Ispaša u Alpama
Ispaša u Alpama, sa svojim brojnim varijacijama i lokalnim specifičnostima, u Švicarskoj vuče svoje korijene još od kasnog srednjeg vijeka. Odnosi se na period između maja i oktobra, kada se goveda, ovce i koze tjeraju na visoke pašnjake (između 600 i 2900 m) kako bi iskoristili dodatnu stočnu hranu. Za to vrijeme farmeri brinu o životinjama, održavaju pašnjake, ograde i zgrade, prerađuju mlijeko u sir i druge proizvode i dočekuju posjetioce. Ova praksa doprinosi i očuvanju prirodnih pejzaža.[1]
|
Ispaša u Alpama | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština
| |
| |
 Švicarska
| |
| Regija: | Evropa |
| Godina upisa: | 2023. |
| ID: | 01966 |
| Ugroženost: | |
| Poveznica: | UNESCO |
Znanje, vještine i običaji sezone alpskih ispaša, uključujući poljoprivredu i proizvodnju sira, prvenstveno se prenose neformalno, unutar porodica i njihovih sezonskih radnika. Drugi način je kroz alpska društva i zadruge.
Ispaša u Alpama dovela je i do raznih društvenih i vjerskih običaja kao što su rituali, molitve i blagoslovi, tradicionalna odjeća, takmičenja u stoci i lokalne svečanosti.
Nematerijalna svjetska baština uredi
U Švicarskoj, oko 380.000 goveda, uključujući 130.000 krava muzara, kao i 200.000 ovaca ljeti je na visokim pašnjacima. Od kravljeg mlijeka ovdje se obično prave lokalni specijaliteti od sira, ručno izrađeni tradicionalnim metodama i alatima. Alpski pašnjaci čine 35 posto švicarskog poljoprivrednog zemljišta i 13 posto cijele zemlje. Ukupna populacija planinskih farmera smanjena je na oko 43.000 (1980.) sa 160.000 (1910. godine). Poljoprivrednici koji se bave planinskom poljoprivredom čine samo oko 15% ukupnog poljoprivrednog stanovništva u Švicarskoj.
Ispaša u Alpama ima snažan utjecaj na proizvodnju sira, osiguravajući da krave, ovce i koze proizvode visokokvalitetno aromatično mlijeko, takozvano Heumilch - mlijeko od trave, na osnovu ishrane prirodnim livadskim travama. Upotreba mlijeka od trave u proizvodnji sira doprinosi prepoznatljivom ukusu koji određuje više od 30 alpskih sireva. Glavni pastir zadužen za Alpe i odgovoran za proizvodnju sira poznat je kao Senn.
Ispaša u Alpama se nalazi na UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalnog svjetskog naslijeđa čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa u Švicarskoj.[2] Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na zasjedanju koje je održano od 5. do 8. decembra 2023. u Cresta Mowani u Bocvani[3]
Izvori uredi
- ↑ „Ispaša u Alpama”. Living Traditions in Switzerl. Pristupljeno 9. 12. 2023.(en)
- ↑ UNESCO: Nematerijalna kulturna baština u Švicarskoj - ich.unesco.org, Pristupljeno, 7.12.2023(en)
- ↑ „Ispaša u Alpama”. UNESCO: Ispaša u Alpama - ich.unesco.org. Pristupljeno 9. 12. 2023.(en)
