Cerumen
Ušna smola (medicinski naziv cerumen) je žućkasta smolasta materija koja se izlučuje u ušnim kanalima ljudi i mnogih drugih sisara. Izlučuju je cerumenalne žlijezde znojnice koje su smještene u uvu. Smola oblaže kožu zvukovoda i čini je masnijom, vlažnom i elastičnom, svojim mirisom odbija bube,[1] a pruža i određenu zaštitu protiv bakterija, gljiva i vode.[1] Prekomjerno lučenje smole može uzrokovati pritisak uz bubne opne i uzrokovati privremeno ili trajno oštećenje sluha.
Čišćenje uredi
Pokretanje vilice pomaže pri prirodnom procesu čišćenja uva od smole, tako da i žvakanje obične žvakaće gume i pričanje mogu biti od pomoći. Umekšavanje smole uz pomoć maslinovog ulja ili nekog drugog cerumenolitičkog sredstva obično će pomoći da smola sama izađe.[2] Ako to nije dovoljno, tehnika koju ljekari najčešće koriste je ispiranje ušiju mlakom vodom. U ovoj tehnici, obična topla voda se uz pomoć veće šprice nabija u uvo, da bi istjerala nagomilanu smolu. Otorinolaringolozi će često koristiti kiretu da bi mehanički odstranili višak smole, kad se ova nije potpuno zalijepila za uvo, a ometa sluh. Štapići za uvo, s druge strane, nabiće smolu dublje u ušni kanal, a odstraniće samo manji dio smole, koji se zalijepi za vatu.
Ispiranje uredi
Autori Vilson i Rozer[3] su podrobno objasnili proces ispiranja ušiju, te preporučuju da se, pri ispiranju, ušna školjka povuče unazad i nagore, a da se vrh šprice usmjeri na isti način — prema stražnjem dijelu glave i nagore, da bi mlaz vode ulazio preko gornjeg zida ušnog kanala i izlazio preko donjeg, čisteći i noseći sobom smolu i prljavštinu. Osim mlake vode, kao rastvor se mogu koristiti i:
- Fiziološki rastvor[4]
- Rastvor sode bikarbone[5]
- Rastvor vode i sirćeta, u cilju sprečavanja sekundarne infekcije.[6]
Pacijentima obično više odgovara da temperatura vode bude ista kao i temperatura tijela,[4] pošto više ili niže temperature mogu uzrokovati mućenje u glavi. Šarp[7] preporučuje temperaturu od 37 °C, dok Blejk[6] preporučuje 38 °C, jedan stepen iznad temperature tijela, i naglašava da se ovo provjeri termometrom. Bilo koja druga temperatura može uzrokovati nesvjesticu i vrtenje u glavi (vertigo).
Ispiranje mora da bude bezbolno i mora se obratiti pažnja da se voda ne nabija prejako. Djeci treba ispirati uši manjom brzinom i snagom. Ispiranje nekad treba ponoviti više puta. Ako mlaz tople vode nanosi bol, treba smanjiti snagu i brzinu mlaza. Najbolje je početi sa više slabih mlazeva, a zatim sve jačim, dok voda ne istjera glavne naslage smole. Ova procedura se može obaviti i lično, u kupatilu ili koristeći zdjelu u koju će se voda slivati, koristeći sterilnu špricu iz apoteke i običnu mlaku vodu. Nakon što se ispere, glavu treba nageti tako da preostala voda može da izlazi van. Takođe, ušna školjka se može povući unazad, da bi se ispravio ušni kanal i voda lakše isticala.
Štapići za uši uredi
Štapići za uši se generalno ne preporučuju za čišćenje ušnog kanala,[8] jer se na taj način smola gura dublje u uvo, a ako se koristi nepažljivo, može oštetiti ili čak probiti bubnu opnu.[8] Takođe, komadići vate mogu otpasti i ostati u uvu zajedno sa smolom. Preporučuju se samo za čišćenje vanjskog dijela uva, tj. za čišćenje ušne školjke i samog ulaza ušnog kanala.
Ušna smola kod kitova uredi
Mnogim vrstama kitova smola se nagomilava godišnje, u slojevima, te u zavisnosti od vrste kita za jednu godinu mogu da se naslažu jedan, dva ili četiri sloja. Slično određivanju starosti stabla po broju godova, nakon smrti kita njegova starost se može procijeniti po broju slojeva smole.[9]
Vidi još uredi
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 „Američko udruženje za istraživanje sluha: Smola”. Arhivirano iz originala na datum 2009-02-25. Pristupljeno 2010-06-29.
- ↑ Eksperti za higijenu: Briga o ušima i nagomilavanje smole. (en)
- ↑ Wilson, P.L., Roeser, R.J. (1997). "Cerumen management: professional issues and techniques". J.Am.Acad.Audiol. 8 (6): 421–430.
- ↑ 4,0 4,1 Ernst, A.A., Takakuwa, K.M., Letner, C., Weiss, S.J. (1999). "Warmed versus room temperature saline solution for ear irrigation: a randomised clinical trial". Ann.Emerg.Med. 34 (3): 347–350.
- ↑ Bull, P.D. (1985). Lecture notes on diseases of the ear nose and throat (6th ed.). Oxford: Blackwell Scientific Publications. ISBN 0-632-06506-0.
- ↑ 6,0 6,1 Blake, P., Matthews, R., Hornibrook, J. (1998). "When not to syringe an ear". N.Z.Med.J. 111 (1077): 422–424.
- ↑ Sharp, J.F., Wilson, J.A., Ross, L., Barr-Hamilton, R.M. (1990). "Ear wax removal: A survey of current practice". Br.Med.J. 301 (6763): 1251–1253.
- ↑ 8,0 8,1 Timoti Hejn, profesor neurologije, otorinolaringologije i fizikalne terapije: „Ušna smola“ Arhivirano 2018-09-23 na Wayback Machine-u (en)
- ↑ Commanding Officer of NOAA Ship MALCOLM BALDRIGE
