Paskal I
Sv. Paskal I. (rođen kao Pascale Massimi; ?* - 824) je bio papa od 25. siječnja 817. do 11. veljače 824. godine. Rodio se u rimskoj aristokratskoj porodici. Papom je postao dan nakon smrti svog prethodnika Stjepana IV, kada ga je aklamacijom izabralo rimsko svećenstvo. Nastojeći održati dobre odnose sa franačkom državom, smjesta je poslao poruku caru Louisu Pobožnom, kojom se ispričava što je izabran bez njegovog prethodnog blagoslova.
| Sv. Paskal I. Paschalis | |
|---|---|
 Sveti Paskal I.
| |
| Pravo ime | Pascale Massimi |
| Papinstvo počelo | 25. siječnja 817. |
| Papinstvo završilo | 11. veljače 824. |
| Prethodnik | Stjepan IV. |
| Nasljednik | Eugen II. |
| Rođen | Rim, Italija |
| Umro | 11. veljače 824. Rim, Italija |
| Ostali pape imena Paskal | |
Paskalov pontifikat su obilježili neuspjeli napori da se pokrsti Danska, a za što je ovlašten Ebbo, nadbiskup Reimsa. S druge strane, je dao obnoviti baziliku Santa Cecilia in Trastevere i ponovno sagradio Santa Maria in Domnia. Također je dao obnoviti crkvu Santa Prassede, u kojoj je dao izraditi mozaik nazvan Episcopa Theodora posvećen vlastitoj majci. Korištenje tog naziva, koji doslovno znači "biskupinja", današnji liberalni i feministički krugovi u Rimokatoličkoj crkvi navode kao dokaz svojim tvrdnjama da je u ranom srednjem vijeku zaređenje žena za svećenike bilo uobičajena stvar, odnosno da uvođenje slične prakse danas ne bi predstavljalo presedan.
Odnosi Paskala sa carem, međutim, nisu postali dobri, ali kasnije su se pogoršali i sa rimskim plemstvom. Razlog je bilo hapšenje, osljepljivanje, a potom i dekapitacija dva papska službenika koja su svjedočila o Paskalovim zločinima. Paskal je umro u trenutku kada su u Rimu boravili carski izaslanici sa zadatkom da istraže slučaj. Rimljani su ga odbili sahraniti u Bazilici svetog Petra, ali je usprkos toga kasnije proglašen svecem.
