Koordinate: 44° 43′ 60" SGŠ, 18° 11′ 20" IGD
Klokotnica je mjesto, do rata u sastavu općine Doboj, sada u općini Doboj Istok, čije je sjedište, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Klokotnica
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Stanovništvo
Geografija
Koordinate 44°44′00″N 18°11′20″E / 44.7333°N 18.1889°E / 44.7333; 18.1889
Klokotnica na mapi Bosne i Hercegovine
Klokotnica
Klokotnica
Klokotnica (Bosne i Hercegovine)

Stanovništvo uredi

Nacionalni sastav 1991. godine
ukupno 3.989
Muslimani 3.927 (98,44%)
Srbi 18 (0,45%)
Hrvati 2 (0,05%)
Jugoslaveni 22 (0,55%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato 20 (0,50%)

Naseljena mjesta uredi

Ahinbašići, Polje, Brđani, Habibovići, Gnječe, Mrkani, Babići, Salkići, Dizdari, Bradare, Frkati, Samarić, Dolić, Kapak, Duje.

Historija uredi

Prema statističkim podacima objavljenim 1972. godine Klokotnica je bila najveće mjesto u tadašnjoj opštini Doboj. Prostire se od 44,60° sjeverne geografske širine i 18,70° istočne geografske dužine i pripada brdsko-nizijskom tipu naselja. Najniža tačka nalazi se na 154 metra,a najviša na 471 metar nadmorske visine (kota Šikarac). Prema procjenama stručnjaka površina Klokotnice iznosi 13, 37 km² što cini 33.4 % cjelokupne općine Doboj-Istok.

Ovaj kraj pripada tipu umjereno kontinentalne klime sa srednjom godišnjom temperaturom oko 10,5° celzijusa i 900 -1000 mm padavina godišnje. Poslije doseljavanja Slavena uslijedilo je formiranje župe Usora u čijem se sastavu najvjerovatnije nalazio i prostor Donje Spreče.Kasnije su župe Usora i Soli činile jednu administrativnu cjelinu poznatu kao Usorska banovina.Ovom prostoru pripada i teritorija Klokotnice. Usora i Soli su u rano feudalnoj bosanskoj državi često izložene prodorima iz Ugarske. Uticaji iz ove zemlje bili su i u doba uspona Bosne, a potom njezinog slabljenja i nakon gubitka samostalnosti, odnosno zavođenjem osmanske (turske) uprave 1463. godine na teritorijama koje su ostale izvan turske okupacije. Ovaj kraj ostaje pod ugarskom hegemonijom sve do pada Srebreničke banovine 1520. godine ili nešto ranije prema drugim navodima (1512.g.). Klokotnica se nalazila u nahiji Soko, koja je bila u granicama Zvorničkog sandža kao kruga.Ona se navodi kao upisano mjesto, vjerovatno prvi puta, u pisanom izvoru pod naslovom: "Prva dva popisa Zvorničkog sandžaka iz 1519 i 1533.godine" . Ove popise je sa turskog na bosanski jezik preveo dr.Adem Handžić, a objavila ih je Akademija nauka i umjetnosti BiH. Prema ovim popisima u Klokotnici postoje 4 muslimanske kuće i 14 hrišćanskih kuća. Timari: Sulejman Serbuljuk, Ilijas i Mehmed sin Kasima pretpostavlja se da su po ovom popisu prvi muslimani naseljeni u Klokotnici.

U godinama II svjetskog rata vojnu dominaciju , do početka 1945. godine imale su domobransko - zelenokadrovske, a potom ustaške snage. Put Doboj - Tuzla nalazio se pod vojnom kontrolom, odnosno patroliranjem njemačkih snaga. Aprila 1945.god uslijedio je slom njemačkoustaških snaga od jedinica Jugoslovenske Armije na liniji Šikarac-Ciganište-Becanj.

Poslije rata Klokotnica je u sastavu Narodnog odbora opštine Brijesnica srez Gračanica. Od 1955.godine pripada novoformiranoj opštini Suho Polje.Ukidanjem srezova ukida se i Narodni odbor opštine Suho Polje, od kada se Klokotnica nalazi u sastavu opštine Doboj.U toku 1992.god kao što je već poznato uslijedilo je formiranje Povjereništva ratnog Predsjedništva na istočnom dijelu općine Doboj, da bi kasnije i zvanično dobili saglasnost kao zasebna društveno-politička zajednica. Tako je Doboj Istok jedna od najmlađih općina u Bosni i Hercegovini, a samim tim i mjesna zajednica Klokotnica koja čini njen veliki dio.