Kozmetika se odnosi na supstance čiji je cilj poboljšavanje ili zaštita izgleda ili mirisa ljudskog tijela. Takođe postoji posebna vrsta kozmetike koja je dostupna u prirodnom obliku (npr. ljekovito bilje).

Polica sa parfemima
Šminkanje.

Dekorativna kozmetika se nekad jednostavno naziva šminka.

Istorija uredi

 
An 1889 Henri de Toulouse-Lautrec painting of a woman applying cosmetics to her face

Prvi arheološki dokazi o korišćenju kozmetike su nađeni u Egiptu oko 3500. pne.[1] U Antičkoj Grčkoj i Antičkom Rimu su takođe koristili kozmetiku. Antički Rimljani i Antički Egipćani su koristili kozmetiku koja je sadržala otrove, kao što su živa i olovo.[2][3] Na antičko carstvo Izraela je uticala kozmetika, kao što je zabilježeno u Starom zavetu, gde Izabela boji svoje trepavice — oko 840. godine pne. Biblija Ester opisuje brojnim epitetima, takođe.

U zapadnom svijetu, početak kozmetike je bio u srednjem vijeku, iako je bilo dozvoljeno koristiti je samo među višim klasama.

Oko 1800. godine, šminku su prvenstveno koristile prostitutke, a kraljica Viktorija je javno objavila da je šminka neprilična, vulgarna i prihvatljiva samo za glumce.[4]

Sredinom 20. vijeka, kozmetika se među ženama raširila u skoro svim industrijskim društvima širom svijeta.

Kozmetika se koristi preko hiljadu godina. Korišćenje kozmetike je dovelo tokom godina i do negativnih strana, deformiteta, slijepila i čak smrti. Primjer toga je korišćenje cerusita (bijelog olova) da bi se prekrilo ženino lice, što se činilo tokom Renesanse, i slijepilo izazvano maskarom „Leš Lur“ (engl. Lash Lure) tokom ranih 1900-ih.

Vrste uredi

U kozmetiku spadaju kreme za zaštitu kože, losioni, puderi, parfemi, ruževi za usne, lakovi za nokte, kozmetika za oči i lice, kontaktna sočiva u boji, farbe za kosu, sprejevi i gelovi za kosu, dezodoransi, kupke, so i ulja za kupanje itd.

Podskup kozmetike, šminka, prvenstveno se odnosi na proizvode u boji koji su namijenjeni promjeni izgleda i obično ga koriste takođe žene.

Proizvodnja uredi

Proizvodnja kozmetike je trenutno pod dominacijom malog broja multinacionalnih kompanija nastalih početkom 20. vijeka, dok je distribucija i prodaja kozmetike raširena među velikim brojem raznih preduzeća.[5]

Zdravstveni uticaji uredi

Kozmetika je sve do 19. veka sadržala opasne sastojke, koji su često bili smrtonosni.[6]

U nekim proizvodima se nalaze sastojci na koje neke osobe mogu biti alergične.[7][8][9] Kozmetika je bila testirana na životinjama, a utvrđeno je da se nakon nedelju dana aktivnosti estrogena, aktiviraju ksenoestrogeni.[10]

Izvori uredi

  1. „The History Of Make Up”. 
  2. Lesley Adkins, Roy A. Adkins, Handbook to life in Ancient Greece, Oxford University Press, 1998
  3. Bruno Burlando, Luisella Verotta, Laura Cornara, and Elisa Bottini-Massa, Herbal Principles in Cosmetics, CRC Press, 2010
  4. Pallingston, J (1998). Lipstick: A Celebration of the World's Favorite Cosmetic. St. Martin's Press. ISBN 0312199147. 
  5. „Cosmetic Industry”. Arhivirano iz originala na datum 2010-09-08. Pristupljeno 04. 08. 2010. 
  6. Grupa autora, „Ojačajte svoj imunosni sistem“, ISBN 953-223-038-6
  7. Frosch PJ, Pilz B, Andersen KE, et al. (November 1995). „Patch testing with fragrances: results of a multicenter study of the European Environmental and Contact Dermatitis Research Group with 48 frequently used constituents of perfumes”. Contact Derm. 33 (5): 333–42. DOI:10.1111/j.1600-0536.1995.tb02048.x. PMID 8565489. 
  8. Singer, Natasha. "Natural, Organic Beauty." New York Times. 1 Nov. 2007. 18 Mar. 2008
  9. „Natural, Organic Beauty”. 
  10. Byford JR, Shaw LE, Drew MG, Pope GS, Sauer MJ, Darbre PD (January 2002). „Oestrogenic activity of parabens in MCF7 human breast cancer cells”. J. Steroid Biochem. Mol. Biol. 80 (1): 49–60. DOI:10.1016/S0960-0760(01)00174-1. PMID 11867263. 

Literatura uredi