Otvori glavni meni

Mirko Deanović (Dubrovnik, 13. maj 1890 –– 16. jun 1984, Zagreb) italijanist i romanist, leksikograf, redovni profesor romanske filologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i utemeljitelj katedre za talijanski jezik i književnost na tom fakultetu.

ŽivotUredi

Osnovnu školu (1896–1900) i klasičnu gimnaziju (1900–1908) svršio u Dubrovniku. U Beču studirao romansku i slovensku filologiju (1908–1911), talijanski jezik u Firenci (1911–1912), pa diplomirao u Beču 1913., gde je i doktorirao tezom Die Übersetzungen des Anton Gleđević. Bio je suplent na realci u Splitu (1913–1915), s koje je otpušten zbog aktivnosti u duhu jugoslovenstva. U I svetskom ratu bio je vojnik sve četiri godine. Od 1919. radi kao profesor realne gimnazije u Splitu. Lektor talijanskog jezika u Romanskom seminaru je od 1927., docent postaje 1930. na predlog Petra Skoka, izvanredni profesor 1934. a redovni profesor romanske filologije 1940. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osniva 1930. Talijanski seminar na tom fakultetu i njim rukovodi do odlaska u penziju 1961. Bio je zatočen u ustaškom logoru Stara Gradiška 1941. i 1942. godine. Dekan je Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1954–1955., potom i prodekan.

DeloUredi

Često je u naučne svrhe putovao u Italiju i Francusku, a istraživao je i u Dubrovniku. Radio je i na literarnom i na lingvističkom području. Izučavao je odnose između francuske, talijanske i jugoslovenskih književnosti (uglavnom hrvatske i srpske), posebno se bavio kulturnom i književnom prošlošću Dubrovnika, dao je etimologije i osvetljavao romanizme u srpskohrvatskom. Objavljivao je na talijanskom, francuskom i nemačkom, nastupio na mnogim međunarodnim kongresima. Isticao je poseban položaj istroromanskog kao zasebnog jezika među romanskim. Pokrenuo je i uređivao Bulletin de l’Atlas linguistique méditerranéen.

Bio je član Hrvatskog filološkog društva, Société de Linguistique de Paris, Société de Linguistique romane. Član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti od 1958.

Izradio je tri obimna rečnika: Talijansko–hrvatski s Josipom Jernejem, Hrvatsko–talijanski rječnik, a s J. Dayreom i R. Maixnerom Hrvatskosrpsko–francuski rječnik.