Wikipedija

Carski rez

Carski rez, također poznat kao C-sekcija ili carski porod, je kirurški postupak kojim se jedno ili više djece porađa kroz rez u majčinom trbuhu, a izvodi se u slučaju kada bi vaginalni porod ugrozio novorođenče ili majku.[1] Razlozi za operaciju su zastoj u porodu, blizanačka trudnoća, majčin povišeni krvni tlak, porod na zadak te problemi s posteljicom ili pupčanom vrpcom .[1][2] Odluka o carskom rezu se može donijeti na temelju oblika majčine zdjelice ili povijesti prethodnog carskog reza.[1][2] Moguć je vaginalni porod nakon carskog reza. [1] Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se carski rez izvede samo u slučaju medicinskih indikacija.[2][3] Ponekad se carski rez radi bez medicinskog razloga, na zahtjev, obično rodilje.[1]

Carski rez obično traje od 45 minuta do sat vremena.[1] Uglavnom se provodi pod regionalnom anestezijom (spinalna ili epiduralna anestezija), dok se opća anestezija koristi u hitnim situacijama.[1] Zbog regionalne anestezije gubi se osjet niže od struka, ali pacijentice ostaju budne i svjesne ili blago sedirane. Rez duljine oko 15 cm (6 inča) se uobičajeno radi kroz majčin donji dio trbuha, tj. bikini zoni.[1] Zatim se presijeca ovojnica trbušnih mišića (mišići se samo razdvajaju) i trbušna maramica (potrbušnica) te se pristupa maternici. Nakon otvaranja maternice, presijecaju se plodovi ovoji i slijedi porod djeteta. Nakon poroda majci se daje injekcija oksitocina koji će potaknuti stezanje (kontrakcije) maternice i time zaustaviti krvarenje. Na samom kraju operacije uklanja se posteljica te se rezovi svih navedenih slojeva zatvaraju šavovima. Žena obično može početi dojiti čim se probudi nakon izlaska iz operacijske sale.[4] Najčešće majka ostaje nekoliko dana u bolnici dok se dovoljno ne oporavi za povratak kući.[1]

Porod carskim rezom rezultira malim ukupnim povećanjem loših ishoda u niskorizičnim trudnoćama.[2] Uobičajeno oporavak duže traje,od vaginalnog poroda, otprilike šest tjedana.[1] Povećani rizici ovakvog poroda uključuju djetetove probleme s disanjem i emboliju plodne vode te krvarenje nakon poroda kod majke.[2] Utvrđene smjernice preporučuju da se carski rez ne koristi prije 39. tjedna trudnoće bez medicinskog razloga.[5] Način poroda nema učinka na naknadnu spolnu funkciju .[6]

U 2012. godini je učinjeno oko 23 milijuna carskih rezova u cijelom svijetu.[7] Međunarodna zdravstvena zajednica je prije smatrala da je idealna stopa carskog reza od 10% i 15%.[8] Neki dokazi pokazuju da stopa od 19% carskih rezova može rezultirati boljim ishodom poroda.[7] Više od 45 zemalja u svijetu ima stope carskog reza manje od 7,5%, dok više od 50 zemalja ima stope veće od 27%.[7] Ulažu se napori kako bi se poboljšao pristup i smanjio korištenje C-reza.[7] U Sjedinjenim Državama od 2017. oko 32% poroda vrši se carskim rezom.[9] Operacija se izvodila još od 715. godine prije Krista nakon majčine smrti, a novorođenče je ponekad preživjelo.[10] Opisi preživjelih majki datiraju iz 1500. godine, s ranijim svjedočanstvima iz antičkih vremena (uključujući apokrifni izvještaj o Juliju Cezaru rođenom carskim rezom, što je uobičajeno podrijetlo tog izraza).[10] Uvođenjem antiseptika i anestetika u 19. stoljeću značajno se povećalo preživljavanje i majke i djeteta, a samim time je i postupak postao učestaliji.[10][11]

Indikacije

uredi

Carski rez se preporučuje kada vaginalni porod može predstavljati rizik za majku ili dijete. U nekim zemljama carski rez se također izvodi iz osobnih i društvenih razloga na zahtjev majke.

Medicinske indikacije

uredi

Komplikacije u porođaju i čimbenici koji povećavaju rizik povezan s vaginalnim porođajem uključuju:

  • Nenormalni položaj (stav na zadak ili poprečni položaj).
  • Dugotrajni porođaj ili neuspjeh u napredovanju ( ometani porođaj, poznat i kao distocija)
  • Fetalni distres
  • Prolaps pupčene vrpce
  • Puknuće maternice ili povećan rizik od toga
  • Nekontrolirana hipertenzija, preeklampsija [12] ili eklampsija u majke
  • Tahikardija u majke ili novorođenčeta nakon pucanja plodne vode
  • Problemi s placentom ( predležeća posteljica, odvajanje posteljice ili placenta accreta )
  • Neuspješno induciranje porođaja
  • Neuspješan instrumentalni porođaj ( kliještima ili vakuumom (kod neuspješnog poroda s kliještima/vakuumom novorođenče će trebati poroditi carskim rezom)
  • Velika beba, teža> 4000 grama ( makrosomija )
  • Anomalije iz pupčane vrpce ( vasa previa, multilobate uključujući bilobate i placente sa sucentriatnim režnjevima, velamentno umetanje)

Druge komplikacije trudnoće, već postojeća stanja i popratne bolesti uključuju:

  • Prethodni (visokorizični) fetus
  • HIV infekcija majke s visokim virusnim opterećenjem (HIV s niskim virusnim opterećenjem majke nije nužno indikacija za carski rez)
  • Izbijanje genitalnog herpesa u trećem tromjesečju [13] (koje može uzrokovati infekciju u novorođenčetu ako se rodi vaginalno)
  • Prethodni klasični (uzdužni) carski rez
  • Prethodna ruptura maternice
  • Prethodni problemi s zacjeljivanjem međice (od prethodnog poroda ili Crohnove bolesti )
  • Dvoroga maternica
  • Rijetki slučajevi posthumnog rođenja nakon smrti majke

Druge indikacije:

  • Smanjeno iskustvo ginekologa-opstetičara s vođenjem porođaja gdje je novorođenče u stavu na zadak. Premda su opstetričari i primalje opsežno teoretski obučeni o odgovarajućim postupcima za porod na zadak koristeći simulacijske lutke, imaju sve manje iskustva sa stvarnim vaginalnim porodom, što može povećati rizik.[14]

Prevencija

uredi

Općenito je prihvaćeno da je u mnogim zemljama prevalencija carskog reza veća nego što je potrebno pa se liječnike potiče na aktivno snižavanje stope jer stopa carskog reza veća od 10-15% nije povezana sa smanjenjem stope smrtnosti majki ili dojenčadi,[15] iako neki dokazi govore da bi veća stopa od 19% mogla rezultirati boljim ishodima porođaja.[7]

Rizik

uredi

Čak je 4 do 8 puta veća mogućnost smrti rodilje tijekom carskog reza, nego kod poroda vaginalnim putem. Iako zahvat izgleda rutinski, pri planiranom carskom rezu, bez opravdanih medicinskih indikacija, smrtnost rodilja je dvostruko veća nego kod vaginalnog poroda.[16]

Izvori

uredi
  1. ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 Pregnancy Labor and Birth. Office on Women’s Health, U.S. Department of Health and Human Services (1 February 2017).
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Safe Prevention of the Primary Cesarean Delivery (March 2014). Archived from the original on 2014-03-02. Preuzeto 2021-09-25.
  3. ↑ WHO Statement on Caesarean Section Rates (2015).
  4. ↑ Lauwers, Judith (2010). Counseling the Nursing Mother: A Lactation Consultant's Guide (na en), Jones & Bartlett Publishers. ISBN 9781449619480
  5. ↑ American Congress of Obstetricians and Gynecologists, „Five Things Physicians and Patients Should Question”, Choosing Wisely: an initiative of the ABIM Foundation (American Congress of Obstetricians and Gynecologists), arhivirano iz originala na datum 1 September 2013, pristupljeno 1 August 2013 
  6. ↑ Yeniel, AO; Petri, E (January 2014). „Pregnancy, childbirth, and sexual function: perceptions and facts”. International Urogynecology Journal 25 (1): 5–14. DOI:10.1007/s00192-013-2118-7. PMID 23812577. 
  7. ↑ 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 Molina, G; Weiser, TG; Lipsitz, SR; Esquivel, MM; Uribe-Leitz, T; Azad, T; Shah, N; Semrau, K i dr.. (1 December 2015). „Relationship Between Cesarean Delivery Rate and Maternal and Neonatal Mortality”. JAMA 314 (21): 2263–70. DOI:10.1001/jama.2015.15553. PMID 26624825. 
  8. ↑ WHO Statement on Caesarean Section Rates (2015).
  9. ↑ Births: Provisional Data for 2017 (May 2018).
  10. ↑ 10,0 10,1 10,2 Moore, Michele C. (2004). Cesarean Section: Understanding and Celebrating Your Baby's Birth (na en), JHU Press. ISBN 9780801881336
  11. ↑ The Truth About Julius Caesar and "Caesarean" Sections (25 October 2013).
  12. ↑ Turner R (1990). „Caesarean Section Rates, Reasons for Operations Vary Between Countries”. Family Planning Perspectives 22 (6): 281–2. DOI:10.2307/2135690. JSTOR 2135690. 
  13. ↑ Management of Genital Herpes in Pregnancy (May 2020).
  14. ↑ Savage W (2007). „The rising Caesarean section rate: a loss of obstetric skill?”. Journal of Obstetrics and Gynaecology 27 (4): 339–46. DOI:10.1080/01443610701337916. PMID 17654182. 
  15. ↑ WHO Statement on Caesarean Section Rates (2015).
  16. ↑ Arhivirana kopija. Arhivirano iz originala na datum 29. studenoga 2010.. Pristupljeno 21. studenoga 2010. 
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Carski_rez&oldid=41576046