Minmi (nazvan prema raskršću Minmi u Australiji gdje je i pronađen) bio je rod malenih ankilosaura koji su živjeli tijekom perioda rane krede, prije između 119 i 113 miliona godina. Tipičnu vrstu, M. paravertebra, opisao je Ralph Molnar 1980. godine. Nova kladistička analiza koju su 2011. proveli Thompson et al. ukazuje na to da je to najprimitivniji poznati ankilosaurid.[1]

Minmi
Restauracija
Status zaštite

Status zaštite: Izumrli ({{{kada}}}) (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Reptilia
Nadred: Dinosauria
Red: Ornithischia
Podred: Ankylosauria
Porodica: Ankylosauridae
Rod: Minmi
Molnar, 1980.
Vrsta: M. paravertebra
Molnar, 1980.

Rod Minmi je prije držao rekord za najkraći naziv roda dinosaura, ali sada prvo mjesto drže Mei, dinosaur mesožder iz Kine koji je dobio naziv 2004. godine, i Kol, mesožder iz Mongolije koji je dobio naziv 2009. godine. Opisana su dva dobra primjerka roda Minmi, uključujući i većinom potpun skelet i dodatne fragmente koji bi također mogli pripadati tom rodu.

Otkriće i vrste uredi

 
Model roda Minmi, Australian Museum, Sydney.
 
Model - National Dinosaur Museum, Canberra.

Ostaci roda Minmi prvi put su pronađeni kod raskršća Minmi u formaciji Bungil, blizu grada Roma u Queenslandu (Australija). Prvi put ju je opisao Ralph E. Molnar 1980. godine, a on je također dao naziv i tipičnoj (i jedinoj poznatoj) vrsti.

Opis uredi

Minmi je imala četiri noge, koje su za ankilosaure bile prilično duge, pri čemu su zadnje noge bile veće od prednjih. Vrat joj je bio kratak, a lubanja široka sa vrlo malenim mozgom. Taj dinosaur dostizao je dužinu od oko 2 m,[2] a bio je visok otprilike 1 m u tački ramena. Minmi se vjerojatno kretala relativno sporo. Naučnici su to odredili na osnovu procijenjene mase i dužine nogu na osnovu fosiliziranih otisaka stopala.

Paleobiologija uredi

Minmi je bio malen oklopljeni dinosaur koji se klasificira među ankilosaure jer je previše primitivan da bi se klasificirao u porodicu ankilosaurida ili nodosaurida. Hodao je na četiri noge i imao je dug rep. Kao i ostali ankilosauri, bio je biljožder. Za razliku većine dinosaura biljoždera, postoje direktni dokazi o njegovoj ishrani: poznate su sadržine stomaka kod dobro očuvanih i gotovo potpunih primjeraka roda Minmi. Stomaci kod tih primjeraka sadrže fragmente vlaknastih ili vaskularnih biljnih tkiva, plodnih tijela, sferičnog sjemenja i vezikularnih tkiva (moguće sporangije paprati). Najčešći su ostaci vlaknastih ili vaskularnih fragmenata, čija je veličina obično u rasponu od 0,6 do 2,7 milimetara i koja imaju jasne krajeve, koji su pod pravim uglom na dužu osu datog fragmenta. Zbog malene veličine fragmenata, smatra se da su skidani sa biljaka malo po malo ili da su rezani u ustima, ali u svakom slučaju postojao je neki stepen obrade hrane u ustima. Moguće je da su ti maleni fragmenti dolazili od grančica ili peteljki, ali njihova veličina više ukazuje na to da je u pitanju lišće. Jasni krajevi i nepostojanje gastrolita ukazuju na to da se ta životinja više oslanjala na obradu u ustima nego na gastrolite. Sjemenje (0,3 mm) i plodna tijela (4,5 mm) gutani su cijeli. Usporedba sadržina stomaka i izmeta kod današnjih biljoždera - guski, emua i nekih guštera - ukazuju na to da je taj primjerak roda Minmi imao sofisticiraniji način rezanja biljaka.[3]

Imao je koštane izrasline na glavi, leđima, abdomenu, nogama i repu. Pronađeno je nekoliko tipova oklopa na prirodnom mjestu na tijelu kod primjeraka roda Minmi sp., uključujući i malena okoštanja, malene grebenaste pločice, velike ploče bez grebena na njušci, velike ploče sa grebenom na vratu, ramenima, a moguće i repu, ploče nalik na bodlje na kukovima i kombinaciju grebenastih i brazdastih ploča i trougaonih ploča na repu. Postojao je jedan prsten od ploča na vratu. Raspored ploča na repu nije jasan, mada je moguće da su se trougaone ploče nalazile sa strane repa, a duge ploče formirale red duž vrha repa.[4] Međutim, za razliku od ostalih ankilosaura, Minmi je imao horizontalne koštane ploče koje su se nalazile sa strana njegovih kralježaka, što je osobina po kojoj je i tipična vrsta dobila naziv M. paravertebra.

Izvori uredi

  1. Richard S. Thompson, Jolyon C. Parish, Susannah C. R. Maidment and Paul M. Barrett (2011). „Phylogeny of the ankylosaurian dinosaurs (Ornithischia: Thyreophora)”. Journal of Systematic Palaeontology in press. DOI:10.1080/14772019.2011.569091. 
  2. Holtz, Thomas R. Jr. (2011) Dinosaurs: The Most Complete, Up-to-Date Encyclopedia for Dinosaur Lovers of All Ages, Winter 2010 Appendix.
  3. Molnar, Ralph E.; and Clifford, H. Trevor (2001). „An ankylosaurian cololite from Queensland, Australia”. u: Carpenter, Kenneth (ed.). The Armored Dinosaurs. Bloomington, IN: Indiana University Press. str. 399–412. ISBN 0-253-33964-2. 
  4. Molnar, Ralph E. (2001). „Armor of the small ankylosaur Minmi. u: Carpenter, Kenneth (ed.). The Armored Dinosaurs. Bloomington, IN: Indiana University Press. str. 341–362. ISBN 0-253-33964-2. 
  • The Dinosaur Age Mega, issue 4, Magazine of the National Dinosaur Museum, Canberra.
  • Molnar, R. E. (1980). An ankylosaur (Ornithischia: Reptilia) from the Lower Cretaceous of southern Queensland. Memoirs of the Queensland Museum 20:65-75.

Vanjske poveznice uredi