József Hertelendy (političar)

Jožef Hertelendi (mađ. Hertelendi és vindornyalaki Hertelendy József), (Bočar, Torontal, 23. maj 1833. — Marila, 31. avgust 1891.[1])) bio je član velikog reda, Veliki majstor okruga Torontal, doživotni član Kuće Velikog reda i dobitnik ordena malog krsta Svetog Stevana.[2]

József Hertelendy

Biografija uredi

Jožef, rođen Bočar, je počeo studije u kući svojih roditelja kao privatni student, a zatim nastavio na Univerzitetu u Budimpešti. Roditelji su ga vaspitali za karijeru javne funkcije, kako bi služio svojoj zemlji u kojoj su njegovi preci radili čitav vek. Međutim, ovaj plan je osujetila apsolutistička era koja je nastupila nakon događaja iz 1848. godine. Godine 1854. otišao je u inostranstvo i diplomirao na Ekonomsko-šumarskoj akademiji u Hohenhajmu, gde je i dobio diplomu. Međutim, došao je kući 1855. godine i posetio Ekonomsku akademiju u Mađarovaru. Oženio se sledeće godine sa Zaidom Ištvandi (19. jun 1828 — 10. februar 1908) u Velikoj Kikindi 1. avgusta 1856. godine.[3]

Posle studija prava u Budimpešti, pohađao je Mađarsku privrednu akademiju u Ovaru, a zatim u Hohenhajmu 1861. godine. Izabran je za pristavnika Nađ Kikinde, ali ne želeći da služi privremeno, dao je ostavku novembra iste godine zajedno sa celokupnim štabom. Postavljen je za načelnika župnije Torontal, 1874. godine. Od 1876. do 1877. godine bio je vladin komesar pune vlasti tokom poplava u Južnom regionu Mađarske.[1] Godine 1878. postao je vladin komesar regulatorne komisije za grad Vršac. Bio je jedan od prvih imenovanih članova Redovnog doma a po njemu je nazvano selo Hertelendifalva.[2]

Za vreme njegovog predsednikovanja, 1882. godine, Sekelji iz Bukovine su pozvani nazad u Mađarsku i preseljenjem je bilo moguće osnovati dva naselja u Pančevačkom okrugu. Jedan od njih je 21. jula 1883. nazvan Hertelendifalva u čast Jožefa. Njegovo veličanstvo ga je 1885. imenovalo za naslednog člana Velikog reda. Član odbora Janoš Danijel je na jesenjoj generalnoj skupštini izrazio veliku radost i ljubav prema sreskoj zajednici. Vlada je 1887. godine Jožefu poverila otkup i uređenje takozvanih Uberlandskih zemalja. u svojstvu vladinog komesara.[3]

Torontalsku arhiepiskopsku titulu župana i dužnosti obavljao je skoro osamnaest godina, do kraja života. Smrt je okončao njegov aktivni život 31. avgusta 1891. u divljoj dolini Marilat.[1]

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi