Fiziologija je jedna od temeljnih bioloških znanosti koja se bavi proučavanjem funkcija zdravog organizma s naglaskom na mehanizme koji nadziru i reguliraju životne procese, tj. održavaju homeostazu. Naziv fiziologija nastao je od grčkih riječi phisis (priroda) i logoi (diskutovati, raspravljati).

Nekada se smatralo da je ona jedna od disciplina anatomije. Međutim, primjena suvremenih znanstvenih dostignuća u izučavanju prirode i živih bića, pokazala je da su struktura i funkcija međusobno povezane i zavisne. Ipak, fiziologija je povezana, kako sa anatomijom, tako i sa biologijom, biohemijom, medicinom i drugim srodnim znanostima i znanstvenim disciplinama.

Svaki oblik života od monomolekularnog virusa pa sve do najvećeg drveta ili do kompliciranog ljudskog organizma ima vlastite funkcionalne osobine. Stoga se golemo područje fiziologije može podijeliti na fiziologiju virusa, fiziologiju bakterija, fiziologiju stanice, fiziologiju čovjeka i mnoga uža područja. U fiziologiji čovjeka nastojimo potanko razjasniti različite funkcije u ljudskom tijelu, na primjer kemijske reakcije koje se zbivaju u stanicama, prijenos živčanih impulsa s jednog dijela tijela na drugi, kontrakciju mišića, razmnožavanje, te najsitnije pojedinosti pretvaranja svjetlosne energije u kemijsku, što podražuje oko i omogućuje nam da vidimo okolni svijet.

Fiziologija čovjeka

uredi
 

Fiziologiju čovjeka možemo podijeliti na:

  1. Fiziologiju stanice
  2. Fiziologiju krvnih stanica, imuniteta i zgrušavanja krvi
  3. Fiziologiju srca
  4. Fiziologiju cirkulacije
  5. Fiziologiju tjelesnih tekućina i bubrega
  6. Fiziologiju respiracije
  7. Fiziologiju letenja, putovanja u svemir i ronjenja
  8. Fiziologiju živčanog sistema i osjetila
  9. Fiziologiju probavnog trakta
  10. Fiziologiju metabolizma i regulacije temperature
  11. Fiziologiju endokrinologije i reprodukcije

Reference

uredi

Vanjske veze

uredi