Wikipedija

Nineteen Eighty-Four – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
20.730.146 izmena
m Bot: Brisanje šablona: Link FA.
Kad bolje razmislim, imati Dnevno.hr kao izvor ozbiljno kompromitira reputaciju izabranog članka.
Red 15:
| žanr = [[totalitarizam]], [[distopija]], [[ZF]], politički
| izdavač = [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|22px]] Secker and Warburg
| datum_izdanja = 8. lipnjaVI 1949.
| medij_tip = tvrde korice
| stranica = 326
Red 48:
{{Quote box| citat =Vjerujem, ako se ne borimo protiv njega, da bi totalitarizam mogao uspjeti bilo gdje.|izvor =George Orwell<ref>[[#Meyers|Meyers 1975.]], str. 24</ref> | width = 25% | align = left}}
[[Datoteka:George Orwell press photo.jpg|desno|mini|155px|George Orwell]]
[[George Orwell]] se 1937. borio u [[Španjolski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] protiv [[Francisco Franco|Francovih]] pristaša, kao član ljevičarske - ali anti-staljinističke - Radničke stranke marksističkog ujedinjenja (POUM). On se otišao boriti protiv Francovih fašista, ali je ostao zatečen i neugodno iznenađen totalitarnom strujom koja se pojavila i sa pro-staljinističkim frakcijama u Španjolskoj koje su se okomile na POUM.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/magazine-21337504|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|title=1984: George Orwell's road to dystopia|date=8. veljače 2013|accessdate=262. lipnja 2013}}</ref> Poučen tim iskustvom, o kojem nitko u Ujedinjenom Kraljevstvu nije htio govoriti, Orwell je zamislio koncept ovog romana još 1944., te ga je tri godine kasnije napisao u velikom dijelu na škotskom otoku [[Jura, Škotska|Jura]], od 1947. do 1948., usprkos tome što je tada bolovao od [[tuberkoloza|tuberkoloze]].<ref>[[#Bowker|Bowker 2003.]], poglavlje 18, str. 368-369</ref> Hladna zima u tom razdoblju još mu je pogoršala stanje, ali mu je velika pomoć bila sestra Avril, koja se brinula da ima tople obroke.<ref name="McCrum"/> 1947. imao je gotov sinopsis, ali nije bio zadovoljan te je izjavio da će "vjerojatno morati ponovno napisati dvije trećine."<ref name="McCrum"/> 4. prosinca 1948., poslao je završnu verziju romana izdavaču Secker & Warburg te je tako ''1984.'' objavljena 8. lipnja 1949., godinu dana prije njegove smrti.<ref>[[#Bowker|Bowker 2003.]], str. 383, 399</ref><ref>{{cite web|url=http://www.netcharles.com/orwell/books/1984.htm|title=Charles' George Orwell Links|publisher=Netcharles.com|accessdate=24. lipnja 2013}}</ref> Privatna bilješka izdavača je zabilježila: "Ako ne možemo ovo prodati u barem 15 do 20 tisuća kopija, trebalo bi nas strijeljati."<ref name="McCrum"/> Do 1989., ''[[Životinjska farma]]'' i ''1984.'' su rasprodani u preko 40 milijuna primjeraka te prevedene u preko 60 jezika diljem svijeta, više nego ijedan engleski roman u tom dobu.<ref name="translations">[[#Rodden|Rodden 1989.]], str. 16</ref> Naslov romana, njegove teme, ''[[Novogovor]]'' i autorovo prezime su s vremenom postali simboli za državne pokušaje kontrole i uplitanje u privatni život građana, dok pridjev "orvelovski" opisuje totalitarnu distopiju u kojoj vlada želi imati potpunu kontrolu i potisnuti sve svoje građane. Orwellov satirični ''Novogovor'' ukazuje na dvoličnost države: primjerice, [[Ministarstvo ljubavi]] (Miniljub) nadgleda mučenja i ispiranje mozgova, [[Ministarstvo obilja]] (Minioblj) nadgleda glad i mjere štednje, [[Ministarstvo mira]] (Minimir) nadgleda ratne napore a [[Ministarstvo istine]] (Minist) nadgleda i upravlja propagandom i povijesnom revizijom.
 
''Posljednji čovjek Europe'' je bio jedan od prvotnih naslova romana, ali u pismu 22. listopada 1948. svom nakladniku Fredricu Warburgu, osam mjeseci prije izdavanja, Orwell je već tada pisao o oklijevanju između tog naslova i ''1984''.<ref>[[#Sandison|Sandison 1974.]], str. 148, 156</ref> ''1980.'' i ''1982.'' su također bila dva radna naslova.<ref name="McCrum"/> Warburg je izjavio sljedeće nakon što je pročitao ''1984.'' prije objavljivanja: "Ovo je jedna od najstrašnijih knjiga koje sam ikada pročitao. Surovost [[Jonathan Swift|Swifta]] je prešlo na njegovog nasljednika koji gleda na život i zaključuje da postaje sve nepodnošljiviji... To je odlična knjiga, ali se molim da ću biti pošteđen čitanja nečeg sličnog u budućnosti".<ref name="Ingle114">[[#Ingle|Ingle 2006.]], str. 114</ref> [[Winston Churchill]] je pročitao knjigu dva puta dok je bio na bolovanju.<ref name="McCrum"/> Nakon što je roman stekao ogroman ugled, Warburg je priznao da nije mogao ni predvidjeti "koliki je golemi pokret misli pokrenuo Orwell".<ref name="Ingle114"/> Orwell je sljedeće izjavio o ''1984.'':
Red 56:
Orwell je pažljivo pratio povijest i stanje svijeta 1940-ih, te ga je zabrinjavala totalitarna tendencija [[SSSR]]-a, koja je postala "prijetnja demokratskom socijalizmu." Upitan da li je "djetinjasto i nepotrebno brinuti se o totalitarnoj budućnosti", Orwell je zapisao kako je njegov tadašnji svijet (1940-te) bio noćna mora za stanovnike Europe prije 20 godina, te se zapitao kakvu bi moć imao vladar koji bi mogao promijeniti prošlost.<ref>[[#Ingle|Ingle 2006.]], str. 116</ref>
 
Neki smatraju da je naslov samo inverzija zadnje dvije brojke godine u kojoj je roman napisan - 1948. je tako postala 1984.<ref>[[#Bloom|Bloom 2009.]], str. 21</ref> - dok drugi navode kako protagonist Smith ima 36 godina u radnji, što je točno 1984. ako se uzme da se rodio 1948. Drugi izvori smatraju da naslov aluzija na britansko [[društvo Fabian]], osnovano 1884..<ref name="McCrum"/> Postoji i teorija da je to aluzija na roman ''[[The Iron Heel]]'' kojeg je napisao [[Jack London]] (u njemu, politički pokret počinje sa radom 1984.) ili priču ''[[The Napoleon of Notting Hill]]'', smještenu u 1984., a koju je napisao [[G. K. Chesterton]], jedan od Orwellovih najdražih pisaca.<ref name="McCrum"/> Veliki utjecaj na Orwella prilikom pisanja priče bio je slični ruski ZF roman ''[[Mi (roman)|Mi]]'' kojeg je 1924. napisao disident [[Jevgenij Zamjatin]].<ref>[[#Aubrey|Aubrey & Chilton 1983]], str. 23</ref><ref>[[#Ingle|Ingle 2006.]], str. 117</ref><ref>{{cite web|url=http://www.guardian.co.uk/books/booksblog/2009/jun/08/george-orwell-1984-zamyatin-we |title=1984 thoughtcrime? Does it matter that George Orwell pinched the plot?|author=Paul Owen|publisher=[[The Guardian]]|date=8. lipnja6. 2009|accessdate=24. lipnja 2013}}</ref> Neki su uočili i sličnosti sa distopijskim romanima ''[[Brave New World]]'' kojeg je 1932. napisao [[Aldous Huxley]]; ''[[Kallocain]]'' kojeg je 1940. napisala [[Karin Boye]] i ''[[Fahrenheit 451]]'' kojeg je dvije godine kasnije - 1951. - napisao [[Ray Bradbury]].<ref>[[#Nicholls|Nicholls 2005.]], str. 226</ref> Mark Hillegas navodi da su Orwella nadahnula i futuristička djela [[H. G. Wells|H.G Wellsa]], ali uz izuzetak što je Wells zamišljao utopiju, dok je Orwell zamišljao distopiju.<ref>[[#Hillegas|Hillegas 1974.]], str. 129</ref>
 
=== Status autorskog prava ===
Roman će ući u [[javno vlasništvo]] u [[EU]] i [[Rusija|Rusiji]] 2020., a u SAD-u 2044.<ref>{{cite web|url=http://www.copyright.cornell.edu/resources/publicdomain.cfm|title=Copyright Term and the Public Domain in the United States|last=Hirtle|first=Peter B.|accessdate=24. lipnja 2013}}</ref> iako je već u javnom vlasništvu u [[Kanada|Kanadi]], Južnoafričkoj Republici, Argentini, Australiji i [[Oman]]u.
 
== Pozadina ==
Red 94:
 
== Nadahnuće za ''1984.'' ==
Orwell je nadahnuće za pisanje crpio iz raznih izvora, ali ponajviše na totalitarne tendencije SSSR-a i Trećeg Reicha.<ref>[[#Detoni-Dujmić|Detoni-Dujmić 2004.]], str. 658</ref> Izjava "[[2 + 2 = 5]]", koja se koristi za mučenje Winstona Smitha tijekom ispitivanja, bio je slogan boljševičke partije za drugi [[Petogodišnji plan (SSSR)|petogodišnji plan]], koji je ohrabrivao ispunjavanje petogodišnjeg plana za samo četiri godine. Slogan je bio vidljiv po moskovskim kućama, reklamnim panelima i drugim lokacijama. <ref name="The Forsaken">[[#Tzouliadis|Tzouliadis 2008.]], str. 48-49</ref> Podjela svijeta na tri supersile djelomično se temelji na [[Teheranska konferencija|Teheranskoj konferenciji]] 1944: Isaac Deutscher, suradnik ''[[Observer]]a'', navodi kako je Orwell bio uvjeren da su tom konferencijom "Staljin, Churchill i Roosevelt svjesno odlučili podjeliti svijet".<ref name="McCrum">{{cite web|publisher=Guardian|author=Robert McCrum|url=http://www.guardian.co.uk/books/2009/may/10/1984-george-orwell|title=The masterpiece that killed George Orwell|date=10. svibnja5. 2009|accessdate=25. lipnja 2013}}</ref>
 
Mijenjanje savezništva Oceanije između Eurazije i Istazije podsjeća na mijenjanje savezništva između SSSR-a i [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] tijekom [[Pakt Ribbentrop-Molotov|pakta o nenapadanju 1940-ih]]. I kada su Ujedinjeno Kraljevstvo i SSSR postali saveznici 1941., Orwell je uočio kako se savezništva mogu lako promijeniti u slučaju koristi: "Odvratno je što je taj ubojica ([[Staljin]]) sada odjednom na našoj strani, a sve čistke, itd. su odjednom zaboravljene".<ref>[[#Ingle|Ingle 2006.]], str. 115</ref> Nakon poraza Trećeg Reicha, Orwell je radio za ''Observer'' te je posjetio razne zarobljeničke logore, te uočio kako su neki Rusi promijenili strane te su se borili za Nijemce.<ref>[[#Steinhoff|Steinhoff 1975.]], str. 115</ref>
Red 116:
Dvije minute mržnje i tjedan mržnje temelje se na stalnim okupljanjima koje su sponzorirali organi SSSR-a tijekom Staljinovog razdoblja, kao i njihova ritualna demonizacija neprijatelja. Orwell je predvidio i poplavu skraćenica raznih organizacija i ustanova. Režim Oceanije koristi razne skraćenice - Ministarstvo istine se zove "Minist", Partija Engleski socijalizam se zove "Ingsoc" - slično kao i sovjetske i nacističke česte skraćenice: npr. Komunistička unija mladih je skraćena na komsomol; Komunistička internacionala je skraćena na [[Kominterna]]; Geheime Staatspolizei je skraćena na [[Gestapo]] itd.<ref>[[#Reznikov|Reznikov 2001.]], str. 89</ref>
 
Posao Winstona Smitha je revizija povijesti, kao i izbacivanje "ne-osoba" koje režim više ne trpi iz povijesnih arhiva. To vuče paralele na Staljinove metode "brisanja" nepoželjnih osoba sa fotografija, knjiga i časopisa.<ref>{{cite web | title=Falsifications of History | publisher=University of Minnesota| author= | url=http://www.tc.umn.edu/~hick0088/classes/csci_2101/false.html|accessdate=24. lipnja 2013}}</ref><ref>[[#Steinhoff|Steinhoff 1975.]], str. 176</ref> Jedan je slavni primjer fotografija Staljina i [[Ježov, Nikolaj|Ježova]], sa koje je izbrisan Ježov nakon što je smaknut i postao nepoželjan u SSSR-u.
 
"Naredbe dana" Velikog brata temelje se na Staljinovim "Naredbama dana" tijekom rata.<ref name="Sample_Order_of_the_day">{{cite web | url=http://www.marxists.org/reference/archive/stalin/works/1942/05/01.htm | title=Order of the Day, No. 130, May 1st, 1942 | accessdate=24. lipnja 2013}}</ref> Slogan ingsoca, "Naš novi, sretan život", se ponavlja na tele-ekranima, te također podsjeća na Staljinova izjavu iz 1935.: "Život je postao bolji, drugovi, život je postao veseliji." Zbog takvih paralela, ''1984.'' je 1950. bila zabranjena u SSSR-u, ali skoro i u SAD-u i Britaniji tijekom [[Kubanska raketna kriza|kubanske krize]].<ref>{{cite web|publisher=The Independent|url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/books/features/banned-books-you-could-have-been-jailed-for-reading-1876200.html?action=gallery&ino=9|title=BANNED: Books you could have been jailed for reading|accessdate=24. lipnja 2013}}</ref>
 
== Teme ==
Red 133:
 
=== Cenzura ===
Jedna od glavnih tema priče je [[cenzura]],<ref>{{cite web|url=http://www.psfk.com/2013/01/george-orwell-1984-censorship.html|title=New Design for Orwell's Nineteen Eighty-Four|author=Allie Walker|date=4. siječnja 2013|accessdate=251. lipnja 2013|publisher=psfk.com}}</ref> osobito u Ministarstvu istine, gdje se fotografije retuširaju a javni arhivi izmjenjuju kako bi se riješili neugodnih "ne-osoba" (ljudi kojih se Partija odlučila riješiti i izbrisati iz historije).<ref>{{cite news| url=http://www.nytimes.com/2009/07/18/technology/companies/18amazon.html?_r=0|title=Amazon Erases Orwell Books From Kindle|author=Brad Stone|date=17. srpnja7. 2009|accessdate=25. lipnja 2013|publisher=New York Times}}</ref><ref>[[#Howe|Howe 1983.]], str. 94</ref> [[Telekran]]i pokazuju nevjerojatno preuveličane i lažne brojke o stalno rastućoj ekonomiji i sve boljem životnom standardu, iako u stvarnosti građani žive sve lošije te čak i normalne namirnice postaju rijetkost. Stalno se dobivaju i izvještaji o velikim pobjedama na ratnom polju, iako je krajni cilj rata nepoznat a neprijatelji su neodređeni. No nitko od građana ne može neutralno povjeriti informacije jer Partija kontrolira sve medije. Sam Orwell je jednom izjavio: "Već u ranijoj dobi sam primjetio da se nijedan događaj ispravno ne objavljuje u novinama."<ref>{{cite web|publisher=New York Times|url=http://learning.blogs.nytimes.com/2013/02/14/teaching-orwell-and-1984-with-the-times/?_r=0|title=Teaching Orwell and ’1984’ With The Times|author=Tim Clifford, Katherine Schulten, Amanda Christy Brown|accessdate=27. lipnja 2013|date=4. veljače2. 2013}}</ref>
 
=== Poslušnost i slobodna volja ===
Red 139:
 
=== Nadziranje ===
Građani Oceanije, osobito članovi Šire partije, nemaju stvarne privatnosti. Mnogi žive u stanovima u kojima su dvosmjerni telekrani, koji istodobno emitiraju program ali i mogu služiti kao kamere koje snimaju sve oko sebe. Pošta se redovno otvara i čita prije slanja, Policija misli zapošljava tajne agente koji prijavljuju ljude subverzivnih misli. Ovo potpuno nadziranje građana osigurava kontrolu države.<ref name="Porter">{{cite web|publisher=Guardian|url=http://www.guardian.co.uk/commentisfree/henryporter/2009/jun/08/1984-orwell-gchq-surveillance|date=9. lipnja6. 2009|author=Henry Porter|title=Fighting Nineteen Eighty-Four|accessdate=25. lipnja 2013}}</ref>
 
Abbott Gleason, Jack Goldsmith i Martha C. Nussbaum navode kako se iz priče može interpretirati i nepolitička, ambivalentna tema. Prema njima, prava religija se ne nalazi u institucijama Oceanije, već u kontra-kulturi sljedbenika disidenta, Židova Emmanuela Goldsteina i njegovog teksta spasenja, zabranjene knjige. To vuče paralale sa [[Rano hrišćanstvo|ranim kršćanstvom]] tijekom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Nova kultura agresivna prema religiji je potiskuje, ali se javlja prorok koji skuplja sljedbenike te se javlja novi zavjet koji potajno kruži po gradovima. Winston traži time oslobođenje od tiranije uz pomoć (ispostavlja se) zamišljenog proroka iz Izraela, što se može tumačiti kao doza poštovanja prema značenju kršćanskog evanđelja.<ref>[[#Gleason|Gleason, Goldsmith & Nussbaum 2010.]], str. 265</ref>
 
== Recenzije ==
Recenzije romana bile su velikom većinom pohvalne. Kritika ''New York Timesa'' od 12. lipnja6. 1949. bila je posebno pozitivna: "James Joyce, u liku Stephena Dedalusa, napravio je danas već slavnu podjelu između statične i kinetičke umjetnosti. Veliko umjetničko djelo je statično u svojem učinku: postoji u sebi samome, ne zahtijeva ništa izvan sebe. Kinetičko umjetničko djelo postoji kako bi zahtjevalo: nije samodostatno, već zahtjeva ili gnušanje ili žudnju kako bi ostvarilo svoju ulogu. [...] Orwellova ''1984.'' je veliko ostvarenje kinetičke umjetnosti. Ovo možda znači da je njena veličina samo trenutna, njena snaga samo za nas, sada, za ovu generaciju, ovu godinu, da je možda osuđena da bude polog vremena. Svejedno je vjerojatno kako nijedno drugo djelo ove generacije nije stvorilo toliku žudnju za slobodom toliko iskreno a gnušanje tiranije sa tolikom punoćom."<ref>{{cite web|url=http://www.netcharles.com/orwell/articles/col-nyt1984.htm|author=New York Times|publisher=netcharles.com|title=Review of George Orwell's Nineteen Eighty Four|date=12. lipnja6. 1949|accessdate=9. srpnja 2013}}</ref>
 
[[Aldous Huxley]], autor tematski slične distopijske knjige ''[[Vrli novi svijet]]'', je 1949. napisao pismo Orwellu u kojem je hvalio ''1984.'' kao "vrhunsku i duboko značajnu knjigu", ali je smatrao kako je totalitarna budućnost pogrešno predviđena jer je ipak izvjesnija 'meka moć' vladajuće klase: "Da li bi politika čizme-na-licu mogla trajati unedogled je upitno. Moje uvjerenje je da će vladajuća oligarhija pronaći manje agresivne i razorne načine vladanja i zadovoljavanja želje za moći, a ti će načini sličiti onima koje sam opisao u ''Vrlom novom svijetu''."<ref>[[#Ingle|Ingle 2006.]], str. 157</ref> Orwell je odgovorio Huxleyju kako ipak sumnja u proročansku vrijednost ''Vrlog novog svijeta'' jer "nijedno društvo takve vrste ne bi moglo opstati duže od nekoliko generacija, jer bi vladajuća klasa koja jedino misli u terminima 'dobre zabave' brzo izgubila svoju vitalnost".<ref>[[#Wessel Fokkema|Wessel Fokkema 2011.]], str. 351</ref>
Red 150:
== Odjek i utjecaj ==
[[Datoteka:Big Brother graffiti in France.JPG|155px|desni|mini|Grafit na kojem piše "Veliki brat te promatra"]]
Učinak ''1984.'' na engleski jezik bio je golem: koncepti Velikog brata, sobe 101, policije misli, zlomisli, novogovora i dvomisli su postale česte fraze kojima se protivi nečijoj opasnosti od totalitarnog autoriteta.<ref>[[#Howe|Howe 1983.]], str. 121</ref> Orwell se redovite poistovjećuje sa godinom 1984. te je asteroid [[11020 Orwell]] kojeg je u srpnju te godine otkrio [[Antonín Mrkos]] dobio ime po tom piscu. Iste godine emitirana je i [[televizijska reklama]] ''[[1984 (reklama)|1984.]]'' kojom je kompanija [[Aplle Inc.]] javnosti predstavila svoj novi [[osobni kompjuter]] [[Macintosh]]. Napravljena je kao [[kratki film|kratki]] [[igrani film]] u režiji [[Ridley Scott|Ridleya Scotta]], a nadahnut Orwellovim slavnim romanom. U njemu siromašnim [[prol]]ovima preko [[teleekran]]a vlastodržac nalik na Velikog brata drži govor u kome slavi "Objedinjenje misli" sve dok mlada atletičarka koju progone policajci ne uspije baciti čekić u ekran i razbiti ga, šokirajući publiku. Na kraju se pojavljuje natpis: "24. januara će Apple predstaviti Macintosh. I vidjet ćete zašto [[1984]]. neće biti kao ''1984''."<ref>{{cite news|publisher=CNN|author=Todd Leopold|url=http://edition.cnn.com/2006/SHOWBIZ/02/02/eye.ent.commercials/|title=Why 2006 isn't like '1984'|date=6. veljače2. 2006|accessdate=26. lipnja 2013}}</ref>
 
U rujnu 2009., engleski alternativni rock bend [[Muse (grupa)|Muse]] je objavio album ''[[The Resistance (album)|The Resistance]]'', u kojemu su bile pjesme koje je nadahnula ''1984''.<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/articles/1622093/muse-discuss-resistance-their-very-personal-new-album.jhtml|title=Muse Discuss The Resistance, Their 'Very Personal' New Album| publisher=MTV|date=2009|accessdate=25. lipnja 2013}}</ref>
 
Reference na teme, koncepte i detalje iz romana su se često javljale u [[Popularna kultura|popularnoj kulturi]], osobito u popularnoj glazbi i medijima. Jedan je primjer popularna TV reality emisija ''[[Big Brother (reality show)|Big Brother]]'', u kojoj skupina ljudi žive zajedno u velikoj kući, izolirani od svijeta dok ih stalno snimaju kamere.
 
U studenom 2011., vlada Sjedinjenih Država je pred [[Vrhovni sud SAD|Vrhovnim sudom SAD-a]] izjavila da želi nastaviti koristiti praćenje individualaca pomoću [[GPS]]-a bez da prvo zatraži nalog. Kao odgovor, sudac [[Stephen Breyer]] je pitao što to znači za demokratsko društvo. Breyer je zapitao: "Ako pobijedite u ovom slučaju, onda ništa ne sprječava policiju ili vladu od javnog nadziranja svakog građana SAD-a 24 sata dnevno. Dakle, ako pobjedite, stvarate nešto što zvuči kao ''1984''...."<ref>{{cite web|url=http://thehill.com/blogs/blog-briefing-room/news/192445-justice-breyer-warns-of-orwellian-government|title=Justice Breyer warns of Orwellian government|work=The Hill|date=8. studeni11. 2011|accessdate=25. lipnja 2013}}</ref>
 
1984., roman je adaptiran u [[Nineteen Eighty-Four (film)|istoimeni film]] u kojem je glumio [[John Hurt]] kao Winston Smith. 2006., filmska verzija ''[[V for Vendetta (film)|O za osvetu]]'' je puštena u kino distribuciju, te je imala iste teme i principe kao ''1984.'', a u jednoj od ključnih uloga je također glumio John Hurt, ovog puta kao "Veliki brat." <ref name="Stanford">{{cite web | url=http://www.stanford.edu/group/ccr/blog/2007/11/resistence_and_power.html | title=Resistance and Power | publisher=[[Stanford University]] | date=2. studeni11. 2007 | accessdate=25. lipnja 2013}}</ref><ref name="Law">{{cite web | url=http://www.law.ed.ac.uk/ahrc/gikii/docs/Adams.pdf | title=From 1984 to V for Vendetta via Minority Report | publisher=University of Edinburgh School of Law | date=1. rujna9. 2006 | accessdate=25. lipnja 2013 | author=Adams, A. A.}}</ref> Epizoda serije ''[[Doctor Who]]'', zvana ''The God Complex'', opisuje svemirski brod maskiran kao hotel koji ima sobu broj 101.<ref name="RTComplex">{{cite web | url = http://www.radiotimes.com/blog/2011-09-18/doctor-who-the-god-complex/ | title = Doctor Who: The God Complex | first = Patrick | last = Mulkern | date =18. rujna9. 2011 | publisher=Radio Times | accessdate =25. lipnja 2013 }}</ref>
{| class="wikitable" style="float: right;"
|+ Najbolje knjige prema mišljenju britanskih profesora<ref name="Top books">{{cite news|publisher=bbc.co.uk|author=Judith Burns|url=http://www.bbc.co.uk/news/education-22031238|title=Pride and Prejudice tops teachers' favourite 100 books|accessdate=26. lipnja 2013|date=5. travnja4. 2013}}</ref>
|-
! Rang|| Naslov knjige || autor
Red 178:
Mnogi uzimaju i slavni kultni ZF film ''[[Brazil (film)|Brazil]]'' [[Terry Gilliam|Terryja Gilliam]] iz 1985. kao svojevrsnu parafrazu svijeta ''1984.'' Radni naslov tog filma bio je ''1984. 1/2''.<ref>[[#Lefait|Lefait 2012.]], str. 26</ref>
 
Razni teoretičari zavjere, kao što su [[David Icke]],<ref>{{cite web|url=http://www.dnevnosabotagetimes.hrcom/vijestilife/svijet/84441i-interviewed-david-icke-ovoabout-jethe-problemorwellian-reakcijaglobal-rjesenjestate-agendabut-iextra-mogucadimensional-zrtvalizards-poganskojwere-terri-i-jupiteru.htmlout|publisher=Dnevno.hrSabotage Times|title=David Icke: Ovo je 'Problem-Reakcija-Rješenje's agendaFirst iSteps mogućaInto žrtvaExtra-Dimensional poganskojLizard TerriPolitics|author=Joe i JupiteruHakim|accessdatedate=262.4. lipnja 2013}}</ref> [[Alex Jones]]<ref>{{cite web|url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/tv/news/its-like-1984-us-conspiracy-theorist-alex-jones-in-bizarre-rant-against-bilderberg-group-on-bbc1s-andrew-neil-show-8651247.html|publisher=The Independent|author=Hetaher Saul|title='It's like 1984': US conspiracy theorist Alex Jones in bizarre rant against Bilderberg Group on BBC1's Andrew Neil show|date=10. lipnja 2013|accessdate=266. lipnja 2013}}</ref> i drugi, često su spominjali Orwella i ''1984.'' u kontekstu svojih teorija o smjeru kojim neki političari žele odvesti moderno društvo.
 
2009., bivši voditelj britanskog Odjela za vladinu komunikaciju (GCHQ), David Pepper, je na BBC-jevu programu ''Who's Watching You'' naveo da je postalo nužno za vladu snimati sav telefonski i internetski promet kako bi se borila protiv terorizma. Novinar ''Guardiana'', Henry Porter, je kao odgovor napisao članak ''Boriti se protiv 1984.'' u kojem je naveo kako se Pepper rodio iste godine kada je Orwell napisao svoj slavni roman, 1948., te usporedio zahtjev za što većim nadziranjem običnih građana sa nepoznatim neprijateljima i neodređenom prijetnjom Oceanije koja kao posljedicu ukida ljudsko pravo na privatnost.<ref name="Porter"/>
 
2013., izbio je skandal kada je ''Guardian'' razotkrio kako je [[NSA]] razvila program [[Prizma (program za nadziranje)|Prizmu]] koji potajno špijunira i analizira telefonske i internetske razgovore ljudi diljem svijeta. Mnogi su potom usporedili Prizmu sa ''1984.'' Novinar ''Guardiana'' Stephen Moss je zapisao kako je nakon tog skandala "Orwell relevantniji nego ikada" te da je prodaja ''1984.'' na [[Amazon.com|Amazonu.com]] nakon skandala porasla za 7.000 %.<ref name="RTComplex">{{cite web | url = http://www.guardian.co.uk/books/booksblog/2013/jun/11/george-orwell-prism-big-brother-1984 | title = George Orwell back in fashion as Prism stokes paranoia about Big Brother | author=Stephen Moss | date =11. lipnja6. 2013 | publisher=Guardian | accessdate =25. lipnja 2013 }}</ref> U jednom istraživanju nakon tog skandala, u lipnju 2013. preko polovice američkih ispitanika se složilo sa tvrdnjom da "živimo u razdoblju ''Velikog brata''."<ref>{{cite news|publisher=Christian Science Monitor|url=http://www.csmonitor.com/Books/Latest-News-Wires/2013/0613/1984-book-sales-surge-on-NSA-spy-scandal?nav=683109-csm_blog_post-bottomRelated| title='1984' book sales surge on NSA spy scandal|author=Barbara Ortutay|date=13. lipnja 2013|accessdate=276. lipnja 2013}}</ref>
 
2005., časopis ''[[Time (časopis)|Time]]'' je ''1984.'' stavio na popis sto najboljih romana napisanih na engleskom jeziku od 1923.<ref>{{cite news|url=http://www.time.com/time/specials/packages/completelist/0,29569,1951793,00.html|title=Full List&nbsp;— All Time 100 Novels|work=Time|year=2005|accessdate=24. lipnja 2013}}</ref> Prema istraživanju 500 britanskih profesora iz 2013., u kojem se tražilo da nabroje najdraže knjige, ''1984.'' se našla na visokom šestom mjestu.<ref name="Top books"/>
 
== Adaptacije ==
Red 192:
* ''[[1984 (1984 film)|1984]]'', britanski igrani film iz 1984. godine s [[John Hurt|Johnom Hurtom]] u glavnoj ulozi;
* ''[[1984 (opera)|1984]]'', opera [[Lorin Maazel|Lorina Maazela]] iz 1985. godine.
* 2014. u Londonu se pojavila kazališna adaptacija romana.<ref>{{cite web|title=London Theatre Review: '1984'|url=http://variety.com/2014/legit/reviews/london-theater-review-1984-1201109407/| publisher=[[Variety]]| date=17.2. 2014|author=David Benedict}}</ref>
 
Krajem [[1983]]. je [[Radio-televizija Srbije|Radiotelevizija Beograd]] emitirala posebno izdanje emisije ''[[Petkom u 22]]'' posvećeno Orwellovom romanu i pod naslovom ''Dobro veče, gospodine Orvel''. U njoj je dramatizirana jedna scena iz romana, a u njoj je lik Winstona Smitha tumačio [[Petar Kralj]], a lik Parsonsa [[Slobodan Aligrudić]].
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Nineteen_Eighty-Four