'''Bošnjačko-hrvatski sukob''' ili '''muslimansko-hrvatski sukob''' je naziv za seriju međusobno povezanih oružanih sukoba, odnosno rat koji se od 1992. do 1994. vodio na prostoru [[BiH|Bosne i Hercegovine]] između vojnih, policijskih i paravojnih, pretežno [[bošnjaci|bošnjačkih]] formacija odanih vladi u Sarajevu ([[Republika Bosna i Hercegovina (1992 - 1997)|RepubliciBosne BiHi Hercegovine]]) s jedne, i [[Hrvati|hrvatskih]] formacija samoproglašene, pobunjeničke [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] podržane od [[Hrvatska|Hrvatske]] s druge strane. Predstavljao je dio šire cjeline [[rat u BiH|rata u BiH]] u kojemu su zaraćene strane bile nominalni saveznici u borbi protiv pobunjeničke [[Republika Srpska|bosanskihRepublike SrbaSrpske]] i njihovih saveznika iz [[SRJ]]. O uzrocima sukoba postoje različita tumačenja, i ona se uglavnom odnose na temeljno neslaganje vodećih bošnjačkih i hrvatskih političara oko političkog ustrojstva BiH, odnosno granica na etničkom principu stvorenih administrativnih jedinica u očekivanom mirovnom rješenju koje je trebala nametnuti međunarodna zajednica. Sukob je počeo u kasno proljeće 1992. kao serija manjih incidenata između bošnjačkih i hrvatskih paravojnih formacija, da bi konačno eskalirao u otvoreni sukob 1993. godine; osim vojnih operacija, obje strane su vršile brojne [[ratni zločin|ratne zločine]] i provodile [[etničko čišćenje]]. Bošnjačka strana je tokom sukoba imala prednost u ljudstvu, dok su hrvatske snage bile bolje naoružane i opremljene. Početkom 1994. je [[SAD|američka]] administracija predsjednika [[Bill Clinton|Clintona]] okončala sukob diplomatskom intervencijom, prisilivši hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] da odustane od podrške herceg-bosanskim secesionistima; rezultat toga je bio [[Washingtonski sporazum]] kojim je stvorena [[Federacija BiH]], a bošnjačke i hrvatske snage ponovno postale saveznici i 1995. uspjeli vojnički poraziti Srbe. Bošnjačko-hrvatski sukob je usprkos toga imao značajne posljedice po BiH, prije svega u demografskim promjenama koje su se najviše osjetile kod Hrvata čiji je udio, prema brojnim procjenama, u stanovništvu BiH prepolovljen.
