Crkva rođenja presvete Bogorodice u Obudovcu

Crkva rođenja presvete Bogorodice u Obudovcu, općina Šamac, Bosna i Hercegovina, pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi i eparhiji zvorničko-tuzlanskoj. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1] Nacionalni spomenik čine crkva i groblje, te pokretno naslijeđe koga čini ikonostas i 26 ikona. Crkva nalazi se u posavskom selu Obudovac, 16 km od Šamca, uz lokalni put prema Brčkom.

Crkva rođenja presvete Bogorodice u Obudovcu

Historija uredi

Godine 1858, Obudovac se našao u središtu bune posavskih seljaka, koju je predvodio oraški sveštenik Stevan Avramović, zajedno sa svešenikom hadži Petkom Jagodićem (zvana Protina buna). Nakon sloma bune, habzburški časopis «Allgemeine zeitung», 1. novembra 1858. godine, piše o slomu bune: «Begovi i age popalili su gotova sva srpska sela u Gradačačkoj nahiji i pravoslavnu crkvu u Obudovcu.» Stara crkva nalazila se pored današnje crkve i na tom mjestu je sagrađen spomen-oltar.

Crkva rođenja presvete Bogorodice u Obudovcu građena je sa prekidima od 1864. do 1882. godine. Dozvola za gradnju dobivena je od sultana iz Carigrada. Crkvu je gradilo 18 okolnih sela, a dobrovoljni prilozi za gradnju crkve su prikupljani sa teritorije čitave Bosne i Hercegovine, Vojvodine, pa čak i Rusije. Spominje se cifra od 16000 dukata koji su prikupljeni iz raznih krajeva svijeta. Izgradnju crkve vodio je majstor Tasa iz Ohrida, sa 50 majstora i radnika.

Na crkvi vršena je rekonstrukcija i konzervatorsko-restauratorski radovi, i to više puta, u periodu od 1891. do 2001. godine.

Opis uredi

Crkva je u osnovi trobrodna bazilika, sa pripratom, naosom i trodijelnim oltarskim prostorom, koga sačinjavaju tri apside, koje se nalaze na istočnoj strani objekta.

Ikonostas rađen je u periodu od 1937. do 1940. godine. Predstavljene dvadeset dvije ikone su rad akademskog slikara Romana Petrovića.

U crkvi se čuva i dvadeset šest ikona nepoznatog autora. Nastale su prije 29. oktobra 1858. godine, kada je stara crkva nakon «Protine bune» zapaljena. Sve ikone su rađene tehnikom tempere na drvetu. Uramljene su u smeđi drveni ram, širine 6,5 cm. Ikone su uglavnom rađene u istom maniru, one na kojima su predstavljeni pojedinačno svetitelji, na tamnoj podlozi je prikazana stojeće figura svetitelja sa njegovim atributima. Isti slučaj je i sa ikonama na kojima je predstavljena neka scena, pozadina takve ikone je tamnija.

Zvonik sa tri zvona je kvadratne tlocrtne osnove, a njegova visina iznosi oko 40 m do krsta. Uz samu lokaciju crkve nalazi se staro pravoslavno groblje, koje je i danas aktivno. U dvorištu, na istočnoj strani se nalazi prizemna zgrada, zvana Svetosavski dom, sa kancelarijama, arhivom i salom.

Literatura uredi

  • Đoko Slijepčević, Historija Srpske pravoslavne crkve, II knjiga, Od početka XIX vijeka do kraja Drugog svjetskog rata, Munchen, 1966. (korištene usluge biblioteke Bošnjačkog instituta, fondacija Adila Zulfikarpašića-Sarajevo), 1966.

Reference uredi

  1. „Crkva rođenja presvete Bogorodice”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 12. 9. 2020.