Banjica (župa)
Banjica je naziv srednjovjekovne župe na području današnje opštine Ključa, Bosna i Hercegovina.[1] Ime župe potiče od desne pritoke Sane, koja se u nju ulijeva kod sela Ljubinja.
U XIII stoljeću župa je bila u posjedu feudalne porodice kneza Hrvatina.[2] Obuhvatala je dolinu rijeke Sane od sela Vrbljana u gornjem toku do ušća potoka Glibaje iznad Hrustova kod Sanskog Mosta. Odatle je granica išla prema zapadu ostavljajući dolinu rijeke Sanice u župi Banjici. Zatim je granica išla prema jugu, preko jugoistočnih obronaka Grmeča, Šiše i dolazila do naselja Vrbljani.[1]
Stari gradovi i utvrđenja
urediStari grad Ključ podignut je krševitoj kosi na lijevoj obali Sane, gdje je na najvišem vrhu izgrađena kula Ljubica.[3] Bio je to najprije zamak ili vlastelinska rezidencija podignuta na ostacima utvrđenja iz rimskog perioda negdje u XII vijeku.[4] Dva kilometra jugoistočno, na lijevoj obali Sane bilo je manje utvrđenje, kao predstraža starom gradu i obezbijeđenje prelaza rijeke.
Na istoj, lijevoj strani Sane, 15 km. nizvodno, nalazila se tvrđava Kamičak, a kod ušća Sanice nalazila se tvrđava današnjem Vrpolju.[5] Putopisac Kuripešić u XVI vijeku spominje dvije razrušene tvrđavice Kamenac i Liskovac, a dalje prema istoku dva pusta gradića, Sekulur i Gusrev. Vjerovatno se radi o utvrđenju u Gračanici i takozvani Perića-grad u Sokolovu što je i arheološki potvrđeno. U istom putopisu naveden je Prizren-grad čiji se ostaci nalaze na desnoj strani Sane iznad sela Slatine. Sjeveroistočno od njega, oko 7 km, na zapadnoj strani planine Dimitora postojalo je utvrđenje Prolom. U njegovom podnožju je selo Treskavac koje se spominje u povelji kralja Tomaša iz 1446. I ova dva utvrđenja su imala ulogu čuvanja komunikacije kojom je prošao Kuripešič, dalje prema Sokol gradu na rijeci Plivi. Osim ovih utvrđenja iz putopisa, arheološki je potvrđeno postojanje utvrđenja u Gornjim Vrbljanima i Gornjem Ribniku.[1]
Izvori
uredi- ↑ 1,0 1,1 1,2 „Jelena Mrgić Radojčić: Donji Kraji - Krajina srednjovjekovne Bosne”. Filozofski fakultet Banja Luka. Pristupljeno 9. 12. 2023.
- ↑ „Ferdo Šišić: Rodoslovlje knezova Hrvatinića”. Matica Hrvatska, Zagreb, 1902.. Pristupljeno 9. 2. 2023.
- ↑ „Stari grad Ključ”. Komisija za nacionalne spomenike. Arhivirano iz originala na datum 2024-03-26. Pristupljeno 13. 6. 2016.
- ↑ „Hamdija Kreševljaković: Stari bosanski gradovi”. Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 –. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ „Kamičak (tvrđava)”. kons.gov.ba. Arhivirano iz originala na datum 2021-02-20. Pristupljeno 13. 3. 2016.
Literatura
uredi- Tihomir Glavaš, Ključ, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom II, Sarajevo 1988, 147.
- Ivo Bojanovski, Kamičak 1, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom II, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 147.
- Jelena Mrgić, Kamičak, Leksikon gradova i trgova srednjovjekovnih srpskih zemalja - prema pisanim izvorima, Zavod za udžbenike , Beograd 2010, 126.
