Abdominalna kirurgija

Abdominalna kirurgija se bavi bolestima trbušnje duplje i trbušne stijenke u slučajevima kada je potreban kirurški tretman[1]. Može se podijeliti na više oblasti:

  • Kirurgija trbušne stijenke se odnosi uglavnom na liječenje različitih vrsta kila.
  • Hepatobilijarna kirurgija se odnosi na kirurgiju jetre, žučnih vodova i gušterače
  • Kirurgija debelog crijeva i analne regije (proktologija)

Abdominalnom kirurgijom se bave opći kirurzi i subspecijalisti abdominalne kirurgije.

Definicija

uredi

Bilo koja operacija sa incizijom abdomena se može svrstati u ovu kategoriju. Najpoznatije operacije iz ove kategorije su apendektomija, kolecistektomija, gastrektomija, herniorafija i laparatomija. Laparoskopija je metoda koja koristi specijalni teleskop i insuflator ugljikovog dioksida da bi se kreirao virtualni prostor u kojem se mogu raditi neke od pobrojanih operacija.

Priprema za abdominalne operacije

uredi

Prilikom preoperativne pripreme urade se laboratorijski testovi, snimak pluća i testovi za ispitivanje srčane funkcije uz konzultaciju internista i anesteziologa. Uklanjanje dlaka se vrši posebnim strojevima za skidanje dlaka neposredno prije operacije jer brijanje je povezano sa većom incidencijom infekcija zbog oštećenja kože. koža se opere dezinfekcionim sredstvima od bradavica do pubične regije. Šest sati prije operacije se ne uzima hrana i tečnost.

Postoperativno praćenje pacijenata

uredi

Nakon operacije medicinske sestre provjeravaju sadržaje drenova, da li pacijent zadovoljavajuće diše i bilježe unos tečnosti, količinu izlučene mokraće i drugih tekučina. Pacijent se savjetuje da udahne duboko svaki sat, provjerava se prohodnost disajnih puteva, krvarenja rana i slično. Prate se vitalni parametetri pacijenta. Pacijenti ovisno o operativnom zahvatu ne uzimaju hranu na usta u periodu od nekoliko sati do nekoliko dana i u tom periodu primaju infuzione otopine.

Reference

uredi

Tipovi operacija

uredi

Tri najčešća tipa abdominalnih kirurških operacija.

Povezano

uredi