Lumbardska psefizma
Lumbardska psefizma je starogrčki epigrafski povijesni dokument iz 3. vijeka. Sadrži odluku kojom se reguliraju imovinski odnosi grčkih naseljenika na Korčuli. Osim toga, na njoj se nalazi popis naseljenika. Pronađena je koncem 19. stoljeća.[1] Pronašao ju je mještanin 1877. na vrhu brežuljka Koludrta kod mjesta Lumbarde na Korčuli.
Josip Brunšmid je 1898. ustvrdio da je psefizma zapravo epigrafski dokument o utemeljenju starogrčke kolonije, dotada nepoznate znanosti. Brunšmid je datirao psefizmu u 4. vijek pne., a tu je procjenu poslije ispravio Dujam Rendić Miočević. Psefizma je kamenoj steli čiji je gornji završetak profiliran. Stela je od domaćeg crvenkasto-smeđeg vapnenca. Psefizma se sastoji od dva dijela. Jedan je zaključak kojim je narodna skupština utemeljila koloniju i podijelila zemlju doseljenicima. U drugom je dijelu popisano dvjesta kolonista koji su razvrstanih u trima dorskim plemenima Dimanima, Hilima i Pamfilima.[2]
Izvori uredi
- ↑ Fazinić, Alena: Malo mjesto bogate prošlosti, str. 23, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 16. studenoga 2007.
- ↑ Korcula.NET > History, art and culture > Lumbardska psefizma Sanda Hančević: Lumbardska psefizma.