Distanazija
Distanazija (od grč. δυσ-: ne- + ϑάνατος: smrt),[1] u medicini, korištenje svih raspoloživih sredstava, bilo primjerenih ili neprimjerenih, za umjetno produžavanje života i odgađanje dolaska smrti u bolesnika u završnoj fazi života, unatoč tome što nema nade za izliječenje. Drugi nazivi su terapijska tvrdoglavost i terapijska okrutnost. Često se smatra pogreškom moderne medicine.
Distanazija nastaje kad se umirućoj osobi tehnološkim sredstvima produžuje biološki život kroz bez obzira na kvalitetu njenog života.[2] Tehnologije kao što su implantirani kardioverterski defibrilator,[3] umjetna ventilacija, uređaji za potpomaganje srčanih klijetki, te vantjelesna membranska oksigenacija mogu produžiti proces umiranja.
Izraz distanazija obično se koristi kad se umjetno održava na životu osobu čije bi stanje inače bilo nespojivo sa životom; ponekad iza toga stoje neki skriveni motivi.
Povezano
urediReference
uredi- ↑ Kothari, M; Mehta, L; Kothari, V (2000). „Cause of death--so-called designed event acclimaxing timed happenings”. Journal of Postgraduate Medicine 46 (1): 43–51. PMID 10855082.
- ↑ de Menezes, MB; Selli, L; de Souza, AJ (August 2009). „Dysthanasia: Nursing professionals' perception”. Revista Latino-Americana de Enfermagem 17 (4): 443–8. DOI:10.1590/S0104-11692009000400002. PMID 19820848.
- ↑ Kaufman, SR; Mueller, PS; Ottenberg, AL; Koenig, BA (2011). „Ironic technology: Old age and the implantable cardioverter defibrillator in US health care”. Social Science & Medicine 72 (1): 6–14. DOI:10.1016/j.socscimed.2010.09.052. PMC 3032945. PMID 21126815.
Preporučena literatura
uredi- Corke, C; Silvester, W; Bellomo, R (December 2010). Journal/Previous Editions/December 2010/03_2010_Dec_Edit-Avoiding-nosocomial.pdf „Avoiding nosocomial dysthanasia and promoting eleothanasia”. Critical Care and Resuscitation 12 (4): 221–2. PMID 21143080.[mrtav link]