Kerozin

Kerozin je bezbojni, zapaljivi ugljovodonik koji se destilacijom dobija iz sirove nafte. Koristi se kao gorivo u mlaznim motorima. Mlazno gorivo je mešavina različitih ugljovodonika. Kako tačan sastav mlaznog goriva varira na osnovu izvora nafte, nemoguće je definisati mlazno gorivo kao odnos specifičnih ugljovodonika. Stoga se mlazno gorivo definiše kao specifikacija performansi, a ne kao hemijsko jedinjenje. [1] Dalje, raspon molekulske mase između ugljovodonika (ili različitih brojeva ugljenika) je definisan zahtevima proizvoda, kao što su tačka smrzavanja ili tačka dima. Mlazno gorivo tipa kerozin (uključujući Jet A i Jet A-1, JP-5 i JP-8) ima raspodelu broja ugljenika između oko 8 i 16 (atomi ugljenika po molekuli); mlazno gorivo širokog preseka ili nafte (uključujući Jet B i JP-4), između oko 5 i 15. [2] [3]

Općenito

Prvo mlazno gorivo bio je petrolej i korišten je za pogon zrakoplova s plinskom turbinom. Englezi su 1947. prvi izdali specifikaciju za takozvani avionski kerozin oznake RD 2482. Američki odgovor bila je specifikacija za mlazno gorivo JP-1, po sastavu također petrolej. Dodavanjem benzina u ovo gorivo nastalo je mlazno gorivo JP-3 koje radi svoje isparljivosti nije zadovoljavalo na velikim visinama. Daljnjim istraživanjem formulirano je i standardizirano novo gorivo JP-4. Mlazni motori koji rade pod težim uvjetima (nadzvučne brzine, povišene temperature motora i zrakoplova...) zahtijevali su još kvalitetnije gorivo s nižom isparljivosti i većom termičkom stabilnosti pa su formulirana goriva JP-5 i JP-6.

Aviokerozini

Aviokerozini su ugljikovodici sa specifičnom težinom između 0,800 do 0,820 pri 20 °C. Najvećim dijelom su laki parafini s točkom ledišta ispod -60 °C. Osnovni uvjeti koje moraju zadovoljavati su:

• postojanost pri niskim pritiscima (koji vladaju na 12.000 – 20.000 metara),
• pri izgaranju stvarati što veći potisak,
• ne smiju sadržavati sumpor radi korozije uređaja motora,
• da se lako pretaču iz rezervoara u rezervoar,
• da rad motora bude osiguran od požara,
• moraju zadovoljavati veliki raspon radnih temperatura.

Gorivu se dodaju razni aditivi, npr. radi sprječavanja pjenjenja prilikom nadopune goriva u zrakoplov ili nagle promjene visine leta dodavaju se razni inhibitori za pjenjenje. Pumpe visokog pritiska stvaraju statički elektricitet nastao trenjem slojeva goriva, što se sprječava uzemljenjem i dodavanjem sredstva za povećanje elektro-provodljivosti.

Kod nas se upotrebljava mlazno gorivo na bazi petroleja JET A-1.