Avnojske granice

Avnojske granice je izraz pod kojim se podrazumijevaju današnje granice država bivše Jugoslavije, odnosno današnje međunarodne granice nastale na temelju razgraničenja federalnih jedinica novostvorene jugoslavenske federacije - budućih republika - koje su 1945. i 1946. provele posebne komisije pod formalnim nadzorom AVNOJ-a.

Razgraničenja federalnih jedinica Jugoslavije

Prilikom razgraničenja su se historijski kriteriji u većoj mjeri poštovali jedino u slučaju Bosne i Hercegovine, čija je teritorija bila definirana granicama ustanovljenim u 19. vijeku, odnosno koja je odgovarala nekadašnjem austro-ugarskom kondominiju uspostavljenom nakon aneksije 1908.

U svim drugim slučajevima je razgraničenje provedeno na temelju političkih kriterija i dogovora među tadašnjim vodećim komunističkim političarima. Na sjeveru su granice Hrvatske i Slovenije također pratile nekadašnju austro-ugarsku administrativnu podjelu, osim na području Istre i Slovenskog primorja koje je tada, također, postalo predmetom teritorijalnog spora s poratnom Italijom. Hrvatska i Srbija su, pak, podijelile nekada upravno jedinstveni Srijem, čiji je zapadni dio pripado Hrvatskoj, a istočni pripao novostvorenoj Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, koja je postala sastavni dio Srbije. Hrvatskoj je i takodje pripala Baranja, Dalmacija, Istra, Dubrovnik, Rijeka kao i Pirenski zaliv koji je pretežno bio naseljen Slovencima. Srbija i Crna Gora su, pak, podijelile Rašku, a, uglavnom na temelju etničkih kriterija, je uspostavljena i granica između Srbije i Makedonije.

Iako se često navodi kako su avnojske granice današnje međunarodne granice, to u potpunosti nije slučaj. Godine 1953. su NR BiH i NR Crna Gora sporazumno razmijenile teritoriju, pri čemu se NR BiH odrekla uskog pojasa na obali Bokokotorskog zaljeva (čime je Hrvatska stekla današnju granicu sa Crnom Gorom) i zauzvrat dobila teritorije oko današnjeg Tjentišta. Granice Srbije i današnje Republike Kosovo također nisu potpuno "avnojske" granice, s obzirom da je 1959. tadašnjoj Kosovsko-Metohijskoj Oblasti pripojen dio tzv. Ibarskog Kolašina koji je dotle bio dio tzv. Uže Srbije.

Izraz "avnojske granice" se često koristio u vrijeme pred i za vrijeme raspada Jugoslavije pri čemu je službeni stav Srbije dugo vremena bio da je riječ o "administrativnim granicama" koje se ne trebaju poštovati baziran na argumentu da je veliki deo etničke srpske populacije ostao da živi na teritorijama današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, dok je većina ostalih konstitutivnih naroda ostala da živi u etnički homogenim i zaokruženim republikama sa izuzetkom Srba kojih je ostalo oko 600.000 na prostoru Hrvatske i 2.000.000 na prostoru BiH također i Hrvata kojih je ostalo oko 750.000 na prostoru BiH i nešto manje u AP Vojvodina.