti svoju energiju na vlastitu ekonomiju i [[rat u Afganistanu]]". <ref name="turn page">{{cite news|url=http://edition.cnn.com/2010/POLITICS/08/31/obama.oval.office.address/index.html#fbid=7Bk9lBVEQUl&wom=false |title=Obama: 'Time to turn the page' as Iraq combat mission ends |last=|first=|date = 01. 09. 2010.|work=[[CNN]] |accessdate = 01. 09. 2010.}}</ref> Obama je izjavio:
 
:"SAD je platila veliku cijenu kako bi budućnost Iraka predala u ruke njegovim građanima...U ovom znamenitom poglavlju u povijesti Iraka i SAD-a, mi smo ispunili našu obavezu. Sada je vrijeme da se okrene nova stranica povijesti".<ref name="turn page"/>
 
===Curenje dokumenata sa Wikileaks===
[[23. listopada]] 2010. [[Wikileaks]] je objavila 391.832 povjerljivih ratnih dokumenata o ratu u Iraku u, kako je časopis The Independent napisao, "najvećem curenju podataka u povijesti". Dokumenti objavljuju bogati izvor informacija o stanju od 2004. do 2009.: o tome kako su iračke snage mučile stotine osoba dok su američki vojnici samo gledali; kako je američki borbeni helikopter otvorio vatru na pobunjenike koji su se predali; kako je jedan doktor prodavao [[Al-Kaida|Al-Kaidi]] popis pacijenata sa mentalnim poteškoćama kako bi ih ta organizacija mogla lako manipulirati da postanu bombaši samoubojice; kako su dva britanska vojnika pretukla dvojicu civila no nije pokrenuta istraga i dr. Također, otkriveno je da je američka vlada itekako pravila popis ubijenih u ratu, iako je tvrdila suprotno. [[Pentagon]] je sastavio popis dokumentiranih 109.032 smrti, od kojih su 66.081 bili civili. Nakon te informacije i analize 860 dokumenata, Iraq Body Count je objavio da je revidirao svoj broj ubijenih u ratu, koji je porastao sa 107.000 and 150.000, od kojih su 80 % bili civili. Zaštitnička tvrtka [[Blackwater]], koja je zaradila 1,5 milijarde $ od početka rata, je često otvarala vatru na civile, jednom čak i na bolnička kola koja su pokušala stići do ranjenih. Američki vojnici ubili su ukupno 834 ljudi na kontrolnim točkama, od kojih su 80 % bili civili. Također, ispostavilo se da je Iran obučavao iračke militante te ih poticao u ubijanju iračkih dužnosnika.<ref name="independent">{{cite news|url=http://www.independent.co.uk/news/world/politics/torture-killing-children-shot-ndash-and-how-the-us-tried-to-keep-it-all-quiet-2115112.html |title=Torture, killing, children shot – and how the US tried to keep it all quiet |author= Emily Dugan, Nina Lakhani, David Randall, Victoria Richards, Rachel Shields|date = 24. 10. 2010.|work= |publisher=The Independent|accessdate = 24. 10. 2010.}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.guardian.co.uk/world/iraq-war-logs |title=The Iraq War Logs |author=|date = 23. 10. 2010.|work= |publisher=Guardian|accessdate = 24. 10. 2010.}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-11611319 |title=Huge Wikileaks release shows US 'ignored Iraq torture' |author=|date = 23. 10. 2010.|work= |publisher=BBC News|accessdate = 24. 10. 2010.}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.cbsnews.com/8301-503543_162-20020525-503543.html |title=NYT: Wikileaks Reveal Iran's Aid for Iraqi Militias |author=|date = 22. 10. 2010.|work= |publisher=CBS News|accessdate = 24. 10. 2010.}}</ref>
 
== Kontroverze ==
[[SAD]] je do [[1. listopada]] [[2006]]. potrošio 379 milijardi $ na rat u [[Irak]]u, a do [[1. listopada]] [[2009]]. brojka je prešla 690 milijardi $, što je oko 2.300 $ troškova po američkom stanovniku, tj. prosječno 2.200 milijuna $ tjedno ili oko 8.8 milijardi $ mjesečno<ref>[http://nationalpriorities.org/index.php?option=com_wrapper&Itemid=182 Nationalpriorities.org - The War in Iraq Costs]</ref>. [[Velika Britanija]] potrošila je pak oko 4.5 milijardi [[Britanska funta|funti]] na rat<ref>[http://www.iraqanalysis.org/publications/235 Iraqanalysis.org]</ref>.
 
[[Joseph Stiglitz]], bivši ekonomist [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], je izjavio da je rat u Iraku glavni krivac za slabljenje ekonomije SAD-a. Po njemu, rat kojeg su isprva neki nazvali "ratom koji će isplatiti sam sebe", je koštao Ameriku direktno 845 milijardi $ u prvih pet godina. U svojoj knjizi "'''Rat od 3 trilijuna dolara'''" procjenjuje da bi pravi troškovi rata mogli biti i 3 trilijuna $, čime bi mogao biti drugi najskuplji američki rat nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], koji je koštao 5 trilijuna $ prilagođeno po inflaciji. Izravni troškovi po njegovoj računici nisu ubrojali [[kamata|kamate]] na kredit iskorišten da bi se financirao rat, zdravstvena skrb za ratne veterane te obnova za uništenje prouzročenu ratom. Kako bi ilustrirala kako se novac mogao iskoristiti na drugi način, Linda Blimes, koautorica knjige, je citirala da SAD godišnje izdvaja 108 milijuna $ na istraživanje [[autizam|autizma]] - svota koja se potroši svakih 4 sata u ratu u Iraku<ref>[http://www.reuters.com/article/topNews/idUSN2921527420080302?feedType=RSS&feedName=topNews&sp=true Iraq war hits US economy: Nobel winner] Reuters</ref>. Stiglitz je također objavio detaljnu studiju o trošku rata<ref>[http://www2.gsb.columbia.edu/faculty/jstiglitz/download/2006_Cost_of_War_in_Iraq_NBER.pdf Cost of War in Iraq - Stiglitz, 2006, pdf]</ref>.
== Žrtve ==
[[Datoteka:Buried IED blast in 2007 in Iraq.jpg|thumb|270px|thumb|Jedan od mnogobrojnih bombaških napada na vojnike Koalicije 2007.]]
Do [[1. svibnja]] [[2003.]], kada je Bush izjavio da je većina vojnih operacija završena, poginuo je 171 vojnik Koalicije te oko 9.200 iračkih vojnika i 7.299 civila<ref>[http://www.comw.org/pda/0310rm8.html The Wages of War: Iraqi Combatant and Noncombatant Fatalities in the 2003 Conflict] Research Monograph no. 8 Project on Defense Alternatives</ref>. Do [[31. kolovoza]] [[2010.]], kada je Obama objavio završetak rata, poginuo je 4.735 vojnika Koalicije (od toga 4.417 američkih vojnika<ref>[http://icasualties.org/Iraq/BY_DOD.aspx Iraq Coalition Casualty Count]</ref>, 179 britanskih te 139 ostalih) dok je broj poginulih civila još uvijek upitan.
*U [[siječanj|siječnju]] [[2008]]., irački ministar zdravstva Dr. '''Salih Mahdi Motlab Al-Hasanawi''' je objavio rezultate "Ankete zdravstva obitelji Iraka" koja je pokrila 9.345 domaćinstava diljem te države tijekom 2006. i 2007. Procjenila je da je u prosjeku bilo 151.000 nasilnih smrti u Iraku (95 % razmjera nesigurnosti, između 104.000 minimalno i 223.000 maksimalno) od početka rata [[2003]]. do ljeta [[2006]]. Zaposlenici Iračkog ministarstva zdravstva proveli su anketu.<ref name=bbcNewStudy>{{cite news |title=New study says 151,000 Iraqi dead |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7180055.stm |publisher=[[BBC News Online]] |date = 10. 01. 2008.}}</ref><ref name=guardianNewStudy>[http://www.guardian.co.uk/Iraq/Story/0,,2238250,00.html "151,000 civilians killed since Iraq invasion"]. By Sarah Boseley. January 10, 2008. ''[[The Guardian]]''.</ref><ref name=NewEstimate> [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/01/09/AR2008010902793.html "New Estimate of Violent Deaths Among Iraqis Is Lower"]. By David Brown and Joshua Partlow. January 10, 2008. ''[[Washington Post]].''</ref><ref name=nejm358>{{cite journal |author=Alkhuzai AH, Ahmad IJ, Hweel MJ, Ismail TW, ''et al.'' |title=Violence-Related Mortality in Iraq from 2002 to 2006 |journal=N Engl J Med |volume=358 |issue=2 |pages=484–93 |year=2008 |pmid=18184950 |doi=10.1056/NEJMsa0707782}}</ref>.
Fatalities in the 2003 Conflict]Research Monograph no. 8 Project on Defense Alternatives</ref>. Do [[31. kolovoza]] [[2010.]], kada je Obama objavio završetak rata, poginuo je 4.735 vojnika Koalicije (od toga 4.417 američkih vojnika<ref>[http://icasualties.org/Iraq/BY_DOD.aspx Iraq Coalition Casualty Count]</ref>, 179 britanskih te 139 ostalih) dok je broj poginulih civila još uvijek upitan.
*U [[siječanj|siječnju]] [[2008]]., irački ministar zdravstva Dr. '''Salih Mahdi Motlab Al-Hasanawi''' je objavio rezultate "Ankete zdravstva obitelji Iraka" koja je pokrila 9.345 domaćinstava diljem te države tijekom 2006. i 2007. Procjenila je da je u prosjeku bilo 151.000 nasilnih smrti u Iraku (95 % razmjera nesigurnosti, između 104.000 minimalno i 223.000 maksimalno) od početka rata [[2003]]. do ljeta [[2006]]. Zaposlenici Iračkog ministarstva zdravstva proveli su anketu.<ref name=bbcNewStudy>{{cite news |title=New study says 151,000 Iraqi dead |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7180055.stm |publisher=[[BBC News Online]] |date = 10. 01. 2008.}}</ref><ref name=guardianNewStudy>[http://www.guardian.co.uk/Iraq/Story/0,,2238250,00.html "151,000 civilians killed since Iraq invasion"]. By Sarah Boseley. January 10, 2008. ''[[The Guardian]]''.</ref><ref name=NewEstimate> [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/01/09/AR2008010902793.html "New Estimate of Violent Deaths Among Iraqis Is Lower"]. By David Brown and Joshua Partlow. January 10, 2008. ''[[Washington Post]].''</ref><ref name=nejm358>{{cite journal |author=Alkhuzai AH, Ahmad IJ, Hweel MJ, Ismail TW, ''et al.'' |title=Violence-Related Mortality in Iraq from 2002 to 2006 |journal=N Engl J Med |volume=358 |issue=2 |pages=484–93 |year=2008 |pmid=18184950 |doi=10.1056/NEJMsa0707782}}</ref>.
*'''Opinion Research Business (ORB)''' procjenio je da je bilo 1.033.000 nasilnih smrti uzrokovano ratom. Razmjer je između 946.000 žrtava minimalno i 1.120.000 maksimalno. Reprezentativan uzorak nacije od otprilike 1.720 iračkih osoba odgovorilo je da li je ijedan član njihove obitelji (koji živi pod njihovim krovom) ubijen tijekom rata. 22 % ispitanika odgovorilo je da je izgubilo jednog ili više članova obitelji. ORB je objavio da je 48 % poginulo od pucnjave, 20 % od auto-bombe, 9 % od zračnog napada, 6 % od nesreće a 6 % od ostalog uzroka<ref name=ORB> [http://www.opinion.co.uk/Newsroom_details.aspx?NewsId=78 "More than 1,000,000 Iraqis murdered"]. September 2007. Opinion Research Business. PDF report: [http://www.opinion.co.uk/Documents/TABLES.pdf]</ref><ref name=ORB2> [http://www.commondreams.org/archive/2007/09/14/3839/ "Poll: Civilian Death Toll in Iraq May Top 1 Million"]. By Tina Susman. Sept. 14, 2007. ''[[Los Angeles Times]].''</ref><ref name=ORB3> [http://www.commondreams.org/archive/2007/09/16/3879/ "Greenspan Admits Iraq was About Oil, As Deaths Put at 1.2 Million"]. By Peter Beaumont and Joanna Walters. Sept. 16, 2007. ''[[The Observer|The Observer (UK)]].''</ref><ref name=ORB4> [http://www.medialens.org/alerts/07/070918_the_media_ignore.php "The Media Ignore Credible Poll Revealing 1.2 Million Violent Deaths In Iraq"]. Sept. 18, 2007. ''[[Media Lens]].''</ref>.
*'''Iraq Body Count''' objavljuje da je broj mrtvih od ožujka [[2003]]. do [[31. kolovoza]] [[2010]]. između 98.000 i 106.000.<ref name="IBC">[http://www.iraqbodycount.org/ Iraq Body Count]</ref> Međutim, nakon curenja dokumenata sa Wikileaks 22. listopada 2010., Iraq Body Count je povećao broj poginulih na 150,726.<ref name="independentibc2"/><ref name="ibc2independent"/> Prema navodima organizacije, od ukupnog broja poginulih, ugrubo 80 % su bili civili. Kada se doda broj poginulih vojnika Koalicije, 4,744, ukupan broj poginulih penje se na 155,470.<ref name="ibc2"/>
*'''Lancelot study''' je objavio je da broj mrtvih u Iraku od početka rata do ljeta [[2006]] 654.965, zasnovano na podacima provedene ankete po domaćinstvima. Anketu je organiziralo sveučilište Mustansiriya a obuhvatila je 1.849 nasumice odabranih kućanstava koje su imale u prosjeku sedam članova. Svaki član odgovarao je na pitanje o smrtnosti 14 mjeseci prije i nakon rata. Procjena se odnosi na sve prekomjerne smrti uzrokovane nasiljem i nenasiljem (što uključuje povećano bezakonje, degradiranu infrastrukturu, lošiju [[zdravstvena skrb|zdravstvenu skrb]] itd.). 601.027 smrti (razmjer od 426.369 do 793.663) je pripisano izravnoj posljedici nasilja. 31 % od tih su pripisani Koaliciji, 24 % ostalima a 46 % je uzrok nepoznat. Uzroci nasilnih smrti su pucnjava (56 %), auto-bombe (13 %), ostale eksplozije (14 %), zračni napadi (13 %), nesreće (2 %) i nepoznato (2 %). Kopija osmrtnice je bila dostupna visokoj proporciji prijavljenih smrti.<ref name=supplement> Supplement to 2006 Lancet study: {{PDFlink|[http://web.mit.edu/CIS/pdf/Human_Cost_of_War.pdf "The Human Cost of the War in Iraq: A Mortality Study, 2002-2006"]|603&nbsp;[[Kibibyte|KiB]]}}. By Gilbert Burnham, Shannon Doosy, Elizabeth Dzeng, Riyadh Lafta, and Les Roberts.</ref><ref> [http://www.theage.com.au/news/opinion/the-iraq-deaths-study-was-valid-and-correct/2006/10/20/1160851135985.html "The Iraq deaths study was valid and correct"]. ''[[The Age]]''. October 21, 2006</ref>
 
Kao i kod prijašnjih studija, i ovdje se navodi da su statistički rezultati ovih metoda nedovoljno precizni, makar je više ljudi poginulo nego što se do sada mislilo. Bijela kuća je odbacila te brojke, tvrdeći da su iznimno pretjerana. General [[Tommy Franks]] izjavio je da je poginulo oko 30.000 Iračana od rata do [[9. travnja]] [[2003]]<ref>[http://www.defenselink.mil/transcripts/transcript.aspx?transcriptid=2511 Secretary of Defense Interview with Bob Woodward - 23 Oct, 2003]</ref>.
 
== Posljedice ==
Među pozitivnim posljedicama su svrgavanje diktature Huseina, uvođenje demokracije, zaštita '''vojnika koalicije''' i ukidanje sankcija. Međutim, pojavile su se i mnoge negativne posljedice: zdravstveno stanje u Iraku propalo je na razinu koja nije zabilježena u toj državi još od 1950-ih, tvrdi [[Joseph Charmie]], bivši ravnatelj [[UN]]-ove divizije stanovništva, koji je dodao da "nakon rata Irak izgleda kao neka država u [[Subsaharska Afrika|Subsaharskoj Africi]]"<ref>[http://www.iraq-war.ru/article/108687 Decrepit healthcare adds to toll in Iraq]</ref>. Pothranjenost među djecom je porasla sa 19 % prije rata [[2003]]. na prosječno 28 % do godine [[2007]]., a oko 70 % stanovništva nema pristup pitkoj vodi<ref>[http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L3048136.htm Reuters: Hunger, disease spread in Iraq]</ref>. U prosjeku, 60-70 % djece u Iraku boluje od psihičkih problema<ref>[http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/IRIN/4ef14e3c0bd5ad74baf903a1b1ad849c.htm Reuters: Traumatised children suffer psychological damage]</ref>. Uzrok izbijanje epidemije [[kolera|kolere]] među 5.000 ljudi u sjevernom Iraku se smatra rezultatom slabe kvalitete vode<ref>[http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2914413.ece Independent: Cholera spreads in Iraq as health services collapse]</ref>, a skoro polovica svih doktora napustilo je državu od [[2003]]<ref>[http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article1904962.ece Independant:Medics beg for help as Iraqis die needlessly]</ref>.
 
Pojavio se i problem iračkih [[izbjeglica]]. U 2007., oko 3.9 milijuna ljudi je bilo razmješteno, što je oko 16 % ukupnog stanovništva Iraka: 2 milijuna ljudi je pobjeglo u neku drugu zemlju, dok je oko 1.9 milijuna ljudi razmješteno unutar samog Iraka. Kao glavni uzroci navodi se sukobi, visoko povećanje cijena namirnica i benzina, te nezaposlenost koja je negdje između 50 i 70 % <ref>[http://www.atimes.com/atimes/Middle_East/IC20Ak01.html Asia Times Online: Billboarding the Iraq disaster]</ref>. [[UNHCR]] je procijenio da od [[2006]]. skoro 100.000 Iračana bježi u susjednu [[Sirija|Siriju]] i [[Jordan]] svaki mjesec<ref>[http://www.boston.com/news/world/middleeast/articles/2006/11/03/un_nearly_100000_flee_iraq_monthly/ UN: 100,000 Iraq refugees flee monthly]</ref>. Prema procjenama organizacije [[Human Rights Watch]], 331 profesor je ubijen u prvih 4 mjeseca 2006., a barem 2.000 doktora je likvidirano a 250 oteto od rata 2003<ref>[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2007/01/16/MNG2MNJBIS1.DTL 40% of middle class believed to have fled crumbling nation]</ref>. Prema procjenama, samo u Siriji se nalazi 50.000 žena i djevojaka iz Iraka koje su se okrenule [[prostitucija|prostituciji]] samo kako bi preživjele i imale prihod zarade<ref>[http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2701324.ece '50,000 Iraqi refugees' forced into prostitution] The Independent. Preuzeto 2007-11-1.</ref><ref>Katherine Zoepf [http://www.nytimes.com/2007/05/29/world/middleeast/29syria.html?ex=1338177600&en=8caf56b484d2ebb9&ei=5124&partner=digg&exprod=digg Desperate Iraqi Refugees Turn to Sex Trade in Syria] [[New York Times]], 2007-05-29. Preuzeto 2007-11-1.</ref>.
 
SAD je primio oko 800 izbjeglica, dok je [[Švedska]] primila čak 18.000, a Australija 6.000<ref>[http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,20867,21835052-2703,00.html US in Iraq for "another 50 years"]</ref>. Iako [[kršćani]] čine samo 5 % stanovništva Iraka, njihov udio među izbjeglicama je skoro 40 %.
 
==Formalni kraj rata i okupacije==
==Izvori==
{{izvori|2}}
 
 
{{Commonscat|Iraq War}}
 
{{Link FA|ar}}
 
[[ar:غزو العراق]]
[[bg:Война в Ирак (2003)]]