Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezična standardizacija, preuređivanje, reorganizacija ili usklađivanje sa standardima srpskohrvatske Wikipedije.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.

Mursa je ime rimske kolonije na granici dviju Panonija. Pronađena arheološka građa na širem području današnjeg Osijeka upućuje na zaključak o kontinuiranoj prisutnosti rimske vojske od vremena Augusta Oktavijana i Tiberija sve do vremena vladavine cara Vespazijana u vidu kastela, odnosno, rimskog vojnog logora. Snažniji val procesa romanizacije nastaje nakon što je Mursa postala rimskom kolonijom. Najstariji vojnički natpisi tiču se ratova koje su vodili rimski carevi Domicijan, Trajan i Hadrijan. Rimska vojska je na ovom području, osim obrane prostora Carstva, imala kontrolu nad prometom s Barbarima. Osobito važnu ulogu je pritom imala i dunavska flota, koju je car Vespazijan reorganizirao i odonda se zvala Classis Flavia Pannonia. Na području rimske Murse dokazano je postojanje X. legije, o čemu svjedoče dvije opeke s njenim pečatom. Veći broj stojeće vojske doći će u Mursu tek u vrijeme Dioklecijanovih reformi. Legia II. Adiutrix je bila u nekoj vezi sa osnivanjem rimske kolonije Murse, a poznato je do sada ukupno pet natpisa sa spomenom te legije u Mursi. Da je za vrijeme vladavine cara Hadrijana osnovana kolonija Mursa, o tome bi mogao svjedočiti jedan natpis.

Statusu rimske kolonije je po svoj vjerojatnosti na ovom području mogao prethoditi conventus civium Romanorum. Svi su građani po osnivanju kolonije bili uvršteni u tribus Sergia, kojoj je i car pripadao, stoga je i kolonija dobila pridjevak Aelia, po carevom gentiliciju. Na epigrafičkoj građi se najviše ime grada označuje kao Colonia Aelia Mursa, odnosno, Colonia aelia Mursensium. Također je pronađena jedna kamena ploča koja govori o gradnji tržnice u rimskoj Mursi s 50 taberna i s dvostrukim trijemovima. Pronađena je jedna statua Herkulesa, koja možda predstavlja ujedno cara Komoda, budući da je na ovom prostoru bio razvijen kult Herkulesa, stoga je najvjerojatnije tu postojalo i njegovo svetište. Stanovništvo rimske Murse čine stanovnici keltskog i ilirskog podrijetla, kao i rimskih kolonista. Što se tiče urbanističkog razvoja civilnog naselja rimske Murse, potrebno je naglasiti da se ona razvila iz rimskog vojnog logora, čime je predodređen njezin gradski oblik i perimetar. Unutar obrambenih zidina grada nalazi se pravilan raster ulica (via cardo i via decumanus)s pripadajućim insulama, na čijem se križanju nalazi rimski forum. Dvostruki opkopi i očuvani zemljani nasipi bedema logora bili su vidljivi na površini sve do sredine 18. stoljeća, kada im je položaj na zapadnoj strani zabilježen i u kartografskim prikazima, a nestali su širenjem Donjeg Grada. Standardni pravokutni legijski Castrum imao je prema Dravi utvrđeni dodatak koji je štitio luku i most preko Drave od kojega su još uvijek za niskog vodostaja vidljivi temeljni ostaci kamenih stubova. Na most se s druge strane Drave nastavljao dugački nasip ili sustav mostova preko močvara, vjerojatno prema Kopačevu, svojevrsna preteča kasnijeg slavnog Osječkog mosta do Darde sultana Sulejmana. Također se na području rimske Murse pretpostavlja postojanje hramova, bazilike mučenika, kurija, kupališta, kao i možebitne građevine amfiteatra za priređivanje krvavih gladijatorskih igara. Na temelju navoda grčkog povjesničara Zosima pretpostavlja se postojanje građevine amfiteatra izvan jugozapadnog dijela obrambenih zidina rimske Murse. Također ing. Franjetić spominje jednu depresiju koja se može odčitati na karti iz 18. st. blizu spomenutog ugla Castruma, koja po svoj vjerojatnosti predstavlja indicirani ostatak građevine rimskog amfiteatra.Osim svega navedenog, također se pretpostavlja postojanje carske ciglane u Mursi, o čemu svjedoči količina pronađene građe crijepova i sličnih proizvoda.

Ispred obrambenih zidina antičke Murse odigrala se 351. g. čuvena bitka između cara Konstancija II, sina i nasljednika cara Konstantina Velikog i uzurpatora Magnencija,[1] bitka između suprotstavljenih rimskih vojski istočne i zapadne strane Carstva, jedna od najkrvavijih međusobnih sudara rimske vojske u povijesti Rimskog carstva. Nakon pobjede, koju je Konstancije dočekao u molitvi u arijanskoj crkvi sv. Mučenika na groblju izvan zidina Murse, Konstancije je u Mursi podigao i trijumfalni slavoluk (čiji ostaci još nisu pronađeni). Grad su konačno 441. g. razorili Huni.

IzvoriUredi

LiteraturaUredi

  • Josip Brunšmid: Colonia Aelia Mursa, Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva, n.s., IV, Zagreb, 1900., str. 25
  • Marin Buovac: Amphitheatres in the Republic of Croatia, 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2007.
  • Nenad Cambi: Antika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.
  • Aleksandar Durman: Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.
  • Hrvoje Gračanin: Bitka kod Murse 351. i njezin odjek, Scrinia Slavonica 3, Osijek, 2003., 9-29
  • Danica Pinterović: Mursa i njeno područje u antičko doba, Osijek, 1978.
  • Mate Suić: Antički grad na istočnom Jadranu, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Golden marketing, Zagreb, 2003.
  • Jaroslav Šašel: The struggle between Magnentius and Constantius II for Italy and Illyricum, u: Opera selecta, Ljubljana 1992., 716 - 727 (= Živa antika 21, 1971., 205 - 216)