Stari grad Ključ

Stari grad Ključ se nalazi iznad lijeve obale Sane, iznad savremenoga naselja Ključ, Bosna i Hercegovina. Smješten je na uzduženoj kosi na visokim stijenama, iznad lijeve obale Sane, na lokalitetu Grad, na nadmorskoj visini od 521 m, na mjestu gdje Sana ulazi u klisuru izmeðu Breščice (528 m) i Ljubinske planine (656 m).

Kula ključke tvrđave

HistorijaUredi

Na Gradu, iznad Ključa, Rimljani su prvi izgradili utvrdu, kojoj se ne može pobliže odrediti vrijeme postanka. Vrijeme nastanka prvih fortifikacija srednjovjekovnoga grada Ključa je 13. stoljeće, kada je Ključ bio župski grad srednjovjekovne župe Sanice. Grad Ključ prvi put se izričito spominje 1322. godine, u povelji bana Stjepana II Kotromanića koji daruje Vukosavu Hrvatiniću župe Banicu (Mrenska župa) i Vrbanju, i u njima gradove Ključ i Kotor.

Kralj Tomaš je, poveljom izdatom u Vranduku 1446. godine, potvrdio posjed Ključa Ivanišu Dragišiću i sinovima. Ključ i čitav prostor Donjih krajeva dobili su na značaju kada je pred navalom Osmanlija došlo do pomjeranja središta države u zapadne krajeve. Posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević je 1463. godine pokušao u Ključu naći utočište, ali je uhvaćen i zarobljen. Osmanlije su zauzele Ključ 1463. godine i držali su ga do 1878. godine

Kompleks tvrđave sastoji se od tri dijela spojena zidinama: Grad sa podgrađem, tabor i kula. Najstarije jezgro je Grad sa podgrađem, koji je sa prilazne sjeverne strane zaštićen visokim bedemom. Tabori su po današnjem izgledu dograđeni u osmansko doba. Kula pod imenom Ljubica je isturena i podignuta je kao bočna zaštita jezgra tvrđave.

Slika Ključa očuvana je na graviri u putopisu Benedikta Kuripešića iz 1530. godine.

Od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Graditeljska cjelina - Stari grad Ključ u Ključu proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. [1]

LiteraturaUredi

  • Tihomir Glavaš, Ključ, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom II, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 147.
  • Hamdija Kreševljaković, Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953.

ReferenceUredi