Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m dodana kategorija Drugi svjetski rat pomoću gadgeta HotCat |
dodatak s bs.wiki |
||
Red 1:
[[Datoteka:Muzej ZAVNOBiH-a.JPG|mini|desno|250px|Kuća u kojoj je održano prvo zasjedanje]]
[[Datoteka:Dom ZAVNOBiH-a.JPG|mini|desno|250px|Dom ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu]]
'''ZAVNOBiH''' (''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]'') je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti. Njegov predsjednik je bio [[Vojislav Kecmanović]]. Formiran je u novembru [[1943]]. godine.
Održana su ukupno tri zasjedanja ZAVNOBiH-a:
* prvo u [[Mrkonjić Grad]]u 25. novembra 1943. (sada ''Dan državnosti Bosne i Hercegovine''),
* drugo u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] 30. juna 1944,
* treće i posljednje u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[26. april]]a 1945. godine.
== Prvo zasjedanje ==
Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Završeno je iste noći (26. novembra) u 4 sata ujutro.
Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju [[AVNOJ]]-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz [[Bijeljina|Bijeljine]], kao predsjednikom.
U Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra [[1973]]. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja.
== Drugo zasjedanje ==
Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je 30. juna – 2. jula 1944. u Sanskom Mostu na kojem je [[1. juli|1. jula]] [[1944]]. godine donesena deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:
:''U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju.''
''Oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u zajamčuje:''
''* Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina;
* Slobodu vjeroispovijesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovijesti;
* Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe;
* Ličnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu;
* Ravnopravnost žena sa muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti;
* Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu opšteg, jednakog i neposrednog prava glasa;
* Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona;
* Borci narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti;
* Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti;
* Niko ne može biti osuđen bez prethodnog sudskog postupka.'':
== Treće zasjedanje ==
Nakon ulaska partizanskih trupa u [[Sarajevo]] [[26. april]]a [[1945]]. sazvano je i treće zasjedanje ZAVNOBiH-a koje je bilo posljednje ratno i uopšte posljednje zasjedanje ovog tijela.Državna struktura federalne Bosne i Hercegovine zaokružena je na Trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a.Tada je, najprije, odobren rad Predsjedništva ZAVNOBiH-a između dva zasjedanja, a zatim se ZAVNOBiH konstituisao u Privremenu Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine.Tada je donesen Zakon o Narodnoj vladi Bosne i Hercegovine.
{{Stub-hist}}
[[Kategorija:Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini]]▼
[[Kategorija:Skraćenice]]
{{Commonscat}}
▲[[Kategorija:Bosna i Hercegovina]]
▲[[Kategorija:Drugi svjetski rat]]
[[bs:ZAVNOBiH]]
| |||