Marin Držić - Vidra (Dubrovnik, 1508.Mleci, 2. svibnja 1567.), hrvatski književnik koji se smatra najznačajnijim piscem hrvatske renesanse.

Kip Marina Držića u Dubrovniku
naslovnica trećeg izdanja Držićevih Pjesni, naslovljena Tirena comedia Marina Darxichia, u Mlecima 1630., s Držićevom petrarkističkom poezijom i stihovanim dramama
naslovnica šibenske kopije Držićeve Hekube s podatkom o društvu »Od Bidzara« i datumom izvedbe (29. januara 1559.)

Marin Držič je najveći predstavnik dubrovačke književnostii jedan od najvećih komediografa na južnoslovenskim prostorima. Bio je sveštenik, ali je uz stipndiju Senata otišao u Sijenu, Italiju. Očaran tamošnjim životom, zabavama i predstavama, i sam se kao glumac uključuje u programe. Bio je, u dva navrata, pratioc austrijskog grofa Rogendorfa na putu za Carigrad. Bio je izrazito nemirnog i avanturističkog duha, posebno talentovan da uoči društvene pojave, odnose među ljudima i da ih oponaša. Književno stvaralštvo započeo je kao pesnik petrarkističke poezije. Prva zbirka pesama javilja se pod naslovom Pjesni ljuvene. Međutim, slavnim su ga učinila stvaranja glumačkih trupa u Dubrovniku, piseanje drama i zatim igranje predstava u kojima zasmejava i isemeva mane tadašnjeg društva. Pisao je drame, pastorale i renesansne komedije. Iza njega ostalo je 11 dramskih komada, poznati su Dundo Maroje, Novela od stanca, Mande, Tirena, Pomet, Skup, Venera i Adon, Plakar. Nezadovoljan prilikama u Dubrovniku, odlazi u Firencu odakle kuje zaveru protiv dubrovačkog Senata, zbog čega mu je zabranjen povratak u Dubrovnik. Umire u Firenci 2. svibnja 1567. godine.

Vidi još uredi

Eksterni linkovi uredi