Zaljevsko područje San Francisca – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 49:
Postoji neslaganje oko pripadanja [[Okrug Santa Cruz (Kalifornija)|okruga Santa Kruz]] Zalivskoj Oblasti. Mnogi stanovnici ovog okruga sebe ne smatraju stanovnicima ove oblasti; međutim, ne postoji zvanična definicija „Zalivske Oblasti San Francisko ”, tako da je ovaj pojam Zalivske oblasti donekle fleksibilan. Santa Kruz se obično smatra za deo [[Zaljevska oblast Monterrey|Zalivske Oblasti Monterej]], pošto grad leži na severnom delu [[Monterreyski zaljev|Monterejskog zaliva]]. Grad se takođe ponegde smatra za najseverniji deo centralne obale Kalifornije, koja se pruža sve do Santa Barbare.
 
<!--
 
1.4== Prihod i troškovi života u Zalivskoj Oblasti ==
 
[[Image:SF vs US Income.jpg|thumb|400px|Grafikon upoređuje distribuciju dohotka u domaćinstvima Zalivske oblasti i distribuciju dohotka na nacionalnom nivou. <ref name="Stanford University, study of US Departement of Commerce statistics concerning income in California">{{cite web|url=http://ccsre.stanford.edu/reports/report 13.pdf|title=Stanford University, study of US Departement of Commerce statistics concerning income in California|accessdate=2006-11-06}}</ref><ref name="US Census 2005 Economic Survey, income data">{{cite web|url=http://pubdb3.census.gov/macro/032005/hhinc/new06 000.htm|title=US Census 2005 Economic Survey, income data|accessdate=2006-06-29}}</ref>]]
Grafikon upoređuje distribuciju dohotka u domaćinstvima Zalivske oblasti i distribuciju dohotka na nacionalnom nivou.
 
Zalivska oblast je jedan od najbogatijih regiona u SAD-u. Po zavodu za statistiku SAD-a, od 280 definisanih metropolitskih oblasti, Zalivska oblast ima najveći prosečni dohodak po domaćinstvu sa 62,024 dolara u 2000. godini.
 
Dok samo 26% domaćinstava na nacionalnom nivou imaju godišnji dohodak preko 75,000 dolara, u San Francisku je taj procenat čak 48%. Procenat domaćinstava čiji dohodak prelazi 100,000 dolara je duplo veći od nacionalnog proseka. Oko jedne trećine (31%) domaćinstava u Zalivskoj oblasti ima šestocifreni godišnji dohodak, za razliku od nacionalnog proseka koji je manji od 16%. U Junu 2003, studija Stanford Univerziteta podržana od strane zavoda za statistiku SAD-a je ustanovila prosečan dohodak domaćinstva u Zalivskoj oblasti, koji je za oko 60% veći nacionalnog proseka. Najveći broj domaćinstava zarađuje između 100,000 i 150,000 dolara na godišnjem nivou, što je oko 18% domaćinstava. Na nacionalnom nivou najveći broj domaćinstava ima godišnju zaradu između 30,000 i 40,000 dolara, a to je oko 13% svih domaćinstava,.
 
Šest od deset Kalifornijskih opština sa najvećim per capita dohotkom su u Zalivskoj oblasti (Belvedere, Atherton, Woodside, Portola Valley, Diablo). Od sto okruga sa najvećim per capita dohotkom u SAD-u, šest se nalazi u Zalivskoj oblasti (Marin, San Mateo, San Francisco, Santa Clara, Contra Costa, Alameda).
 
Čerdeset dva stanovnika Zalivske oblasti se nalazi na Forbsovoj listi 400 najbogatijih amerikanaca, publikovanoj 2006. U San Francisku živi trinaest bilioneramilijardera, pa se San Francisko nalazi odmah iza Moskve i Londona kao grad sa najviše bilionera u svetu. Među četrdesetdvojicom se nalaze neka veoma poznata imena kao što su Stiven Pol Džobs, Džordž Lukas, Čarls Švab i Leri Elison.
 
Studija nevladine organizacije Claritas ukazuje da u 2004. 5% od svih domaćinstava u San Francisko i San Hoze Metroplitanskim zonama imaju imovinu preko milion dolara, a Wells Fargo procenjuje da ima 180 hiljada milionerskih domaćinstava u Zalivskoj oblasti, od kojih 10% imaju imovinu veću od 5 miliona dolara.
 
Visoku popularnost Zalivska oblast duguje svom blagom vremenu, svojoj kulturnoj i ekonomskoj razvijenosti, koja u kombinaciji sa ograničenim građevinskim zonama dovodi do toga da su cene nekreatnina izuetnoizuzetno visoke. Naročito su visoke kupoprodajne cene stambenog prostora, kao i zakup u komercijalne svrhe. Zahvaljujući relativno nižoj ceni nekreatnina u predgrađu i ograničenog javnog transporta, duge, skupe i često neprijatne automobilske gužve su česte u regionu. Zbog tih problema mnoge druge aktivnosti su skuplje nego u ostalim delovima zemlje. Samo su kod određenog dela populacije primanja pratila porast troškova života, pa je veliki broj zaposlenih koji imaju minimalnu zaradu, pa čak i domaćinstva sa više zaposlenih članova zavedeno kao „siromašno”, dok su viši prihodi, neophodni za zadovoljavajući životni standard doveli do povećanja taksi u Zalivskoj oblasti,
 
<!--
 
 
1.5 Klima Zalivske Oblasti