Otvori glavni meni

Županija (lat. comitatus; mađ. megye / vármegye; eng. county) oblik je teritorijalno-političke izgradnje hrvatske države koji se u razvijenijem smislu pojavljuje u 10. stoljeću, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu. Otada do danas županije su gotovo stalan način ustrojavanja državnog života Hrvata, premda se njihov broj i veličina, prava i obaveze te način upravljanja mijenjao tokom povijesti.

Hrvatske županije krajem 19. stoljeća

PovijestUredi

10. vijekUredi

Historiografija sredinom 10. stoljeća na području današnje Dalmacije i zapadne Bosne spominje 11 županija: Livno, Cetinu, Imotu, Plivu, Pset, Primorje, Bribir, Nonu, Knin, Sidragu i Nin.

13. vijekUredi

U iduća dva stoljeća javljaju se na područjima današnje Like, Gorskog kotara i Primorja: Lička, Krbavska, Modruška i Vinodolska županija. U 13. stoljeću u sjevernoj Hrvatskoj postoje Zagrebačka, Varaždinska i Križevačka, Virovitička, Gorička i Gorska županija, a u Slavoniji Požeška i Vukovska.

Srednji vijekUredi

Potkraj srednjeg vijeka vlast županija slabi, a više njih nestaje dolaskom Turaka. Nakon oslobađanja Slavonije i Srijema od Turaka, u 18. stoljeću, ponovno su uspostavljene Virovitička, Požeška i Srijemska županija. Vladar je u njima postavljao župana, a ovaj je upravljao administrativnim, vojnim i sudskim poslovima na tom području.

Kraj 19. vijekaUredi

Potkraj 19. stoljeća, nakon sjedinjenja Vojne krajine s civilnom Hrvatskom, nastaje osam županija: Bjelovarsko-križevačka (Bjelovar), Ličko-krbavska (Gospić), Modruško-riječka (Ogulin), Požeška, Srijemska (Vukovar), Varaždinska, Virovitička (Osijek) i Zagrebačka. No, dijelovi dana{nje Hrvatske Dalmacija, Istra, Kvarnerski otoci, Međimurje i Baranja ostali su pod izravnom upravom Beča ili Budimpešte te nisu imali uspostavljene županije.

Kraljevina SHSUredi

Županije su zadržane isprva i u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, ali su ukinute Vidovdanskim ustavom 1921. godine. Za Nezavisne Države Hrvatske uspostavljene su 22 velike župe, a Zagreb, kao glavni grad, činio je posebnu upravnu jedinicu.

SFRJUredi

U socijalističkoj Jugoslaviji županijski ustroj nije obnavljan, već su u Hrvatskoj od 1974. godine postojale tzv. zajednice općina.

Suvremene županije u HrvatskojUredi

Glavni članak: Hrvatske županije
 
Županije u Hrvatskoj nakon 1997.

Zakonska regulativaUredi

Povratak županijskog ustroja propisao je "božićni" Ustav Republike Hrvatske iz 1990. Sabor je 1992. donio Zakon o područjima županija, gradova i općina. Zakonom je uspostavljen ustroj Hrvatske od 20 županija i Grada Zagreba sa statusom županije.

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u RH iz 1997, status grada dobilo je 47 općina, 63 naselja status općine, a 13 općina postalo je naseljima. Godine 2006. Hrvatski je sabor donio novi Zakon prema kojem danas Hrvatska ima ukupno 127 gradova i 429 općina. Grad Zagreb, kojemu se ustroj uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu, postao je posebna jedinstvena teritorijalna i upravna jedinica, odvojena od "zagrebačkog prstena" koji je postao zasebna Zagrebačka županija.

Nadležnosti županijeUredi

Ustav Republike Hrvatske propisuje županiju kao jedinicu područne (regionalne) samouprave koja obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Na čelu županije nalazi se župan.

Županije u drugim državamaUredi

Mađarski termini vármegye i megye se na hrvatski prevode kao županija i obrnuto; u Federaciji Bosne i Hercegovine savezne se jedinice nazivaju federalne jedinice - kantoni - županije, a Hrvati uglavnom koriste samo termin županija.

Ponekad se za teritorijalne jedinice u i nekim drugim državama koristi - u prijevodu na hrvatski - termin županija.

PovezniceUredi