Jekaterinburg
Jekaterinburg ili Ekaterinburg (rus. Екатеринбург) je grad u Rusiji u istočnom podnožju planinskog lanca Ural, oko 1.700 km istočno od Moskve. Upravno je središte Sverdlovske oblasti. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Jekaterinburg broji 1.544.376 stanovnika.[1]
Jekaterinburg
Екатеринбург | |
---|---|
Grad | |
Koordinate: 56°50′8″N 60°36′46″E / 56.83556°N 60.61278°E | |
Država | Rusija |
Federalni okrug | Uralski |
Subjekt | Sverdlovska oblast |
Osnivan | 1723. |
Stanovništvo (2021.) | 1.544.376 |
Vremenska zona | UTC+5 |
Sajt | https://екатеринбург.рф/ |
Grad se od 1924. do 1991. zvao Sverdlovsk (Свердло́вск) po sovjetskom revolucionaru i političaru Jakovu Sverdlovu. Za vrijeme ruskog građanskog rata boljševici su 17. srpnja 1918. u Jekaterinburgu strijeljali posljednjeg ruskog cara Nikole II. i njegovu familiju. U okolici grada je rođen Boris Jeljcin, prvi predsjednik postsovjetske Rusije, koji je ovdje započeo svoju političku karijeru.
Historija
urediGrad je osnivan 1723. kad je otvorena fabrika na rijeci Iset. Grad je dobio ime po carici Rusije Katarini I. Jekaterinburg je brzo porastao i povlačio mnogo imigranta, posebno Nijemaca.[2] 1735. je otvorena kovnica novca u gradu. Međutim, Jekaterinburg nije dobio status grada sve do 1781.[3] U XIX. vijeku je Jekaterinburg bio centar kulture i intelektualizma na Uralu, ali ostao je uglavnom indrustijski i rudarski grad. Imao je status rudarskog grada i neke privelegije vezane s tim.[2] Otvaranjem željezničke pruge do Perma (1885) i Tjumenja (1886), Jekaterinburg je postao i važan željeznički čvorište. U regionu su živjeli mnogo pripadnika komunizma i poslije ruske revolucije 1917. godine, grad je bio pod kontrolom Boljševika.[2] Boljševici su 17. VII. 1918. strijeljali posljednjeg ruskog cara Nikole II. i njegovu familiju u Jekaterinburgu. Jekaterinburg je 1924. dobio ime Sverdlovsk i 20-ih i 30-ih godina bio je centar konstruktivističke arhitekture.[3] Tokom Sovjetskom periodu, Sverdlovsk je bio zatvoreni grad.[2] 1991. je vraćeno ime Jekaterinburg.[2]
Geografija
urediJekaterinburg se nalazi u Sverdlovskom oblasti, u Azijskom dijelom Rusije. Granica između Evrope i Azije nalazi se 40 km zapadno od grada.[4] Klima je kontinentalna. Prosječna temperatura iznosi -12.6°C u januaru, i 18.9 °C u julu.[5]
Demografija
urediPrema popisu stanovništva iz 2021. godine, Jekaterinburg ima 1.544.376 stanovnika.[1] Etnički sastav 2021. godine:[6]
Etnička grupa | Populacija | % |
---|---|---|
Rusi | 1.172.704 | 91.0% |
Tatari | 27.431 | 2.1% |
Tadžici | 13.102 | 1.0% |
Kirgizi | 8.769 | 0.7% |
ostali | 66.217 | 5.1% |
Izjasnili su se | 1.288.223 | 100% |
ukupno | 1.544.376 |
Transport
urediMetro
urediJekaterinburg ima svoj metro koji je otvoren 1991. Jekaterinburški metro trenutno ima jednu liniju od 12.7 km sa 9 stanica.[7]
Politika
urediGradonačelnik je Aleksej Valerjevič Orlov.[8]
Pobratimski gradovi
urediReference
uredi- ↑ 1,0 1,1 „Таблица 5. Численность населения России, федеральных округов, субъектов Российской Федерации, городских округов, муниципальных районов, муниципальных округов, городских и сельских поселений, городских населенных пунктов, сельских населенных пунктов с населением 3000 человек и более” (ruski).
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 A. J. Haywood (2010.). Siberia: A Cultural History. str. 96-97.
- ↑ 3,0 3,1 Brumfield, William C. (V. 2017.). „Gateway to Siberia: the Architectural Heritage of Verkhoturye and Ekaterinburg”. Journal of Siberian Federal University. Humanities & Social Sciences 10 (5).
- ↑ Kolossov, Vladimir; Eckert, Denis (2007.). „Russian regional capitals as new international actors: the case of Yekaterinburg and Rostov” (engleski). Belgeo: Revue belge de geographie: 10.
- ↑ „Климат Екатеринбурга” (ruski). Pogoda i Klimat.
- ↑ „Национальный состав населения”. Rosstat. Pristupljeno 30. XI. 2024.
- ↑ „Yekaterinburg Metro” (engleski). structurae.net. Pristupljeno 25.XI.2024.
- ↑ „Глава Екатеринбурга” (ruski). službena strana Jekaterinburga. Arhivirano iz originala na datum 2021-12-08. Pristupljeno 25.XI.2024.
- ↑ „Партнеры и побратимы” (ruski). ekaterinburg.rf. 29.I.2024. Arhivirano iz originala na datum 2024-01-23. Pristupljeno 25.XI.2024.