Brsjačka buna je podignuta protiv turskog i kačačkog nasilja u Makedoniji 1881-1882. na prostoru između Bitolja, Ohrida, Prilepa i Kičeva. Područje je ranije bilo teritorija nekadašnjeg plemena po imenu Brsjaci, odakle dolazi i ime bune.

Poslije srpsko-turskih i rusko-turskih ratova 1875-1878. u područje Brsjaka prodiru kačačke bande i napadaju narod, koji se organizuje za odbranu. Četovođe su Dime Čakre, Aco Karev, Nikola Kovačot, Micko Krstić, Ilija Delija pop Hristo i drugi. Hajdučke akcije su pojačane, a pridružuju se i Srbi, makedonski veterani, iz upravo završenih ratova protiv Turaka.

Otpor je organizovan sa središtem u Demir Hisaru, a najaktivniji kraj bune je Kruševo. Godine 1881. i 1882. na više mjesta se vode borbe protiv Turaka i Kačaka. U nahiji Poreč koja je imala 36 sela naoružani narod sa vođama Stevanom i Kuzmanom Petrevskim je oslobodio nahiju u potpunosti.

Stevan je od Turaka priznat za vođu pobunjenika u Kičevu. Međutim Turci ga na prevaru otruju, i pale sela u nahiji. Potom su otkrili grupe i organizacije pobunjenika u selima, Kruševu i Ohridu. Oko 700 ljudi je pohapšeno i buna je ugušena.

Vidi još uredi

Literatura uredi