Histiej ili Histija, sin Lisagorin, (u. 494. pne.) bio je tiranin starogrčkog grada-države Mileta na obali Male Azije

Histiej je svoju vlast dugovao perzijskom caru Dariju, čije je sizerenstvo priznavao i pod čijom je komandom sudjelovao u pohodu na Skite. Herodot navodi kako je za vrijeme perzijskog povlačenja dio maloazijskih tirana došao na ideju da poruši mostove preko Dunava te tako ostavi Darija i Perzijance na milost i nemilost neprijatelju. Za razliku od Miltijada koji je zagovarao takav plan, Histiej je bio protiv, obrazlozivši činjenicu da vlast duguju Dariju te da je bez njega izgubiti. Tirani su na kraju prihvatili argumente te umjesto da izdaju Darija prevarili Skite.

Za vrijeme pohoda je Histiej osnovao koloniju Myrkin na ušću Strymona (današnja Strumica), odnosno mjestu kasnije Amfipolisa. Perzijski vojskovođa Megabaz je bio sumnjičav prema miletskoj koloniji osnovanoj na strateški važnom mjestu ali je Darije, zahvalan za Histiejeve zasluge, odlučio predati mu vlast nad tim gradovima. Nešto kasnije je Darije ipak pozvao Histieja da dođe na njegov dvor u Susi kako bi mu služio kao savjetnik.

Histiej je vlast predao svom nećaku Aristagori, ali se s vremenom počeo osjećati nezadovoljan daleko od kuće te počeo pripremati planove za ustanak. Svom je robu obrijao glavu, istetovirao poruku za Aristagoru na glavi te sačekao da kosa ponovno naraste prije nego što će je poslati. Kada je izbio jonski ustanak, Histiej je od Darija zatražio dozvolu za povratak u Malu Aziju kako bi ustanak osobno ugušio. Darije je na to pristao.

Pri povratku je Histiej na dvoru satrapa Artaferna u Sardu spletkario protiv njegovih suradnika. Kada je Artafern postao sumnjičav, Histiej se sklonio na Hios, gdje je sagradio flotu i bavio se pirastvom, napravivši glavnu bazu u Bizantiju. Nakon što je jonski ustanak ugušen u bitci kod Lade 494. pne. Histiej se pokušao vratiti u Milet, ali ga je Artafern uhvatio i dao pogubiti. Njegova mumificirana glava je poslana Dariju u Susu. Darije nije htio vjerovati da ga je prijatelj izdao, te je glavu dao sahraniti s najvišim državnim počastima.

V. također uredi