Apameja (Sirija)

Apameja (arapski: أفاميا ili آفاميا, Afamia) je bivši rimski grad čije se dobro očuvane ruševine nalaze u današnjoij sjeverozapadnoj Siriji, okoli 55 km severozapadno od Hame, na desnoj obali Oronta.

Ostaci stupova
Ruševine Apameje

Prije dolaska trupa Aleksandra Velikog u Siriju je bio poznat pod nazivom Farnaka. Aleksandar ga je preminovao u Pela u svom rodnom mjestu. Nakon njegove smrti je tim područjem zavladao njegov vojskovođa Seleuk I Nikator, osnivač Seleukidskog Carstva. On ga je po svojoj supruzi, perzijskoj princezi Apama|Apami, preimenovao u Apameja. Pod mnjegovom vlašću se grad brzo razvio u važan vojni garnizon, ali i ekonomsko središte. Grad je narastao na 120.000 stanovnika, a ekonomija se temeljila na brojnim ergelama od 30.000 konja, kao i objektima za dresuru 500 bojnih slonova.

Godine 64. pne. je za vrijeme trećeg mitridatskog rata Apameju zauzeo rimski vojskovođa Pompej i otada je bio pod vlašću rimske države. Riumljanima je služio i nastavio se razvijati kao važna vojna baza. Godine 115. je za vrijeme vladavine cara Trajana Apameju pogodio katastrofalan potres, a što je rimske careve sve do Marka Aurelija natjeralo da ulažu velika sredstva u njegovu obnovu. Ti su napori urodili plodom, pa je broj stanovnika narastao na pola miliona, a Apameja postala i važno kulturno središte, posebno značajno zbog razvitka neoplatonističke filozofske škole, odnosno miješanja Platonove filozofije sa orijentalnim elementima.

Apameja je svoj razvoj nastavila i pod Bizantom, postavši središte episkopije kao i provincije Syria Secunda. Godine 540. su taj dio Sirije napali Sasanidsko Carstvo|Perzijanci, te zauzeli Alep, Antiohiju a nakratko i Apameju. Godine 612. su Perzijanci ponovno zaujzeli grad. odakle su ih Bizantinci uspjeli otjerati 628. Njih su, međutim, otjerali arapski muslimani 636. nakon čega Apameja postepeno počinje gubiti na svom značenju. Godine 1106. su ga osvojioli križari pod Tankredom. Godine 1149. križare je protjerao Nuredin, te u središtu grada, na mjestu nekadašnje antičke akropole, podigao citadelu danas poznatu kao Qalaat al-Mudiq. Osam godina kasnije, novi potres je doveo do potpunog napuštanja grad. Kasnije je Apameja služila tek kao jedna od karavanskih stanica, a pod turskom vlašću i kao stanica na hadžiluk|hodočašću za Meku.

Vanjske veze uredi