Walter Ulbricht – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 58:
==Njemačka Demokratska Republika==
[[Datoteka:Mao, Bulganin, Stalin, Ulbricht Tsedenbal.jpeg|thumb|left|350px|[[Mao Zedong|Mao]], [[Nikolaj Bulganjin|Bulganjin]], [[Staljin]] i Ulbricht tijekom proslave Staljinova sedamdeseta rođendana u prosincu [[1949.]]]]
U travnju [[1945.]], Ulibricht je u Njemačku sa sobom doveo skupinu partijskih dužnosnika (''"[[Ulbrichtova grupa]]"'') kako bi započeli rekonstrukciju KPD-a prema načelima [[staljinizam|staljinizma]]. [[SPD|Socijaldemokrati]] i [[KPD|komunisti]] se unutar [[Sovjetska opkuacijska zona|Sovjetske okupacije zone]] ujedinili i tako stvorili [[Njemačka partija socijalističkog ujedinjenja|Njemačku partiju socijalistočkog ujedinjenja]] (''Sozialistische Einheitspartei Deutschlands'' ili ''SED'') nad kojom je monopol imao [[Staljin]]. Sam Ulbricht je igrao važnu ulogu u osnivanju ove stranke.▼
▲U travnju [[1945.]], Ulibricht je u Njemačku sa sobom doveo skupinu partijskih dužnosnika (''"[[Ulbrichtova grupa]]"'') kako bi započeli rekonstrukciju KPD-a prema načelima [[staljinizam|staljinizma]]. [[SPD|Socijaldemokrati]] i [[KPD|komunisti]] se unutar [[Sovjetska opkuacijska zona|Sovjetske okupacije zone]] ujedinili i tako stvorili [[Njemačka partija socijalističkog ujedinjenja|Njemačku partiju socijalistočkog ujedinjenja]] (''Sozialistische Einheitspartei Deutschlands'' ili ''SED'') nad kojom je monopol imao [[Staljin]]. Sam Ulbricht je igrao važnu ulogu u osnivanju ove stranke.
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-08788-0004, Walter Ulbricht mit Mitarbeitern.jpg|thumb|350px|Ulbricht sa nekolicinom bliskih suradnika na sastanku ([[1950.]]).]]▼
Nakon osnivanja [[DDR|Demokratke Republike Njemačke]] [[7. listopada]] [[1949.]], Ulbricht je postao Dopredsjednik (''Stellvertreter des Vorsitzenden'') [[Ministerrat|Vijeća ministara DDR-a]] (''Ministerrat der DDR'') pod predsjednikom [[Otto Grotewohl|Ottom Grotewohlom]]. Godine [[1950.]] postaje [[SED|Generalni sekretar Centralnog komiteta SED-a]]; ta je titula [[1953.]] promijenjena u ''Prvi sekretar''. Nakon [[Staljin]]ove smrti [[1953.]], Ulbrichtova pozicija je neko vrijeme visila na koncu zbog njegove reputacije okorjelog staljinista. No, koliko god to iroično bilo, spasio ga je [[Istočnonjemački ustanak 1953.]] jer su se [[SSSR|sovjetske vlasti]] bojale kako bi smjenjivanje Ulbrichta bilo protumačeno kao znak slabosti.
Na 3. Kongresu SED-a, Ulbricht je najavio [[petogodišnji plan]] čiji je cilj bilo udvostručenje industrijske proizvodnje. Kako Staljin u to vrijeme još nije odbacivao ideju ujedinjenje Njemačke, istočnonjemačke su vlasti tek [[1952.]] započele stvaranje socijalističkog društvenog sustava u [[DDR]]-u.<ref>Martin Kitchen, ''Povijest moderne Njemačke: 1800. - 2000.'', Blackwell, 2006., str. 328</ref>
▲[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-08788-0004, Walter Ulbricht mit Mitarbeitern.jpg|thumb|350px|Ulbricht sa nekolicinom bliskih suradnika na sastanku ([[1950.]]).]]
Do [[1952.]], 80% industrije je nacionalizirano. Blijedo slijedeći [[staljinizam|staljinistički]] model industrijalizacije, koji je zahtijevao koncentraciju na razvoj teške industrije neovisno o cijeni, pristupaćnost sirovina i ekonomsku pogodnost, stvorena je ekonomija s nedostatkom potrošnih dobara, dok su ona koja su i stvorena uglavnom bila jako loše kvalitete. Razvoj je spiječen i namjernim isključivanjem ''"buržoazijske"'' djece iz višeg obrazovanja. Glavna posljedica ovoga bila je velika emigracija na Zapad: preko 360,000 Nijemaca je emigriralo tijekom [[1952.]] i [[1953.]] godine.<ref>Martin Kitchen, ''Povijest moderne Njemačke 1800. - 2000.'', Blackwell, 2006, str.329</ref>
Red 70:
Iako je u kasnijim godinama došlo do skromnog razvoja ekonomije, emigracija je i dalje bila velika. Do [[1961.]], na Zapad je emigriralo 1,650,000 ljudi. <ref>Steven Ozment, ''Moćna tvrđava'', Granta, London, 2005 str.294, citira Lothara Kettenackera, ''Njemačka nakon 1945.'' (Oxford, 1997), str. 18-20 i 50-51, te Hagena Shulza, ''Moderna Njemačka'', str. 316</ref> Dana [[13. kolovoza]] [[1961.]], započeli su radovi na onome što će za tri mjeseca postati [[Berlinski zid]]. Zanimljivo je kako se ovo dogodilo samo 2 mjeseca nakon što je Ulbricht eksplicitno negirao ideju o gradnji zida:
{{citat|Nitko nema namjeru graditi zid.<ref>U razgovoru s Annamarie Doherr, berlinskom dopisnicom lista ''[[Frankfurter Rundschau]]'', [[15. lipnja]] [[1961.]]</ref>}}
| |||